Bodzè ka sonnen tankou bildozè, ka rale tousa ki nan laliman’y, chaye ale. An moun ki pa trape p’an kabes asou lang tala te ke di flouz an bodzè se tjek branbrann lizin eti ka rache-koupe oben tjek bagay vidjò ki ka blennde an moun, anlot bagay oben ka pare kou ba an moun.
An bodzè pa ka rache-koupe ayen, se jiskont an moun ki zoute yas ; an moun ki mete rad anpeze-ripase eti moun pa ka mete toulejou. Moun prelè, zoute ek rad ka klere anchay koulè glaw, an bodzè pe rale moun lantiray li ek pou bodzè ki toulong an nonm, janmen an fanm se pou bodzè vègle, rale ek chaye tout fanm tout nonm tou, djol-koule douvan krizokal. Bodzè a se an play-boy bòkay, nek san linet la. Pou kalagway bodzè a chaye, pou klere bodzè klere, pa ni de simidoy kole ki pran anlè bodzè. Jiskont nan simidoy Kanigwe a, yonn adan se koumandman simidolè se “bodzè o kanigwe, djanngelea”. Bòdzè se yonn adan se potjel bay-kalinda gran-bèlè a otila fanm lan ka monte anlè tanbou a ek anchay ti solibo pou talon'y ale kwenyen anba bonda'y. Ni an zouk Alberik Lwizon te fè ek te ka gade misie Tòtò te ka « vini bien bodzè ». Sa fè nou sipoze kreylet tala rive atè Wanakera epi moun Poloy ki te vini pou koubare se-le pete-chenn atè Ayiti nan 1794-1804. Nou sav yo te ka fè an kanmpo atè Matnik oben Gwadloup avan ale Ayiti ek nou sav tou, lè Desalin foute plich la an tjou sapatony Napoleyon an, ni anchay moun Poloy, ki te adan sapatony franse a, ki rete Ayiti. Se la Desalin pran lopsion ba yo an natifnatalite Ayiti ek se konsa yo vini neg, se pousa neg nan lang Ayiti tankou nan tout Karayib la se pa toulong an koulè lapo, se pousa moun Ayiti ka di neg-ginen oben kongo pou di an moun tout koulè lapo ki pa jòn-klè ewopeyen an. An konpanyi adan se moun Poloy rete woule ti kò yo atè Gwadloup, Matnik pase yo se vire nan Lewop. Se pousa nou ni anchay tit fanmi atè se peyi tala eti se tit moun Poloy kontel, Labinski, Lézinska, Lowenski, Mirzika, Norka, Windmayer (Haïti), kosedjo-kosekwet. Se moun tala te ka di Bodziec, lè ni anchay yo ka di bodźce (bɔtętsє), pou tout vidjòzè, tout lok oben lwil-fote ka vidjoze an moun, ka fè’y vini djok. San p’an tjanse, sa ka apiye plodari nou otila nou ka teste tout kalinda lalin-klè, simidoy kanigwe a isiya la, leve nan oben dèyè 19e siek la, pa douvan’y. Menm si nou trape bògbè ki kouri-lawonn nan lang fongbe ek nan dot lang-dèyè yorouba a, eti ledjans la toulong se an bagay eti moun sèvi pou fè an brelok rale-mennen vini ; menm si nan lang lantiray franse, lang brione a ni bodze eti se an gran makout oben an bot pay, asire pa kèkèbè, bodzè Wanakera a leve nan lang Poloy. Nèyè moun Wanakera a, nan lespri wawa eti yo pòkò ladje jik jòdi wè moun Poloy la kon an moun bidjoul pou wouj yo te wouj anba soley la, nèyè yo te zoute yas epi rad sapatony Lapolonyon an ki nèyè te ni de twa zepeng oben krizokal ka klere ek yo kole tit bodźe eti yo te ka rerate toulong anlè yo. Nou pa sav nan ki karetel sa pase nek an vidjòzè vini an bagay bidjoul, sa’w sav.
Nan ale-vini lang la atè Wanakera, may an may, kreylet prelè a ladje bodzè an chimen, flouz. Nan Gwadloup ek Gwiyann eti bodzè bay tou, delè ek an lot ledjans, lèkètenm (nan pale moun Gwadloup, an moun bodzè se an moun ki vidjò, ki trape anchay brannzay) pa ni p’an kreylet ki ladje bodzè nan chimen. Bodzè sonnen tankanlankantanm nek flòkò jik pou akaba-fia, an jou konsa. Se pa pousa bodzè se pa an bidjoulin lang natifnatal Wanakera a, menm si’y pa fouti gare fashionable oben smart angle a ; onitefo (ounitéfò) akan an, wò lèkè oben dzè tùgbè, lang ewe a ; elegant franse a; dį-ògò Igbo a ; elegante, esbelto, nobre panyol la tankou brezilien an jik italien an.
Bodzè lang Wanakera pa ka sanm sa ki fet pou anzandjaye kanman oben potjel an moun nek se pou’y ba moun anchay fion anlè jenerasion-douvan. Epi ke toulong ni an kanigwe-djangelea otila moun ke monte-desann bodzè o kanigwe jik tan fouyayatri tjoke kòkòwos an tjanmay.
Simao moun Wanakera

Latè tranble Matinik, 5.1 asou lechel Richtè a, 40 tjilomèt fondok a 72 tjm Sentlisi.
Rédigé par : Kanmo Matinik | 07 août 2011 à 17:12
Dans le cadre des Estivales de Nice,
Programme d’Edmond Mondésir et du Groupe Bèlènou :
- 06 août à TOURRETTE-LEVENS
- 08 août à CONTES
– 12 août à ROQUEBILLIERE
– 13 août à SOSPEL
- 14 août à ROQUEFORT-LES-PINS.
Rédigé par : Kanmo Matinik | 10 août 2011 à 18:38
5ème édition du Festival Caribéen du Développement Durable et Solidaire:
thème : « Culture et Intergénération, Gran kouté piti, Piti kouté gran ».
jusqu’au 14 aout 2011 :
Mercredi 10 Aout 2001 de 16h00 à 19h00 :
Forum autour de l’histoire du Site de Crève-cœur
Echanges, témoignages des résistants , Slam : Nèg Matnik & Papa Slam, groupe Savann’
Vendredi 12 Aout 2011 à 15h00
Journée Internationale de la jeunesse avec l’OMDAC
Défilé des Nations Caribéennes dans les rues du bourg, lecture de motions, animation (jeunes Caribéens), collation.
Samedi 13 Août 2011 à 19h00 :
Live : Soirée Kompa Explosion Plus - Esplanade du Marché
Dimanche 14 Août 2011 à 19 heures :
Concert Live : Paille et ses invités - Esplanade du Marché
Rédigé par : Kanmo Matinik | 12 août 2011 à 03:55