Plodari Matnik la
Lang Matnik la ka "matje an lèt" men ka "ekri an moun". Se pou moun se konprann, brannzeng branbrannize an kabicha, mete'y asou papie epi tout kalanmplan ki dèyè pou bay nan bokantaj epi moun se anni nan franse sa pou fèt ek lang franse a te ke toulong ka treleye (redi) lang natifnatal Matnik la. An bat-manman, kabicha langannistik ta'a eti ki kouri-lawonn aleliwon nan plodari Matnik la, plodari kreyolis la, plodari krannte-ras-nèg la tankon plodari eropeyen tropikal la.
Dèyè lide tala, an tjè-senyen, an flandjèt, lang tala pe te ke an lang nan ledjans djok se lang lan. Anni an pale-matje pou depenn dekou lavi toulejou men lang ta’a pe te ke pe plodarele ek leve an brannzeng andidan, ni menm brannzeng andewò eti ka mete sitenm lan nan pangal, nan banbann papal (entropie/néguentropie) nan de palab kat pawol-pale, fè tankon an sistenm-lang pou sav nou sav an lang se pa anni palab yonn dèyè lòt, ni menm an plodari sitire kalanmplan men an zie-wouvè asou lavi a (weltanschauung), an kanmanwonn (nou menm ki nou menm lan, an we-feeling), an rarataj natifnatal ("ana'kalina ote", "Anyi bù igbò", "Orílè-èdè yorùba", epi, epi) eti moun machokete jou-ki-jou ek eti an makrèy-natifnatal ni pou ta’y. Kontel, menm si moun Gwadloup ek Matnik te ke trape menm palab la pou pale-matje an wach lavi toulejou, rarataj natifnatal ta’a pa pou menm atè Gwadloup ek Matnik. Se pou sa de peyi ta’a pe di yo sese ; si yo se sese, yo pa menm ek se pa anni pou laboulok yo oben jeografi yo ki pa te ke menm.
Tousa pou kreyolis la, tankon tjoul krannte-ras-nèg la (Eme Sezè) oben tjoul ankreyolizay Edwa Glisan an se rive konprann, lang la prèmie douvan nan kanmanwonn an makrèy-natifnatal. Lamenm la se pou man teste tout lang se fondalnatalann an sistenm-lang. Pa ni lang san sistenm, san an lèlèm andidan, san an mannigèt asou laliwonn li. Edwa Glisan, pòkò ni an lanne eti’y fè tè epi Matnik, nèyè ka voye pie nan tonm li lè man ka matje, an lang se an sistenm-lang. Nan peyi otila pa ni walayachi politik, Gwadloup, Gwiyann, Matnik, si pa ni an lang natifnatal, pa pe ni makrèy-natifnatal, se anni an makrèy tou-yonn. Se nan lang natifnatal la eti an konsians laboulok ka leve ek si pa ni konsians laboulok ta’a pa pe ni konsians politik eti limenm ka depenn an makrèy-natifnatal ka letjete nan divini. Se lang natifnatal la, li tou-yonn, ki pe li kòdjòm tan ki pase (laboulok la) ek ba moun tout tjouns eti fok trape pou letjete nan divini. Krannte ras-nèg la, kreyolte a se an krannte-ras tou, pa fouti se se lonyen divini, wouvè an chimen, wouvè an zie-loli asou karetel lonyen divini, se anni tounen lawonn, " masibol fol ", woule lawda douvan franse aeti ka mete yo flouz tou-touni anlè de pie yo.
Plodari Matnik la pri andan tè sek tala, nan mitan krannte ras-nèg Eme Sezè a ek an kreyolte ki pa rive ladje rayi-ras-nèg ewopeyen an asou an bò ek krannte ras-nèg Eme Sezè a lòtbòtsay, nan chimen ; ankreyolizay Edwa Glisan an, magre si brannzeng andidan an te fondal te tro rèd pou konprann pou rive kouri-lawonn nan plodari Matnik la. Apre se pou nou se rive kabicha an plodari ki trape an dan kont divini, ki rete pri nan laboulok la, men san p’an konsians laboulok, isisya la laboulok la se wawayiz la, an plodari ki pa fouti voye an kout-zie, depann divini pou lang la eti’y pa fouti pran tankon an sistenm-lang.
1- Lang franse a se lang plodari kreyol la.
