Eme Sezè
(1913-2008)
Si an moun te ka mande mwen ki potjelet Eme Sezè ki te trape an lonpan-peyi se Comptine adan Ferrements man te ke pran, zie fèmen. Potjelet tala eti ka teste katlas memwa tankou lavi asou rechte tan-nanninannan ek wayalachi matjoukannri trape anlè bougann lan, ka anchouke potjeletè a (nèyè san’y te le ) adan latè-memwa-matjoukannri-karibeyen atè Matnik.
Potjelet-bougann tala eti ka sanble tout kayalo memwa-doulè eti moun genyen asou lanmè a ka rape potjeletri Eme Sezè nan lanmen matjoukannri latèwonn lan pou fè’y vire-pran chouk nan lantiray Matnik la. Potjeletè se moun ki toulong simidole an lantiray eti yo ka fè yonn epi’y, delè konsa. Pi yo fè yonn ek lantiray tala, pi potjeletri yo anchouke ek wonntonnen lang tankou matjoukannri yo. "Woch tala eti ka loche nan bav li" potjeletè a pran’y pou tè’y se pou di an moun an matris-memwa ki plote sa eti Eme Sezè te ka kriye "kanmanwonn Matnik" la. Ferrements ka teste potjeletri Sezè ka bay adan an tan anchoukay. Lantiray la eti ka, isiya la, fè memwa pase-chimen, trase-chimen tankou an woch ka degrenngole nan djol an volkan, es se pou’y te fè yannay ek tout lantiray asou latè ? Latè-memwa-matjoukannri-Matnik tala eti ki jijinen jik nan Calendrier lagunaire adan liv Moi, laminaire, pran an bout-lang epi Comptine adan Ferrements ek sinase anchoukay potjeletè bout pis lotbotsay se isiya tou, pis lajounen jòdi, memwa kannidaye ka towblip aleliwon nan memwa-matje.
Latè-memwa-matjoukann-Matnik tala, an katlas asou bougann lan, se pou di an moun Eme Sezè djoubake kriye-anmwe neg li a (kriye-anmwe Sezè a se pa an kriye-anmwe zoup kontel ta Leon-Gontran Damas la), ka malakse an fondok, an lonpan-peyi eti makrey-natifnatal Matnik, nan goumen’y jou-ki-jou, ka pòte ba lantiray natifnatal la, ba latè-memwa-matjoukannri-Matnik la. Potjeletri Sezè a eti te rete kanpe asou an lang franse konparezon te ka devire nan peyi a apre an mayourad koutja epi tout moun ka triminen toupatou asou latè. Se pou’y te vire nan fondok peyi a, pou kouri-lawonn potjelet tala te kouri-lawonn gade-wè mete bout-pou-bout tout bout-tè eti ki trape an mak-dwet neg, toupatou asou latè. Petey pou, tankou Jwif-drivè, kouli-Kalkita, pipili-zanbo, neg-kongo-Harlem ki pa j’en vote, pòte nolfok lavwa moun san-pawol. Petey, pou ale tòtiye nan se poz neg-doubout tala, Ayiti-Boyo-Kiskeya, manman tout latè-memwa ; Misisipi/Amerik, an pon malfentri ka chaloupe jik anlè lestè Karayib/Amerik epi Peyi-Kongo-dezodè tala ki lonje-dwet anlè an wèy t’ak lòloy douvan kontinan-Afrik la. An tout kouri-lawonn tala asou tout lestè latèwonn lan es Eme Sezè te trape an brannzè neg-doubout dwèt-pitjet ? Cahier d’un retour au pays natal panpannen plis an petey-ale-bouske lotbotsay eti vire a se ta Ferrements.
Nek, sa ki neg nègloriya Sezè a ? Pis potjeletri Sezè a pa pri adan tjek afritjennte pou kouri-lawonn latèwonn lan Sezè te ka kouri-lawonn latèwonn lan menm lè’y anchouke nan latè-memwa-matjoukannri-Matnik la, atò neg nègloriya Eme Sezè a se pa toulong an afritjen, ni menm an afro-ameritjen. Tjak tontènmitonn se nègloriya a se toulong pran kontinan-Afrik la pou an peyi, an ti-lantiray janbe-laliman franse a. Masogannizad epi rayi-ras-neg la eti ka jijinen adan yo te leve wèy tala, kontinan-Afrik la tankou an lantiray soubawouzou, an woch yize eti masogannizad la te ke rive defawouche ; se nègloriya a eti ki leve plodari pou kore masogannizad vire-pran wèy Afrik tala, delè yo bay-chenn.
