Lanne 2011,
Nan Karayib la
Nan lanne 2011 ta'a, lanne eti Edouard Glissant chape nan abolay, se sitiraj CELAC ((Comunidad de Estados Latinoamericanos y Caribeños) eti ki mapipi penteng politik la nan Karayib la ek Amerik Latin. Se pa anni pou akokitaj peyi Amerik Latin ek Karayib, te ja ni anchay akokitaj ekonomi ek matjoukanniz eti te ka wouvè anlè politik, se pou Etazini ek Kanada ki pa adan akokitaj ta'a.
Pou akokitaj politik eti CELAC ye, se pou teste divini politik Amerik Latin ek Karayib la pa bware epi Amerik Linò. Moun ki gade yonnifay Amerik Latin ta'a pe pa pa chonje Comandante Ernesto Che Guevara eti ki nèyè ka bougonnen tjek "an tjou yo" ; menm Chili ek Kolonmbi eti gouvelman yo pa djè nan karetel toumbilad sosial ek politik ka kouri anlè Amerik Latin, te mete lanmen asou tjè nan sitiraj CELAC. Pa di yo di'w, konsians politik bay-douvan nan tout Amerik Latin ek Karayib la. Atè Gwadloup, Gwiyann ek Matnik (peyi Edouard Glissant) konsians ta'a bat-dèyè dri.
Nan latè-wondong ki bay, anchay akokitaj peyi, anchay akokitaj wangannite-politik ka leve ek ka dekati anfwa, chak klendenden klere pou nanm li ek se pou chak peyi bat pou tèp li ki ta'y. CELAC tou pe debloze, towblip nan tjek tjak-woulaj, an gouvelman asou anlòt pe vire-lang asou anchoukaj politik ta'a men nan sitiraj li CELAC ja an mapipi katlas politik tout Amerik Latin ek Karayib la. Lè Brazil ka ladje Anglitè nan chimen dekatonn ekonomi ka voye wòch nan digonn franse a, se tout fidji Amerik Latin ki aye, adoumanman menm. Asire Che comandante aye pase tout moun, la eti'y ye.
Desanm, wabap !
30. Kingston, Jamaica : PNP (People National Party) genyen 41 asou 63 dodinèt nan Kawbe-Politik Natifnatal Jamayik ek se Man Portia Simpson Miller eti ki vini prèmie mètafè gouvelman peyi a. Portia Simpson Miller eti ki trape 66 lanne anlè kabèch li te bat-lawonn politik pou koubare kontribann politikè, semeda ek lanmizè-ble. Se pèmie kou an bat-lawonn politik bay Jamayik san semeda nan lari ek 75% (1.6 milion moun Jamayik ka vote) moun ale vote. Nan Novanm ki pase, Bruce Golding (JLP, Jamaica Labor Party) eti te mètafè gouvelman Jamayik te ladje gouvelman ek politik pou dekou semeda Me 2010 la epi Christopher "Dudus" Coke eti'y pa te rive jere kòdjòm.
12. Bastè, Gwadloup : Henri Bernard an mapipi wayalachis Gwadloup chape nan abolay. Henri Bernard eti te poifesè filozofi te goumen pou Gwadloup trape an wayalachi-politik ek te fè an disk eti tit la se Conscience de race, Conscience de classe, Conscience national, an plodari nan lang Gwadloup. Henri Bernard te mande moun Gwadloup pa fè gran kadafa jou'y chape nan abolay.
06. Foyal, Matnik : Nan 6 Desanm ta'a otila moun Matnik ka fè wol vire-konpè epi Frantz Fanon, Tijo Mauvois chape nan abolay, nolfok Matnik. Mapipi kalboyri a chaye'y lòtbòtsay avan te ni tan vire Matnik. Tijo Mauvois se te an langayelè Matnik, ki matje anchay liv asou laboulok peyi a ek ki te djoubake nan Akokitaj Memwa Matnik. Nan se liv li a, te ni Un complot d'esclaves, Martinique 1831, se an liv ki vèvèle djoubak lakoulokis la, ale èche laboulok madjendjen an, pa anni rete asou laboulok mapipi moun, mèt-laboulok. An konfiolo se toulong an bagay anba fèy eti tout moun pa sav, eti fok èche sav. Laboulokis ki ale lonyen konfiolo se djoubakè moun ki pa rete adan laboulok franse a atè Matnik ek ale èche laboulok moun Matnik yonn-a-lòt, bagay nou, anba-fèy. Tijo Mauvois te matje dòt liv kontel Chimen libète, Histoire des Antilles epi Louis des Etages (1873-1925), itinéraire d'un homme politique martiniquais eti te pran pates Frantz Fanon lanne 1990 la.
03. Georgetown, Gwiyana : Se jòdi a 03 Desanm eti Donald Ramotar eti se sobreka PPP (People’s Progressive Party pou Akokitay-politik Pispiding Makrèy-natifnatal la) depi 1997 mete lanmen asou tjè tankou mètafè wayalachi-politik Gwiyana a. D. Ramotar se an ekonomis 61 lanne anlè kabèch li, lanne ta’a. PPP genyen jout politik 28 Novanm 2011 la epi 49% vwa douvan PNU (Partnership for National Unity, pou Sanble pou yonnte natifnatal la) ki te pran 41% vwa te mare ansanm People's National Congress, Guyana Action Party ek Working People's Alliance. People's Progressive Party te genyen 32 dodinèt (asou 65) nan Kawbe-politik Natifnatal Gwiyana. PNU te trape 26 ek Alliance for Change trape 7.