Man ja teste, vire-teste, lang lòtbòtsay pa pe nonmen laliwonn lan, tout laliwonn lan kòdjòm. Laliwonn lan fondal, poto-mitan nan sitiraj wèy moun asou lavi a, weltanschauung ; tout mès, tout matjoukanniz ki pa anchouke laliwonn lan pa ka tjenbe nan tan ka pase. Sa se beyaba sosioloji, matjoukanniz la se toulong pou chape anlè laliwonn lan, an matjoukanniz pa te ke pe chape anlè laliwonn lan si'y pa anchouke'y nan an prèmie kouri-lawonn. Atè Matnik, lang franse a pa fouti nonmen tout laliwonn lan menm si lang ta'a se te ke lang ki trape plis anzandjayè oliwon-latè. Se pou konprann, lè moun ka fè gwo degwel pale franse, yo pa'a plodarele an patat ek se pou yo depotjole lang Matnik la, fè vini pi piòpiò, pi kanyan, pi flòkò.
Pamwen, pale kreyol la ek fè degwel matje an lang kantekant epi manni pale a, sa eti moun pe kriye kreyol, lespri ta'a eti ki le tout palab franse pe woule adan kreyol la, alagadigadaw, tousa ka dekalaminen lang Matnik la jou-ki-jou. Pou nonmen laliwonn lan, lang kreyol ta'a (lang kreyolis la) ka ale tjoke lang franse a toulong ; lang kreyolè a ka anni planni adan franse a. Kifè lang kreyol kreyolis la eti ka tjoke franse a toulong, ka mete franse yo lablanni nan pale kreyol yo a, ka depotjole laliwonn Matnik la pase lang franse a, man matje dekalaminen (se koke an moun epi anchay semeda san moun tala te le) se an palab malfentè men se pou alsate lang franse a ek lang kreyol ta'a, pou menm yo pa menm.
Lang kreyol ta'a eti ka voye chaspann li nan franse a toulong-ale epi boul "kè" a adan, ("nou ka pansé kè", "nou wè kè", patiti patalòd kon Man Afin te ka di) pa pi djok pase franse a pou nonmen laliwonn lan ek se pou'y degraba, fè'y vini flòkò, toutouni. Nan lang ta'a, laliwonn Matnik la, ka ladje walwari'y, kontel anba bannann lan, makandja, fresinèt, fig-ponm, kankanbou, fig-tikte a, tousa disparèt ; kontel mango-zefirin la, mango-tin, mango-ten, mango vakabon an, mango-farin la, mango-mouslin lan, mango-koko-bèf, mango-mousach, mango-vè, basiyak la, se 76 janjolant mango Matnik la dekati dèyè an palab mango eti se anni an ti mang. Se pa ti mango kreyolis la mango.
2- Lang toulong anchouke nan an laboulok.
Tout long oliwon latè ka rarate an laboulok, tan ki pase pou tan ki nan divini ka vini ; tjek "nou te ka fè sa konsa", tjek "gangan nou pase pas", tjek "pawol nou anchouke nan laliwonn nou", patati patalòd. Lang kreyolis la pa fouti rarate tan ki pase pou voye chaspann, lonje kwi, lang ta'a ka voye chaspann, lonje kwi nan lang franse a. Lang kreyolè a anni pa pale, se lang an bagay fap-fap, lang an dekou, la atjolman, la konnyela tankon moun Gwadloup ka di. Lang kreyol ta'a pa ni an laiwonn dèyè'y, pi nolfok, lang ta'a pa ni an laboulok dèyè'y, se pa ti djòsol sa djòsol. Se nèyè pou sa kreyolis la ale matje nan kabicha-douvan kreyol la, "moun Matnik te ja ka pale kreyol avan afritjen an debatje". Sa ka foute moun an pèkè (an palavire), rache kabèch yo nan kou yo.
Lè an lang pa ni an laboulok dèyè'y, an laboulok ka rarate (se pa jòdi man ka matje laboulok la se an rarataj), se pou'y pa j'en lerize, vire-katjile lang la jou-ki-jou, se pou moun pa fouti plodarele nan lang ta'a, se sa ka rive atè Matnik otila moun ka anni rapòte kouyonnad oben badjole asou tjak oben dousin lavi a. Laboulok la se an rarataj ek an rarataj ka fèt nan an lang epi an larel fann, epi pates mabial epi anchay palab, an pawol eti tout moun ka konprann mabialann. Kontel si an moun di anlòt angle'y oben franse'y pa ka monte mòn, se pou moun konprann nan lang Matnik la "monte mòn se pa an bagay flouz. "Monte mòn" ta'a pa ka woule nan lang franse.