"se tala eti ki pa met-bas ni lapoud, ni bousol
se tala eti ki pa janmen metsèvle dlo-cho, ni elektrisite
se tala eti ki pa kouri-lawonn asou lanmè ni tjoke siel
nek se tala eti si yo pa la latè plat kon an kochon-planch
pa fouti fè an frechè kouri asou latè degrifi
plis latè
gad otila sa eti latè ni pou ta’y ka mi"
Nègloriya Sezè a ladje nègloriya Damas la (larel-bougann neg la) tankou ta Sengò a (matoray ras ek matjoukannri) nan chimen, se pou’y te ale menyen, miyonnen menm, nan menm balan an, an kanmanwonn-matjoukannri, an kanmanwonn-istwa-piòpiò, an kanmanwonn-ras-flòkò jik an kanmanwonn-politik-tjòlòlò. Se pou’y pa te j’en ale pran-lang ek lang natifnatal Matnik la magre si se lang-natifnatal tala ki fè an memwa ek an matjoukannri djok. San lang-natifnatal-Matnik la, p’an moun pa pe chape anlè trase-chimen masogannizè franse a. Se kanmanwonn-lang-natifnatal-Matnik la ka fè moun ale tjoke divini.
Nan 20e siek tala otila tout memwa-kannidaye ka pase nan chimen eti lantiray-lang la trase, nègloriya Sezè a te vire-li dawlakataw an memwa-matje masogannizè ki chape adan liv-bitasion oben let yonnde labe oben brennbowyonnè bitasion 18e siek la, se desitirè a ek konpè-neg 19e siek la, tou. Se asire pa nèyè, sa ki fè nègloriya tala pa janmen doubout an larel politik djok, kole an vwa Matnik asou brannzeng demasogannizad ek pete-chenn ki te kouri-lawonn toupatou asou latè. Fouti makrey-natifnatal Matnik pa te fouti bay-adan listwa ek depann an djoktoch politik. Potjeletri anchouke Sezè a pa te fouti voye-chouk nan politik la, leve an djoktoch politik ; anchoukay politik adan sistenm masogannizè franse a se pa demasogannizad nek, asire pa nèyè, an brennbowyonnay anmasogannizad la toulong, an debielad rayi-ras neg la, tou.
1- Twa tan potjeletri Sezè a. Tan mayourad epi tout moun ka trimen asou latè te nan larel wey Karl Marks la, an djow galw otila moun-aripatjate te ke pran douvan aripatja nek an desèvlay sosial-repiblik san-manman otila tout peyi anba-jouk te ke trape an wouspel lè madjendjen ewopeyen te ke pran djoktoch politik la. Potjeletè mayourè a, mounzoumè ki te ka koute tout moun ka pije toupatou asou latè, te ka chwale lang ek matjoukannri franse a, eti’y te kabicha, se ta tout latèwonn lan, pa te j’en fè an zig nan lang natifnatal Matnik la. Nan mòn ki fè bawouf anlè Foyal –Mòn-Koko, Mòn-Pijwen, Latrenel, Sitron, Tivoli-, lang natifnatal Matnik la, oben menm lang tjòlòlò a, lang kreyol la, te sèvi tòchon-pie ba lang grek-nanninannan, lang laten an ki alelouya-zakasia depi madjigata, lang sewbo-kroat, lang franse leve nan tjou-man-deviran, angle whichpitinglish, ek tout lang ewopeyen epi djing rayi-ras yo. Potjeletè kominis la, potjeletè Cahier d’un retour au pays natal, potjeletè les armes miraculeuses, pa te rive pran-lang epi p’an mizik natifnatal Matnik, epi djez Karayib yo, eti ki pou sapatonn frayik yo te sapatonn frayik te leve makrey-natifnatal tala. Apre se te tan an sonje eti te ka sinase an konsians-ras-douvan ek an konsians matjoukannri nek kip a te ka rive la tou, li kanman politik Matnik la. Potjeletè a te ka machonnen, gloriye, sonje nek pa te ka rive gloubap an divini neg-Matnik san-chenn. Se Frantz Fanon eti depi, lapo nwè asou mas blan, te debinen konsians tala ki te ka rete la ka sonje, jiskont sonje. Sonje tala, Cadastres, Soleil cou coupé, te vègle anchay