"Peyi"
Man te ja teste fondal peyi a fondal nan raratonnri Edouard Glissant an pou laliwonn lan eti ki woule adan rarataj la tankou an brannzè-rarataj. Peyi a, nan raratonnri Edouard Glissant an, se pa laliwonn lan tou-yonn, se laliwonn lan epi an laboulok ka kouri-lawonn adan. Lè man matje se pi mapipi raratè nan tout tan Matnik te trape ek yonn adan le twa pi gran mapipi raratè oliwon-latè ki ladje nou la'a, man pa fè kous pòte'y anlè. Pou wè sa nawflaw pou moun ki li ek konprann flouz lang natifnatal la mi dezienm peyi a (paj 91 jik 99 la) adan Pays rêvé, pays réel eti man tounen nan lang Matnik la.
"Peyi"
"La eti peyi ek van tranpe nan menm lanmè san bòdaj
Avan menm zibie te chaye fachin fè nich
Se la man pann rad abolay ta'a, nan babiye lanmè a
Tankon an sinay san fondas, ni woch-kawolis, ni dig ble.
.../...
Woch-volkan ta'a fè kous fredi
Pou plante an wòklò nan fifin tè a
La eti peyi ek sang migannen ti kò yo
Man leve nan sileks eti ki yize trèz van
.../...
Ata-Eli, an vie driv-nan-tèt, toutouni
Otila ourakann rive kanyan ek towblip nan tjè-koko
Nou degare an beyaba dawlakataw
Nan labable se fray ta'a eti ki gaye an kriye-anmwe
Piyank zibie eti yo anni koule nan lanmè
Ek se pa ti laboulok nou ni pou matje asou lanmè
Yol flandje otila rel-fann kouri-lawonn
.../...
Se raratay nou ki vire-kole livaj gaba ki koule
Lanm kabel nou, pianmpianm
Se an mòn, tout zobray dekati ta'a
Mi mizik wawèt ek gonmie ka sonnen
Nan lanmè, lanmè plonbe ta'a
Epi tousa kò ki koule yonn-anlè-lòt
Epi tousa plenyen moun plenyen owa-djol
Pi rèk pase an joupa nan tè wouj la
Oben tjek mas an pany
.../....
Latè-wouj la fifinen nan memwa nou
Lè nou ka rarate lanmè nou reve
Nou plis ki sav sa ki kabes ek sa ki listrin bòdzè
.../...
Man pran tè ta'a pou an rimèd pipirit
Depi man leve tjanmay ka kouri anba bwa, lonyen lòtbòtsay
Pa ale mandjannen oliwon-latè
Anni monte-desann mòn isiya, pou vire-sansle
Nan tout degra ek tè-wouj savann nanninannan
../...
Pou bat-lanmè, nou te pran an lanm-a-kouri
Tou fre rive nan latè-kòtok ta'a ki te ja fè kriye nou
An kare-tè ki te pare ba nou an kote-rete
Anlè kayalo-volkan otila lanm-ble ka pete
Se pa ti brile dlo mètsiyen ka brile
Man pran tè a pou dekòchte mapianm
An kwi dlo bwak chaje ek anchay nika
Chay lou pou pòte nan mang la, ou tann !"
Edouard Glissant : "Pays" in Pays rêvé, pays réel - Editions du Seuil, Paris, 1985
in Poèmes complets, Editions Gallimard, 1994

woy ! Man sé pé toufé. Man ké li'y an fransé pito
Rédigé par : Matiren | 21 février 2011 à 08:37
belle traduction
Rédigé par : Phil | 22 février 2011 à 06:14
Bel pasaj fok ou ba nou dòt konsa, pouki ou pa ka tradwi Aimé Césaire pou nou wè sa sa ka ba an kréyòl.
Rédigé par : Mat | 22 février 2011 à 09:17
Une traduction n'est jamais belle.
Rédigé par : Al.59 | 23 février 2011 à 08:42
C'était un grand poète de la langue française comme Aimé Césaire mais uù est passé la poésie créole ?
Rédigé par : Atamian | 24 février 2011 à 09:36
Dapré mwen pays rêvé a sé té Matinik ek pays réel la sé té l'Afrik, man sav ou ké di l'Afrik sé an kontinan sé pa an péyi. Sé péyi afritjen an, "Le pays au-delà des eaux",
Rédigé par : L. K. S | 25 février 2011 à 15:41
man sonjéw'ou samdi ma pasé an didan vil la yo ka krié brive man wè an komin' yo ka nonmen malemort .kon tit liv glissant an. man pa sav si ni an lien pas man poko liw'
Rédigé par : milo | 27 février 2011 à 16:11
"Péyi a sé ta nou"
Rédigé par : Karib | 02 mars 2011 à 06:49
Las letras argentinas quedaron conmocionadas por el fallecimiento del escritor Ernesto Sábato, quien el próximo 24 de junio cumpliría 100 años y mañana sería homenajeado en la Feria Internacional del Libro de Buenos Aires.
Fallece escritor argentino Ernesto Sábato a los 99 años
Rédigé par : El caracol del Caribe y America Latina | 01 mai 2011 à 12:31