CARICOM :
faro, katenn ek akwòkò
Caricom, Karayib : Nan an dekou otila ekonomi oliwon-latè pa djè vayan, se ti ekonomi CARICOM la ka pagayedri adan an pòte-kole otila chak se 15 peyi a ka èche tèp yo ek sote san tjak tout akwòkò ki se bare chimen yo. Yonn kole bò lòt, se 15 peyi CARICOM la se 458.480 tjilomèt-oliwon pou 16 milionmoun eti piplis adan yo, owonzon 10 milion, se moun Ayiti eti se peyi ki pi nan banbann, nan tout Karayib la ek Amerik Latin.
Caricom pa pri nan tè sek menm si mètafè-politik akokitaj la katjete topay yo te jigridi nan 2006 pou sitire an kawbe-pates yonnife rive fè anni 64% chimen an ek dòt progranm kontel ale-vini se valtayri a se yenki 37%. Nan lespri Tilman Thomas eti se mètafè-politik CARICOM, akokitaj la ni pou vidjoze pòte-kole a ek djoubake tankon an blok. "Fok nou se ka sanble tout tjouns nou ek trape an anpanpannaj yonnife nan pran-pawol epi peyi oben akokitaj lòtbòtsay". Atè Grinada, sa ki fondal se ba moun djoubak pou fè nan anchay kawbe ekonomik poto-mitan kontel djannte, sistenm-lekol, jaden, djoubakatwa, lizin, pòte-nouvel ek kanniday.
Nan an koze epi Caribbean Journal, T. Thomas katjile sa eti fok gade fè se ankabrale biznesè mete lajan nan ekonomi fig la eti ka fè lajan men ki toulong nan banbann pou toumbile larel kines fig la ka toumbile toulong. Mi yo pèdi nan chimen de-o-twa ti faro akokitaj ekonomik ewopeyen an te ba yo. Larel netche ka faroze mapipi djoubakatwa nan kines fig la ek se pou anchay ekonomis Karayib la sinase ekonomi fig la nan karetel dekati, nan Karayib la.
Tankon tout peyi Karayib la, Grinada le apiye asou tjouns laliwonn li pou dekatonnen drivayaj la men anchay mètafè CARICOM tankon mètafè yannay ek peyi-lòtbòtsay adan gouvelmanSenkits-ek-Nevis, Condor Sam, teste taks eti Aglitè mete anlè biye pasay nan avion se an akwòkò douvan dekatonn drivayaj la. Dapre sa mètafè brannzay drivayaj la eti ki te nan doukre atè Bahamas la, nan Janvie 2010 teste, Karayib la pèdi 270.000 drivayajè nan twa lanne ki pase depi kon Anglitè mete taks ta'a. Dapre sa Alec Sanguinetti eti se kabwatè Akokitaj Karayib Lotel ek Drivayaj teste, nan 2007 se 1.373.600 drivayajè ki sòti Anglitè vini fè an won nan Karayib la, nan 2010, yo te anni 1.103.400. Dapre sa Caribbean News matje, Sanguinetti teste tou 20% makrèy karibeyen ki toulong te ka desann wè fanmi yo, pa vini nan 2010 pou taks anlè biye pasay nan avion eti gouvelman Anglitè mete.
Nan Avril ka vini, kawbe taks Anglitè ke mete 8% an plis anlè tout ale-vini nan Karayib la. Pou tjak lajan ki kouri oliwon-latè, Cam Condor katjile peyi CARICOM ke ni pou vire-sitire ekonomi yo ek sav si topay yo te jigridi epi Anglitè pe ke tounen akwòkò pou yo.
Anlòt bagay ka tjoke lespri se mètafè CARICOM la, se dezas toumbilad chalè-oliwon pe fè asou se peyi a lè letal lanmè a ke fetaye. Nan lespri T. Thomas si tout peyi karayib te ka bat ansanm ek nan menm karetel la nan pawol yo pran epi akokitaj oliwon-latè, yo te ke pe rive fè yo konprann peyi CARICOM se peyi ki bizwen an balan pou kore lòlòyes yo.
Anlòt mapipi penteng se kokleste a nan karayib la ek adan'y politik Etazini eti ka voye tout moun ki fè ka nan peyi otila yo oben landeng yo sòti. Piplis mètafè Karayib la voye-labou pou sav yo sav se moun ta'a rive Etazini tjanmay ek yo pa rete anchay yannay epi peyi otila yo wouvè-zie. Se nan Etazini yo koumanse fè ka, se nan Etazini fok yo se ale lajol. Nan anchay peyi kontel Gwiyana, sa fè semeda a fetaye, yo ka defonse kay moun, pete bank, vare moun, dekalaminen moun, bagay pèsonn pa te j'en wè.
CARICOM mete fondas li atè Georgetown epi 15 peyi Karayib la : Antigwa-ek-Barbouda, Ayiti, Bahamas, Bawbàd, Beliz, Dòmnik, Grinada, Gwiyana, Jamayik, Monsera, Senkits-ek-Nevis, Sentlisi, Senvensan-ek-Grinadin, Sirinanm, Trinidad-ek-Tobago. Nan lanne douvan, CARICOM te ka djoubake pou an anchoukaj ekonomik eti ki vini an larel pou banbann ekonomik ki kouri lawonn latè jou-apre-jou.
Wè nan Prensa Latina

Al menos 300 personas contrajeron dengue en Surinam durante la última semana, lo que obligó a las autoridades a decretar el estado de alerta ante el brote.
El Ministerio de Salud informó este sábado la creación de un equipo especial para situaciones de emergencia, así como el refuerzo de los trabajo de educación sanitaria y de sensibilización y control de plagas.La enfermedad provoca altas fiebres y dolores musculares y en su tipo hemorrágico puede provocar la muerte. El clima tropical de Surinam favorece la difusión del mosquito Aedes Aegipty, el agente trasmisor, que provocó una epidemia entre 1995 y 2000 con saldo de 15 muertos.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 28 janvier 2012 à 20:59
café-débat
Difficultés et obstacles à la citoyenneté guadeloupéenne :
un essai de mise en perspective à partir de l’histoire.
Par Jean-Pierre Sainton
jeudi 2 février 2012
à la Casa del tango,
651 rue Alfred Lumière à Jarry.
Rédigé par : Kamo Gwadloup | 01 février 2012 à 19:25
Grupos de derechos humanos en Haití y Estados Unidos exigieron a las Naciones Unidas que acepte su responsabilidad por la epidemia de cólera que causó miles de víctimas en este país caribeño.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 13 février 2012 à 19:45