jenerasion epi an wey asou kontinan-Afrik la otila se te toulong an ti-lantiray franse, ek te madjigriji memwa-matje afro-ameritjen an, te chifonnen’y, madjigrate’y atè Gore (Senegal), an kout-chen asou listwa pou rale an ti santay, an ti tep anlè vizitè ewopeyen. Mi yo, Akan, Yoruba, Ibo, Mennde, 101 makrey-natifnatal l’Afrik-Ginen, ki pete zotey yo nan chimen-doukla kontinan ameritjen an, ka klere kon an sousoun-klere douvan lanmes wonzè, "nan soukou kretjen tatjet gaba a… otila chalè, grangou, kochte, lafiev, beriberi, lobop te ka bay pongol" pou nou vire-pran kabicha Yambo Ouologuem nan larel semeda a, yo tout towblip nan tou soleda. Sonje tala, eti Sezè fè wol pran-lang epi se brannzè afro-ameritjen an epi’y, pa te fouti tanne k konprann se mawonnay neg la atè kontinan ameritjen an, Bumba, Campo-Grande, Palmares, Bwa-leza-Matnik, Le Maniel, Para, epi tout larestan. Tan anchoukay la se tan otila potjeletè a te ka miyonnen an konsians matjoukannri eti ki mete nou delè nan lawonn debatjè afritjen, delè nan lawonn antjounsè l’Afrik eti Eme Sezè pa te fouti kabicha tankou an kontinan nek tankou an lantiray-tan san an memwa-matje nek jiskont an memwa eti tjek majolè dekdek te ka simidole pou fè tan pase eti te ka vire-wouvè flandjay nanninannan nou toulong. Nan tan anchoukay tala tou, potjeletè a pa te ka j’en rive pran matjoukannri natifnatal Matnik la tankou sa ki leve atè Matnik ; se konsi pasay la (delantirayad la) pa te fet ; konsi Akan an, Ibo a, Mennde a, Yorouba/Nago a, epi tout lezot la eti te anba jouk bitasion masogan an pa te èche chape anba sweleley tala ; konsi neg-mawon an nan mòn la pa te anchouke an lantiray nan latè-memwa-Matnik la ; konsi tjanmay dezienm jenerasion akan-ibo-mennde-nago/yorouba pa te matjonnen lang-matjoukannri kreyol eti ki lanne dèyè te ke vini lang-matjoukannri natifnatal Matnik jòdijou. Konsians-politik flòkò tala eti ki sòti anba potjeletri-anchoukay la pa te fouti mete latè-memwa-Matnik la nan chimenpete-chenn. Potjeletè anchouke a pa te rive pran latè-Matnik la ek memwa-Matnik la pou fè an memwa-matje-natifnatal-Matnik-Latèwonn. Se pousa potjeletè a te toulong gloriye Viktò Shelchè epi se konpè-neg li a, gran delivrè neg douvan Olórun/Osebùruùwà, jis nan lanne 1978 otila kat tibray te vini diskoupe kadafa nan 26 Avril tala pou fè moun ki te la tann ek konprann ni an jou ranboulzay pou te bout wawaynes la se 22 Me 1848. Viktò Shelshè pa te sispann joure 22 Me a pou gloriye moun Matnik te ka gloriye an jou desitiray wawaynes nan 22 Me tala. 2- Neg Sezè a se an moun-swelele latèwonn lan. Mayourad mòn la oben granbwa a, nan ale-vini mare-patje ek tout aripatjate latèwonn lan, “pare pou trape tout souf latèwonn lan”, nègloriya Sezè a te kèkèbele nan pawol li pou teste wayalachi aripatjate a. Se lang potjeletri a ki menm si’y te bidjoul pa te ka kole. Se zafè fok te pati a pou ladje langann lan. Se ki brannzay potjeletri tala te ka vèvèle an leve-fache, Eme Sezè te ka leve-cho, kriye, te ka chakale ek sa te ka fè kriye tala fè an mizik me lang la te ka plotonnen simidoy ek lantiray mizik tala. Takpitak-pitak-tak-tak-tak yorouba a te rete pri nan tibwa kalinda beliya a. Neg Sezè a eti ki sòti adan mizik tala te nan chingpontong, san lang-pale natifnatal. Se pousa neg tala sete tout moun-swelele latèwonn lan, tankou an klòn sòti nan kòkòwos tjek