Anténor Firmin Joseph
(1851-1911)
Kouba te sonje Antenò Firmen pou kabwate langayelè te kabwate anpanpannaj politik Ayiti atè Kouba. Lòtbòtsay, lanne 2011 la se Lanne Jenerachon-afritjen-lòtbòtsay eti APO-L (Akokitaj Peyi Oliwon-Latè) ka salvaloure. Bwabwa Gwadloup, Gwiyann, Matnik la, la ka banbile lanne lantiray-franse lòtbòtsay. pou Matnik eti se peyi mwen, man ja teste, vire-teste, yo pri adan an krannte-ras Eme Sezè te mare ba yo ek krannte-ras ta'a se pa an konsians-ras, pe-djel la asou Lanne Jenerachon-afritjen-lòtbòtsay fè moun wè nan de koko-zie yo krannte-ras ta'a se an bagay franse eti ki ka tjenbe nèg-ginen an nan lespri yo pa moun nan menm grèd epi ewopeyen an.
Antenò Firmen te ale lekol atè Kap-Ayisien ek nan laj 17 lanne misie te ja ka fè lekol ba moun. Firmen te djoubake nan kines, fè lekol, vini bolit lekol, fè politik pou pèd jout anpanpannè politik nan Kawbe Politik Natifnatal Ayiti, nan 1879. Se nan menm lanne ta'a eti'y te fondase an jounal politik, Le messager du Nord. Magre si misie te jaja politik, se pou'y te di an-an lè Lysius Félicité Salomon (1815-1888) eti te pingilè Ayiti depi 26 Oktòb 1879 jik 10 d'Awout 1888, te mande pou te vini mètafè lekol. Nan 1885, Anténò Firmen te ale rete Sentonma ek apre Paris otila'y woule adan Société d'Anthropologie de Paris.
Se nan lanne 1885 ta'a eti'y fè liv la De l'égalité des races humaines. Anthropologie positive kouri-lawonn pou vire-palantje laboulok nèg-ginen an depi Ejipt jik Ayiti. Anténò Firmen te matje liv ta'a pou te kore plodari rayi-ras nèg-ginen ki te matje nan liv Gobineau a (1854), Essai sur l'inégalité des races humaines. Nan liv ta'a tankon nan liv Jean-Price Mars la, Ainsi parla l'Oncle, karann-twa lanne dèyè, lide an konsians-ras ka tije. Se pa jòdi man ka matje si pa ni an laboulok karetel nèg-ginen an, pa pe ni konsians-ras, se pou sa nègloriya Eme Sezè a se pa an konsians-ras ek sa pe pa rive anlè an konsians politik. Nègloriya Damas, Sengò ek Sezè a te pran adan Ainsi parla l'Oncle pou te sitire, eti limenm te pran asou De l'égalité des races humaines. Liv ta'a se prèmie liv afrotjennis epi lide ta'a eti ni an karetel nèg-ginen fè depi kon yo te ke sòti nan Ejipt rive jik Ayiti. Mwen menm ki mwen menm lan eti ki karibeyennis, rache-koupe, man ja teste, vire-teste tjak la epi afrotjennis la se tout plodari yo fondase asou lonyen laboulok se lang la men pou lang ki kouri-lawonn anlè kontinan afritjen an, nan an tan laboulok la yonn pran lang epi lòt. Lòtbòtsay pou piplis lang afritjen an ki pa matje, laboulokis lang la pa pe depenn karetel yo kòdjòm. Ni anchay tokay langannis men pa ni anchay mapipi papal sosioloji, laboulok, kabes-moun ki ka fè nou wè glaw an topay nan mitan kontel yorouba a oben igbo a ek Ejipt. Yo anlè an menm kontinan kifè matjoukanyi ta'a te trape yannaj epi matjoukanyi ta'a men se pa pou sa pou ale fè an moun konprann an tokay matjoukanniz te ke fè tout makrèy-natifnatal afritjen se jenerachon ejipt. Liv Antenò Firmen se an mapipi liv eti wouvè chimen ba anchay dòt kontel Ainsi parla l'Oncle (J. Price Mars 1928) Stolen Legacy (James Mona Georges, 1954), Nations nègres et cultures (Cheik Anta Diop, 1954) epi anchay dòt.
Nan bout 19enm siek, Antenò Firmen eti te pèdi nan jout-politik pou vini pingilè Ayiti, te di anhan pou mètafè lekol nan gouvelman anba pingilay Florvil Hyppolite la (9 Oktòb 1889-24 Maws 1896), nan 1891. Se pou'y te leve kakol lè Etazini te fè gòj anlè walayachi-politik Ayiti a pou fondase an kawbe-sapatony nan peyi a, atè Mol-Sen-Nikola.
Nan 1905, Antenò Firmen te matje an liv politik, M. Roosevelt, président des États-Unis et la République d'Haïti, otila langayelè Ayiti a te teste Etazini te ke fè bawouf anlè Ayiti, sa eti ki fèt nan 1915 jik 1934 ek ki, epi dòt bagay kontel anmasogannizad franse a, mete peyi a nan dekou mizè a eti'y ye lajounen jòdi.
Antenò Jozèf Firmen matje :
- De l'égalité des races humaines. Anthropologie positive, Paris, F. Pichon, 1885, réédition Editions L'Harmattan, Paris, mars 2004. Préface de Jean Métellus
- Haïti au point de vue politique, administratif et économique: conférence faite au Grand cercle de Paris, le 8 décembre 1891, Paris, F. Pichon, 1891
- Diplomate et diplomatie: lettre ouverte à M. Solon Ménos, Cap-Haïtien, Imprimerie du Progrès, 1899
- M. Roosevelt, président des États-Unis et la République d'Haïti, Paris, F. Pichon et Durand-Auzias, 1905.
- Lettres de Saint Thomas. Études sociologiques, historiques et littéraires, Paris, V. Girard & E. Brière, 1910
- L'effort dans le mal, Port-au-Prince, Imprimerie H. Chauvet, 1911

Prezidan'n Michel Martelly pral koupe fray ak prezidan yo ki vivan, R. Preval, J-B. Aristid, L. Manigat, A. Boniface, G. Courgues, J.C Duvalier tankou mètke pou ende'l gouvènen Ayiti.
Rédigé par : Jersen 1804 | 04 octobre 2011 à 05:02
Man pa té sav té ni nèg ki té ja ka ékri liv an tan tala.
Rédigé par : Ato-97-2 | 08 octobre 2011 à 15:51
Ayiti chérie !
Rédigé par : Al-59 | 10 octobre 2011 à 08:16
El presidente haitiano, Michel Martelly, sostuvo un encuentro oficial con el exdictador Jean-Claude Duvalier, acusado de crímenes de lesa humanidad, como parte de un programa de reuniones con antiguos mandatarios del país caribeño.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 12 octobre 2011 à 18:36
C'est lui l'inventeur de la négritude alors.
Rédigé par : DJ.97-2 | 15 octobre 2011 à 15:36
L’écrivain et romancier haïtien, Lyonel Trouillot, a remporté le prix du salon du livre de Genève pour son roman "La belle amour humaine", paru en août 2011 aux éditions Actes Sud
Rédigé par : J. Ayiti-1804 | 27 avril 2012 à 14:51