Michel Joseph Martelly
mete lanmen asou tjè
Pòtoprens, Ayiti : Se nan 14 Me ta'a eti Michel Martelly mete lanmen asou tjè tankou pingilè Ayiti. Nan plodari eti'y katjete se te pou "vire-sitire djoktòch gouvelman Ayiti, gouvelman manyèt moun". Douvan anchay anpanpannè peyi lòtbòtsay, mètafè zafè andewò etazinien ek franse, M. J. Martelly lonje dwèt asou tout agonyon ki te ke le detengfaste peyi a, dekabrale masogan ki pare mete an lajan nan dekatonn peyi a.
Nan jou douvan mete-lanmen-asou-tjè tala, se M. Martelly, limenm, ki leve an kavalad politik lè'y fè eti Baby Doc Divalie pou'y te ke vini nan doukre mete-lanmen-asou-tjè. Tengfaste politik sipoze mètafè politik nan lavi politik kavale Ayiti depi Repiblik tala doubout, pa vire douvan asou panpanntwa politik la. Si Divalie ka vire douvan asou panpanntwa politik la, se pou anchay gawoule leve nan peyi a. Si Aristid vire douvan nan politik Ayiti, se anchay tjak ki ke leve nan peyi a. Kifè se anni tounen paj la, anfwa.
Michel Martelly te ke le leve an leadership krache-dife men se pou'y pa te di ayen asou leadership ta'a men le lonje ba makrèy-natifnatal la tou sa'y te ke le. Se pousa M. Martelly vire-katjete tousa limenm te pou ba makrèy-natifnatal Ayiti nan bat-lawonn politik li a, nan 2010. Se li ki le le mete lekol ba tout tjanmay Ayiti ek pou ayen. "Wi, lanmen nan lanmen, zepol kole ak zepol nou pral toumbile Ayiti", Se sa Michel Joseph Martelly plodare, se pou gade wè.
foto ta Alterpress Haïti

Ou obliyé di i té ja envité Duvalier.
Rédigé par : Mat-1848 | 16 mai 2011 à 04:20
ça n'augure pas un avenir en rose, sans jeu de mots aucun
Rédigé par : BTM | 16 mai 2011 à 08:35
Alon prezidan papa !
Rédigé par : J-1804 | 16 mai 2011 à 11:42
Ayiti pa gen chans, monchè.
Rédigé par : DJ Makaya | 17 mai 2011 à 09:38
Ayiti mélé papa, misyé prézidan i pa ni pyès majorité. Man pa kwè i menm ni an dépité adan parlèman an. Sé la ki ké ni blokaj politik.
Rédigé par : Bodzay | 17 mai 2011 à 13:32
Unos 400 niños haitianos refugiados en campamentos tras el terremoto de 2010 sufrieron abusos sexuales, informó la Organización Internacional para las Migraciones
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 18 mai 2011 à 03:10
du 18 au 21 mai ni an gwan konsit a lantou le conte é l'oralité ki kay fèt o domaine de fon sin jak sinte mari matinik.
i ké ni an lo contè dè la karaib dè lafrik dè la frans ,ek canada contè tou patou o liron latè.du 18 au 21mai bel bagay fon sin jak anlè kilti nou
Rédigé par : milo | 18 mai 2011 à 06:03
Al menos tres niños muertos, deslaves, campamentos para damnificados inundados y un previsible aumento en los casos de cólera es el saldo preliminar de las intensas lluvias que mantienen en alerta a Haití.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 28 mai 2011 à 03:35