bolit, fret kon nen chen, san p’an jes natifnatal-Matnik. Nan wach jou-ki-jou, te ni anchay neg nan nègloriya Sezè a. Nèg mayourad ek tout moun-swelele latèwonn lan se pa te toulong an neg-kongo kontinan afritjen an ni menm an neg-kongo kontinan ameritjen an. Fok teste isiya la, se pa jòdi man ka matje sa, nan tout kontinan ameritjen, toupatou otila te ni bitasion, lè nou ka di ne gnou ka tann an moun depi ranboulzad Ayiti a, depi Jan jak Desalin. Lè nou di ne gnou pa ka tann an ras-moun nek an moun. Neg potjeletè sonjè a se an afritjen. Eme Sezè te ka teste se atè Afrik Matnik vini peyi tontènmitonn li. Pawol tala ka defaltje an moun (l’Afrik se an kontinan se pou an moun ped-lakat, Matnik se an peyi se pou an moun anchouke) se pou’y sinase an konsians-ras nan ledjans franz Fanon an eti ka gate konsians politik la. Me ki Afrik Sezè te jwenn lan ? Pis se nan Afrik E. Sezè te pran konsians asou Matnik, neg potjeletè anchouke a sete an neg-kongo Matnik. Sa fè nou konprann, tjoul Eme Sezè eti ki di’w Sezè se papa makrey-natifnatal Matnik, te la ka leve an makrey-natifnatal asou an larel ras. Konsians-ras la pa te djok lakay Eme Sezè pou wouvè konsians tala pa te fouti wouvè chimen an konsians memwa-matje eti te ke anchouke’y nan latè-memwa-matjoukannri-Matnik la. Nègloriya Sezè a te trape anchay djing-kanmanwonn tankou koulè-lapo, matjoukannri, memwa, kanmanwonn, epi dot. Nègloriya tala sete an vire-èche chouk la, an eldorado neg lot-bò-dlo, an vire-trape zandja moun eti ewopeyen an depotjole ek an chakalay tout sweleley asou late. Ek pis koulè-lapo se pa an djing-kanmanwonn, pis pa pe ni an “kabicha nwè” oben “kalboyri-nwè” (moun debiele tou-yonn ki pe teste sa) pis anlè kontinan ameritjen an neg se pa an ras-moun, se pou konsians-ras Eme Sezè a te pran chimen an konsians djok. 3- Konsians politik la bwarenn. Se an malatjonn pou an moun gade wè fè yonn epi potjeletè/kabichayè/matjè-teyat la ek politik la. Langayelay ka fè chimen yo nan kabesi eti yo ka pe toumbile toulong ek ka deredi wach-lavi a jik pou tòde lang la, delantiraye’y. Langayelay toulong trape an gabela sou lang la, politik ka mare kò’y asou lantiray et ilang la leve laliman yo. Politik ek langayelay trape anchay pas an mitan yo, delè moun pa’a menm wè yo, yo anba-tè oben lanmè nek yo ka ba konsians politik la an lonpan, an fondok lè yo ka rete nan menm nich langannistik la. Makrey-natifnatal la delè pe degaye anba se kout sèbi tala. Bankoulele politik ki te woule douvan larel anchoukay politik la ka fè nou wè nan de koko-zie nou se an bat-manman pou an langayelè franseopal pou konprann sa an makrey-natifnatal mande. Se Eme Sezè ki te paladjolè larel anchoukay politik tala. Nek ki manniè an moun pe se le bout faro an krey sosial masogannizè san depotjole sistenm anmasogannizag la jik pou mande anchouke adan ? Ek menm 20e siek la te mande pingilè politik bo tjou djab ek bo tjou bondje nan menm balan an, mande anchoukay politik pase demasogannizad ka fè nou kabicha neg-fondalnatal nou an te t'ak apoda politikann, si se pa bwabwa, pis se an moun ki pa ni p’an konsians asou memwa-natifnatal la ki te pe fè an bagay konsa ; lotbotsay se moun ki te wangloupe kakatri kominis ewopeyen an eti te ka teste se lè madjendjen ewopeyen ke pran djoktoch politik la yo ke delivre madjendjen nan peyi swelele, ki te pe fè an bagay konsa. Pou