Kifè, jenerachon-douvan sitire pawol ek ti-pawol pou vidjoze lang la, bay an boulin pou "monte mòn"ek chak palab ta'a pe ni an laboulok ki ta'y, se pou konprann an kout zie anlè pawol ek ti pawol lang la pe ba moun an klète, an kabès asou laboulok peyi a. Men se pa tout laboulok la ki la. La pou la, ni anchay chimen, tankou an rarataj sitire, lang la pe lonje-pal, ba moun kabès pou yo se konprann laboulok la. Se nan ledjans ta'a eti fok konprann lang la ka anchouke laboulok la, an moun pe rarate laboulok Matnik oben Gwadloup oben Ayiti nan tjek lang franse oben panyol men laboulok ta'a pe pa anchouke, se bagay ka pase towtow anlè kabèch moun Gwadloup oben Matnik men laboulok ta'a pa ka pri.
3- Lang se pou bay-lavwa.
Fok se fè eti Frantz Fanon pou konprann bagay ta'a, moun Matnik, menm ta'a eti ka katjete "kreyol" se lang li ka depotjole lang ta'a, ka rale laliwonn lan anlè'y, laboulok la tou. Ki lang, oliwon-latè te ke pe lang san laboulok ek san laliwonn ? Man te ke reponn, tankon repondè, an lang kreyol tou-yonn. Lè an moun ka pale, se pou moun ka tann li, ka koute'y se rive sav ki moun eti'y ye pou pale pawol ta'a ; se pou moun ka koute se rive rale asou tout londjè pawol la desitire'y, vire-sitire'y. Owala moun ki koute pou tann ek tann pou konprann pa sa rive sav ki moun ki pale pawol la, se pou pawol ta'a se vini flòkò, tjok-anblok, an charabia, an pawol san ledjans.
Se pou mande moun ki ka pale asou ki laboulok, ou doubout pou pale pawol la eti'w ka pale a ? Lamenm, fok se mande'y tou, nan ki laliwonn ou kouri lawonn pou pale pawol ta'a ? Pi nou ale, pi lang Matnik la pa ni p'an laliwonn ki ta'y, pa ni p'an laboulok tou. Kifè, lang la ka pòte pou sitire kanmanwonn lan ek pou lang Matnik la ki pa chaye ni laliwonn, ni menm laboulok, kanmanwonn Matnik la flòkò se an flandjat. Men mi kreyolis la tankon kreyolè a teste se kreyol yo ye, kanmanwonn yo se kreyol. Ki chimen moun ka pran pou kanmanwonn yo se kreyol ? La tou se an flandjat, se bagay ki fann kabèch mwen depi anchay lanne men man pò'ò rive kore'y.
Kanmanwonn lan se an potjel eti moun ka sitire jou-ki-jou nan rarataj yo asou lavi a. Pa di yo di'w, la eti ni rarataj ni toulong an langann sitire ek se pou konprann moun ka matjouke rarataj ta'a men yo ka vire pase lanmen adan, yo ka lerize'y delè jik pou toumbile'y. Pou medja elektronik ki bay oliwon-latè, Internet, facebook, Wanakera-karib, pou lang ki kouri-lawonn oliwon latè lajounen-jòdi, pou nobleri ki rarate an "mi la nou leve" se pou konprann tout kanmanwonn nan an divini-toulong. Moun pa pe rete adan an kanmanwonn tou-yonn, an kanmanwonn natifnatal djok. Se la Frantz Fanon te ke depale men se pa pou sa pou nou jete plodari desèvlaj la, san vire gade dèyè. Moun ki bay nan desèvlaj la adan an kanmanwonn yonn-tou-yonn, franse.
Nan bout matje-katjile ta'a, se pou nou se doye plodari kreyolis la epi plodari kreyolè a. Kreyolis la trape an plodari sitire menm si nou toulong debinen, se an tjou pie mango ka pòte moun ka voye wòch, kreyolè a debiele nan mitan kabèch. Men plodari kreyolis la tankon plodari krannte-ras-nèg la (plodari Eme Sezè a eti se pa an konsians ras) pa fouti anchouke laliwonn ek laboulok Matnik. Nan de plodari ta'a tankon nan plodari desèvlay la (franse oben ewopeyen tropikal) se anni kanmanwonn lan ki fondal epi lide tala eti kanmanwonn, isiya la, se an bagay yo ka ba an moun, mi'm debouye kò'w, ek bagay ta'a pa ka brennen, pa anba p'an kavalad, p'an toumbilad. Nan plodari karibennte a, kanmanwonn lan se an rarataj jou-ki-jou.
Simao moun Wanakera epi Soroya moun Kaloukera-Wanakera

Latè tranblé Matinik 4,8 pou 59 kilomèt pofondè, 67 kilomèt nan linò-est.
