De ti foto man te fè fap-fap, toupannan plannisay la te ka woule. Mi bidjoulnes mi ! "An lanmen latanmot pou zibie lotbotsay poze".
Soraya moun Wanakera
Plodari antiyenite a eti Edouard Glissant kabeche nan lanne 60/70 la, se te prèmie plodari langayele ki te ka pran Matnik tankon an peyi-natifnatal, epi laboulok li ki ta’y, epi mès li ki ta’y, pi nolfok epi matjoukanniz politik li ki ta’y, patati patalòd. Se prèmie plodari ki pa te fondase asou koulè lapo-djel moun oben anni pas eti jenerachon-douvan pase, kanman moun yonn-tou-yonn, epi, epi, epi. Antiyenite a se te pou anchouke Matnik, Gwadloup tou, nan laliwonn karayib yo, se te an plodari politik.
Foyal, Matnik :Nan de jou ki pase de de mapipi mizisien Matnik ki chape nan abolay, Laurent Larode, 75 lanne eti se te lavwa-douvan Fernand Donatien an epi René Cimper, 81 lanne anlè tèt li, an mètafè nan gita. Kannaval la anni bout, pou yo toulede te rale zafè yo, kite moun asou latè bay-lavwa oben wache an gita.
Pòtoprens, Ayiti : Kat mwa apre de kawbe politik Ayiti a te topaye asou tit Garry Conille tankon mètafè gouvelman, doktè 45 lanne a ek bra-dwèt B. Clinton la nan jeray lonje-pal APO-L la atè Ayiti, ladje kabwataj gouvelman Ayiti apre an djoubap ki pa te ka bout epi se mètafè kawbe gouvelman'y la.
Kingstown, Senvensan-ek-Grinadin : Mètafè Caricom rive Senvensan pou an doukre de jou otila yo ke pe pran pawol, pou twazienm kou asou gouvelnaj akokitaj peyi karayib ta'a eti ki sitire apre topay Chaguaramas la (atè Trinidad and Tobago) nan lanne 1973. Se Ralph Gonsalves, mètafè gouvelman Senvensan-ek-Grinadin ki ke wouvè doukre ta'a.
Mèkrèdi lesann se jou moun Matnik ka brile Vaval pou fè tout moun sav kannaval la wabap pou an lanne. Nou pa'ay leve plodari asou vèvè sann lan, ni menm Vaval la, anchay rarataj kouri-lawonn depi nanninannan asou sa. Se plodari ibènaj Vaval la, an migannaj franse ek an lang Matnik devidjoze ki leve fouyayatiz nou isiya la ; se asou lang natifnatal Matnik la nou ka djoubake, dòmi.
MOTION DU CONSEIL REGIONAL EN HOMMAGE AUX OUVRIERS AGRICOLES MORTS LORS DE LA GREVE DE JANVIER/FEVRIER 1974
A l’occasion du 34ième anniversaire des évènements tragiques liés à la grève de janvier - février 1974, lors de la séance plénière du Conseil Régional, le jeudi 16 février 2012, le Groupe des Patriotes et Sympathisants a présenté une motion visant à rendre hommage aux ouvriers, RENOR ILMANY et GEORGES MARIE-LOUISE, assassinés par les forces de répression françaises. Cette motion a recueilli l’unanimité des voix.
Moul, Gwadloup : Nan 14 Fevriye 1952 ta'a, lavi Constance, Edouard, François epi Jistinien, bout nan an bat-zie, 14 moun te flandje apre jandàm te fè kout-fizi yo anlè djoubakè lizin Gardel ki te ka mande 2% palpa asou lajan-djoubak yo ek te bare chimen lizin la. Constance Dulac te bendouk ek anchay moun ki te flandje, se pase yo te ka pase ale fè zafè yo. Moun Gwadloup kriye penteng dj2sol ta'a, "le massacre de la Saint-Valentin".
Paramaribo, Sirinanm : Se jòdi a eti Desi Bouterse, 67 lanne anlè kabèch li, mètafè Repiblik Sirinanm lan mete lanmen asou tjè nan gouvelnaj CARICOM (Caribbean Community) jik pou 30 janvie 2012 ka vini. Se pou pingilè CARICOM la te mande pou tout peyi Karayib la se kole-zepol, djoubake ansanm-ansanm ek toumbile kalanmplan djoubak la.
Le Tribunal de commerce a prononcé ce mardi 7 février 2012 la liquidation judiciaire des crèches « Bisounou ». Des parents qui s’étaient constitués en collectif avec l’aide de la CAF, du Conseil Général et la Mairie de Fort-de-France, ont obtenu du Tribunal que l’activité de l’une des crèches se poursuivent pour une durée d’un mois supplémentaire, le temps de trouver une solution pérenne pour la garde des enfants.
Los Angeles, Etazini : Whitney Elizabeth Houston eti se te an mapipi simidò, mizikè (piano), zanpanlan-film, tjounsè-mizik, ek nan brayes li an potjelizayè, chape nan abolay yè Sanmdi 11 Fevriye atè Beverly Hills nan California, epi 48 lanne anlè kabèch li. Moun oliwon-klatè konnèt li epi tit ta'a, I Will Always Love You eti se mizik-film Bodyguard nan 1992.
Zabim, Gwadloup : CIPPA, COPAGUA, FNKG, PCG ek UPLG te mare doukre epi medja, Mèkrèdi 08 Fevriye ki pase, atè Zabim, pou panpannen AFPAC (pou Assises des Forces Patriotiques Anticolonialiste Anticapitalistes) eti se an akokitaj politik ki le sanble Gwadloup dèyè an progranm politik pou toumbile zandja politik peyi a ek sitire an kawbe-larel natifnatal, avan 2014 ka vini.
60 foto asou lavalas ki te kouri anlè fondas Matnik nan lannwit 4/5 Me ki pase. Emil Tresfield ka fè nou wè nan de koko zie nouki manniè fondas la flògòdò atè matnik pou kay, lwilwoud ek tè djoubalapte ki rache tout piebwa nan peyi a.
De ti foto man te fè fap-fap, toupannan plannisay la te ka woule. Mi bidjoulnes mi ! "An lanmen latanmot pou zibie lotbotsay poze".
Soraya moun Wanakera
"Jou lapli atè", dotwa foto dezas ki kouri-lawonn atè Matinik 4/5 Me ki pase. Patrik Maglwa fè an ti bwalta nan dezas tala pou di nou se pou lavi vire pran zoup pis "dlo lavi se lavi".
An driv nan bougann Wanakera otila 382 janjolant degra ka leve. Zeb, piebwa, yann, flè, an walwari degra ka tije isiya la. moun pran yo pou fè dite, chodo pou koubare kalboyri, pou vidjoze, pou vire leve bidjoulnes yo, patiti patalod.
Lekol Bèlè Kalennda Danmie Paris (LBKDP) te leve an lawonn bèlè 22 Me 2007 nan bouk Neuilly-Plaisance.
LBKDP
BP 123 - 92130 Issy-les-Moulineaux
Lbkdp@wanadoo.fr