makrey-natifnatal Gwadloup, Gwiyann, matnik kip a ba topay yo asou vakabonajri politik tala, pou demasogannizad ki pa pe fet ek an larel tjek kawbe politik lòt-bò-dlo te ke vote, bawouf politik tala te le-di konsians-ras potjeletè a te gare konsians politik li nan chimen. Si neg-fondalnatal la plodare anchay kou, sa yo te mande se an kantekant sosial ek franse a ba yo an desèvlay dri sa pou fè an moun ka katjile, pa te ni p’an konsians politik dèyè dawnad tala. Bout-djol politik (delè sapatonn te adan pis an tjoul kominis la te towblip) ki leve nan lanne 1958, lè Eme Sezè mete-doubout krey politik li, Krey Pispiding Matnik siyade asou an mannigetay politik eti kominis franse asou se ti neg yo a. Se bagay ka woule lajounen jòdi, nek sa ka siyade se krey politik franse pa ka konprann ni metsèvle ak anlè doukou politik Matnik. Sa ki pi djòsol se zafè larel anchoukay politik tala ka chaye kann bò chimen ba betje, pou ayen. Man ja teste ek vire-teste franse a, sosial-ranboulzè, kominis, sosialis oben natifnatalis ka lonje-pal toulong ek flouz ba moun ki nan menm krey-ras. Ki manniè an boug ki matje gran Plodari asou anmasogannizad la, menm si pa ni ni ayen ki ranboulzè adan plodari tala pa rive konprann franse a adan an konsians-ras djok nek yo fè welto anlè moun pou fonn yo rive fonn konsians-ras tala toulong adan an konsians memwa-matje jik an konsians politik. La eti se an vakabonajri, se zafè anchoukay politik tala te ka koubare kabicha kominis la, limenm pou katawoute sa te ka katawoute anboktay krey sosial la eti ki se motè toumbilad sosial la. Marks, Engels, Lenin nèyè fè lapoud nan tonm yo, anba pitji formol la, lè sa fet. Pou tounen nan konsians politik, konsians ras la ni pou ladje zafè sonje a pou pran karetel memwa-matje a, pran lang ek an konsians memwa-matje. Konsians memwa-matje tala ka fè moun ladje ras la nan chimen ek ka wouvè chimen an konsians politik lè’y ba se kakol politik ek sosial la (matjoukannri tou) an yonnte, an larel kabes djok. Potjeletri Sezè a anchouke nan latè-memwa-matjoukannri-Matnik la te fè konsians-ras tala tounen woch, jik pou foute an moun an kout woch an mitan kòkòlos, nek pa te rive pran chimen an konsians memwa-matje a ki te ke wouvè anlè politik. Se nèyè pas Cahier d’un retour au pays natal te sise tout lèlèm potjeletè a ek se pou’y te kouri dèyè’y san rive trape’y. Potjeletè a te mete piebwa-vire-konpè nan tè ek met-savann lan (betje a) nek p’an patatay politik pa te mare vire-konpè obre tala pis se konsians memwa-matje ki toulong dèyè. Potjeletri Eme Sezè a, ta anchoukay la, eti potjeletè te simen nan latè nef volkan an, te simidole an redi-anlè lavi toulejou eti Cahier d’un retour au pays natal radi jik pou kouri latèwonn lan te ja bout. Potjeletri anchoukay la pa te pe fè y’an pa y’an la, si se pa tounen nan woch latè-memwa-matjoukannri tala eti ki lajounen jòdi ka degaye nan memwa-matje franse a. ni volkan ki la dwet-pitjet ni volkan ki la jiskont pou van klaw-klaw…" Ek pou sav nou sav potjeletè pa’a j’en ka alelouya-zakasia, annou tere moun politik la eti ki menm si’y pa te le sa, te mare dekati nou tankou makrey-natifnatal. Simao moun Wanakera

Une version française aurait permis de mieux apprécier cette critique sans doute rigoureuse. la langue caribéenne de Wanakéra c'est la jungle on peut tout cacher, on peut se cacher dedans.