Rédigé par : Kanmo Matinik | 07 novembre 2011 à 19:51
Joe Frazier, gran boksè Etazini eti te prèmie boksè ki te bat Mohamèd Ali nan 1971, chape nan abolay apre an kalboyri fwa. Frazier eti te mapipi WBA nan 1970 ek 1973, nan grèd pwa lou,te ni 67 lanne anlè tèt li.
Rédigé par : Kanmo Matinik | 08 novembre 2011 à 19:57
L'Association Justice Martinique organise un
FORUM DEBAT
sur la
PREVENTION du RISQUE SISMIQUE
le jeudi 10 novembre 2011 à 18H30
à la Salle d'audience B du Palais de Justice de Fort de France. Intervenants : - Louis BOUTRIN, Président d'Ecologie Urbaine - Alberic MARCELLIN, Président de l'U.P.P. (Université Populaire et de la Prévention) - Franck HUBERT, Architecte, Conseil Scientifique de l'U.P.P.
Rédigé par : Kanmo Matinik | 09 novembre 2011 à 18:25
Un total de 14 personas murieron ahogadas en Santa Lucía, cuando el autobús en que viajaban se precipitó al mar por un despeñadero, confirmó hoy el Ministro Nacional de Seguridad, Guy Mayers.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 11 novembre 2011 à 16:19
Un temblor de 4,3 grados en la escala de Richter sacudió la región sur de Haití, aunque hasta el momento no existen reportes de víctimas.
El sismo tuvo su epicentro a unos 60 kilómetros al oeste de la capital, en la localidad de Petit Gonave, informó el diario digital Haití Libre.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 14 novembre 2011 à 20:13
JOURNÉE PORTES OUVERTES
association IKAK
samedi 19 novembre 2011
9 H 00 à 18 H 00
à l'ATRIUM
L'association I.K.A.K (Institut Kilti An Kréyòl) a le plaisir de vous inviter à sa journée Portes Ouvertes. A cette occasion, vous pourrez visiter ses différentes activités :
- Atelier Cuisine
- Atelier Danse Bèlè
- Atelier Langue créole
- Atelier Tambour
- Atelier Couture
- Jaden bò kay
- Atelier théâtre
- Atelier sculpture sur fruits
- Animation et exposition Bwabwa/Marionnettes
- Animation littéraire et artistique
- Vente de livres, contes, romans en créole et en français
- Espace Éditions, Jala, LAFONTAINE - Vente de livres et bwabwa/marionnettes
- Espace K.Éditions (Jean-Marc ROSIER) - Vente de livres
- Espace Association des Auteurs Autoédités - Vente de livres de Serge RESTOG, Daniel BOUKMAN, Jean-François LIENAFA, Georges de VASSOIGNE, Judes DURANTY, Roger ÉBION, T et G.H LÉOTIN, Éric PÉZO (Prix Kalbas lò 2011), Hugues BARTHELERY (Ti Anglé-a), Fabienne Valérie KRISTOFIC (Littérature jeunesse, etc.
- Espace Association "Sanblaj pou fè kréyòl lékòl"
- Espace Association des Professeurs de créole.
- Espace Association " Krèy Matjè kréyòl Matinik"
- Espace Association "L'antre des mots, Le jardin de Roberte SERVÉ", Ajoupa Bouillon et "l'Association Poétique les Griots de la Martinique"
- Dégustation de thés du pays.
Rédigé par : Kanmo Matnik | 19 novembre 2011 à 20:26
C'est qui Soraya moun Kaloukera/Wanakera
Rédigé par : K. M | 29 novembre 2011 à 12:59
Louis Vuitton est non seulement juste passer à côté de type de mode. La raison pour laquelle il peut se révéler être des centaines de types années réside dans le fait, il peut permettre aux clients d'utiliser la qualité de l'aristocrate. Presque chaque utilisation personnelle faite de marchandises Chambre savent que cela peut même désormais droit intact après 'plusieurs années l'application. Aussi, il peut s'avérer colorier saine, plus sophistiquée après la longue durée d'entrer en contact avec l'utilisation de la couleur de peau.
Rédigé par : Louis Vuitton | 02 janvier 2012 à 05:40
Sé wou ki doktè lang Matinik la ?
Rédigé par : O.P-2012 | 03 janvier 2012 à 14:55
L’écrivain et romancier haïtien, Lyonel Trouillot, a remporté le prix du salon du livre de Genève pour son roman "La belle amour humaine", paru en août 2011 aux éditions Actes Sud
Rédigé par : J. Ayiti-1804 | 27 avril 2012 à 14:50