Rédigé par : Catherine des Mornes | 17 avril 2009 à 09:40
Zot pa lé kité gran nonm lan ripozé an pé tibren. An lanné selman Aimé Césaire mò zot sa ka kritiké.
Rédigé par : Matiren | 19 avril 2009 à 16:43
Un coup de boutou derrière la tête comme une lapine je suis étourdie. please traduis en français por favor, souplé !
Rédigé par : Marie-Thé | 20 avril 2009 à 16:52
Bélia pou Sézè !
Rédigé par : Neg Matnik | 20 avril 2009 à 20:23
"HOMMAGE À UN GRAND MARTINIQUAIS : CAMILLE DARSIÈRES"
Conférence - débat autour du livre d’Edouard De Lépine "Hommage à un Grand Martiniquais : Camille Darsières" mardi 21 avril 2009 mars 2008 à 19h00 à l’OMCLR Bd Henri Auzé au Robert en présence de l’auteur.
La présentation de l’ouvrage sera faite par Karl Paolo.
Renseignements : OMCLR - 0596 654731
Rédigé par : Kanmo Matnik | 21 avril 2009 à 03:55
"Quelle oeuvre monumentale pour Aimé Césaire ? "
La Ville de Fort-de-France en Martinique, invite la population à un forum de démocratie participative le Mardi 21 Avril 2009 à 18 h 30 au Grand Carbet du Parc Aimé Césaire.
Rédigé par : Kanmo Matnik | 21 avril 2009 à 11:14
Aimé Césaire ké vini ralé pat ou oswè a lè'w ké ka dòmi si'w pa ka kité'y pozé an pé.
Rédigé par : Pépito | 22 avril 2009 à 11:52
Commémoration du centenaire de la naissance de Gerty Archimède.
organisée par :
la ville de Morne-à-l'eau, le Cercle Gerty Archimède, l'Union des femmes guadeloupéennes et le Parti Communiste Guadeloupéen
VENDREDI 24 AVRIL 2009 – 18H30
Salle Rémy NAINSOUTA – Pointe-à-Pitre
Le Cercle Gerty ARCHIMEDE
• Conférence-Débat
• Thème : « Gerty, la militante des droits de l’homme »
• Intervenant : Maître Fred HERMANTIN
SAMEDI 25 AVRIL 2009
Basse-Terre
Le Cercle Gerty ARCHIMEDE
• 9H00 – Musée Gerty ARCHIMEDE
Rencontre des écrivains : Lucie JULIA - Laurent FARRUGIA
• 18H30 – Mairie de Basse-Terre
Conférence-Débat en partenariat avec l’Ordre des Avocats de la Guadeloupe
Thème : « Gerty, l’avocate »
Rédigé par : Kanmo Gwadloup | 23 avril 2009 à 17:34
Aujourd'hui c'était la journée académique Aimé Césaire. Faire connaître Aimé Césaire dans les collèges de Martinique. A. Césaire est un phare pour les jeunes martiniquais.
Rédigé par : Dom C | 23 avril 2009 à 19:30
Ou ka alé tro vit, ou ja lé fini épi zafè ras la mé nou poko menm sav ki moun nou yé, nou poko sav si nou matinitjé oben si nou fransé.
Rédigé par : Yich E. Lakay | 24 avril 2009 à 19:10
La Galerie d’art de la ville du DIAMANT
L’Association Poétique les Griots de la Martinique
et la ville du DIAMANT
vous invitent à visiter l’exposition permanente
Olivier JULIÉNO
du 6 mai au 11 juin 2009
“CORPS ET MASQUES”
Vernissage, le vendredi 07 mai 2009 à 18 H 30.
à la mairie de la ville du DIAMANT
Olivier JULIENO
Peintre amateur né à Fort-de-France (MARTINIQUE).
Il impressionne par l'intensité ardente de sa peinture et la froideur qui s'en dégage en son milieu.
La passion de ses couleurs reflète, une attirance que le regard caresse, de ces corps d'hommes et de femmes qui en font l'harmonie.
Rédigé par : L’Association Poétique les Griots de la Martinique | 24 avril 2009 à 19:15
"Triversaire"
20 ans du Trio Théâtre
Grand Carbet, le 25 avril, 19 h.
Rédigé par : Téyat Matinik | 24 avril 2009 à 19:34
Samedi 9 mai 2009
à 18 Heures 30 à Fort-de-France
L’Association Poétique les Griots de la Martinique
vous invite au Café Poésie du mois de mai et à la présentation de l’exposant de la Galerie d’art du LINA’S CAFÉ
Café Poésie
- Michel MARIE-SAINTE – Poète.
Contact : 0696 29 38 58
- Eliane LOUIS-MARIE – Poétesse.
Contact :
- Le Goupe musical S’ TEV (Adultes). Sous la direction
de Christian MARIE-JEANNE.
Galerie d’art du LINA’S CAFÉ
- Roberte SERVÉ - Exposition de photos, du 9 mai au 13 juin 2009.
Le thème : Caprices de jardins.
Le vernissage aura lieu, le samedi 20 juin 2009.
Contact : 0596 53 32 39 /
0696 37 84 74
- Slam.
- Expression libre.
AU LINA’S CAFÉ
15 rue Victor Hugo à Fort-de-France
Venez nombreux, l’entrée est gratuite
Contact : 0596 53 32 39
Rédigé par : APGM | 25 avril 2009 à 18:18
Vient de paraître :
« Textes du Théâtre Populaire Martiniquais »
Recueil de sept pièces d’Henri Melon, en français et en créole.
présentées de nombreuses fois par la Troupe du T.P.M. sur les scènes martiniquaises, guadeloupéennes et guyanaises depuis 1970, mais dont les textes étaient restés inédits jusqu’ici.
« Textes du Théâtre Populaire Martiniquais »
éditions publibook.
Rédigé par : Kanmo Matinik | 02 mai 2009 à 20:00
Jean Claude Duverger, RFO Martinique, le Cmac
et la Cie Téat 'Lari - Théâtre des cultures créoles
présentent
Paroles et Silences d'Aimé Césaire
Mises en scène par José Alpha
Atrium de Fort de France, les 11 et 12 mai 2009 à 20h
Textes politiques et poétiques d'Aimé Césaire, de René ménil, de Amadou Hampathé bâ, de Khalil Gibran et d'André Lucrèce
interprétés par
Jean Claude Duverger
Christian Charles, percussions, Lucien Joly, saxophone et les danseurs du groupe Ecchymoze
Rédigé par : Téyat-Matinik | 05 mai 2009 à 12:35
La Ville de la Trinité
et son Service de la Culture (SMCT)
et
L'Atelier de Théâtre
du Foyer Rural de Dominante
Présentent dans le cadre
Du Festival de Théâtre Amateur 2009 de La TRINITE
"MON SOLEIL"
Mise en scène : José DALMAT
Cette pièce construite avec les mots du poète Aimé CESAIRE est un requiem pour un rebelle. Aimé Césaire était un homme Martiniquais d’une grande simplicité, homme politique, ouvert sur le monde et dont l’œuvre appartient au patrimoine universel. Debout face au monde, il a balisé nos routes, nourris nos réflexions et c’est sa poésie qui très tôt a organisé notre opinion contre la laideur du monde. Il est toujours avec nous, il est toujours là. Aimé Césaire ne peut pas disparaître. Il est une présence active.
Il y a des volcans qui se meurent
Il y a des volcans qui demeurent…
Avec
Virginie DACLINAT, Bernadette JOUGON, Maude MARIE-CLAIRE, Anne Marie NARAÏNEN et Patricia YERRO
Jeudi 4 juin 2009
à 19 h 00 à la Maison de la Culture de laTrinité-Martinique
Rédigé par : Kanmo Matinik | 28 mai 2009 à 18:55