02. Karakas, Venezwela : Se jòdi a, atè Fuerte Tiuna, eti doukre pou sitire CELAC (Comunidad de Estados Latinoamericanos y Caribeños) pou Akokitaj Wayalachi-politik Amerik Latin ek Karayib la, ka wouvè lapòt. Mètafè wayalachi-politik ek gouvelman trann-twa peyi Amerik-Latin ek Karayib la ke vini stanmpe katjetaj Karakas la, an progranm politik pou 2012 ek zandja ek larel kòtòf akokitaj peyi ta'a epi 18 dòt dol politik. "CELAC se an penteng nan karetel politik Amerik Latin ek Karayib la" se sa Luis Almagro eti se mètafè yannaj epi peyi lòtbòtsay nan gouvelman Ourougway. Se prèmie kou otila an akokitaj peyi Amerik Latin ek Karayib leve "pou trase an dol politik ; koupe fray, pran lang, asou tjak ki bay nan se peyi ta'a epi mete politik yo kantekant" se pou Luis Almagro te katjile akokitaj ke woule kòdjòm si'y se "rive djoubake epi walwari peyi ki adan'y".
Novanm, Jeff Joseph, an karibeyen chape nan abolay !
30. Kastriz, Sentlisi : Akokitaj-politik Kenny Anthony a (Saint Lucia Labor Party) genyen jout politik ki te woule nan peyi, 10 dodinèt (7 ba UWP, Stephenson King mètafè gouvelman jòdijou Sentlisi) nan Kawbe Politik Natifnatal Sentlisi. SLP epi K. Anthony ka vire-pran djoktoch politik la apre yo te gouvelne nan lanne 1997 jik 2006. Nan 2006 pèsonn pa te rive konprann poutji SLP te pèdi pou ekonomi Sentlisi ki te pofite kòdjòm anba gouvelnay SLP. Caricom, Commonwealth epi Akokitaj Peyi Karayib la te voye anpanpannè sèbède jout politik ta'a ek yo pa chakale p'an kotjini.
23. Foyal, Matnik : Mizik karayib la nan gran djòsolnes Jeff Joseph chape abolay ale bay-lavwa, simidole dèyè do lavi. Se nan 1972 eti Jeff Joseph te koumanse nan Grammacks atè Dòmnik ek nan 2012 ka vini se pou’y te banbile 40 lanne mizik li. Jeff Joe kon moun ka kriye'y pou wouvè-zie mizisien an te wouvè-zie atè Saint-Joseph (Dòmnik) te ni 58 lanne anlè tèt li. Grammacks se te an sanble tibray lekol, Dominica Grammar School ek Saint Mary Academy. Kole yo kole Grammar ek Academy pou fè tit Grammacks la. Grammacks se te Jeff Joseph, Georges Thomas, Anthony Serrant, Ellon Rodny, Mc Donald “Mckie” Prosper, Anthony George eti te ka sonnen an kadans-lipso, te ni kadans (toumbele) kalipso, rege epi funk tou epi anchay tit kontel "Man kenbe an soukouyan" (1974), “Mi deba” (1976), "Ou piti" (1976), “Sa ki pase” (1977), "Pawol an bouch pa mèt” (1977), "African connection" (1978), “lavi disko” epi anchay dòt. Gouvelman epi moun Dòmnik ka fè kadafa natifnatal pou ibène Jeff Joe.
10. Kastriz, Sentlisi : Se 17 moun ki ladje dènie souf lavi yo nan bidimblo ki fèt atè Mòn Sion nan Chwazèy lè Jedi oswè 10 Novanm kote 7:45 oswè an minivan ki te ka chaye moun ke te sòti nan an lantèman anni letjete nan an koule pou towblip nan lanmè a. Mètafè gouvelman Sentlisi, Stephenson King te ale fè an bese-kabèch asou lantiray flandjat ta'a Jedi oswè ek rete la jik a twazè nan pipirit Vandrèdi wonz la.
05. Managwa, Nikaragwa : Apre kawbe sitiraj jout politik la atè Nikaragwa konte 15.99% feyèt-vòt, Frente Sandinista de Liberación Nacional (FSLN) ka fetaye nolfok douvan epi 63.95% vòt. Dezienm krèy politik la eti se an sanble Partido Liberal Independiente te ka kabwate nolfok dèyè epi 29.09% vwa. Se pou di moun Nikaragwa vire ba Daniel ortega ek FSLN senk lanne gouvelne. Pi nolfok dèyè, Partido Liberal Constitucionalista trape 6.27 ; Alianza Liberal Nicaragüense ka fè 0.46% ek an akokitaj eti Alianza por la República te ka kabwate trape 0.22%. Mili-mili moun te desann nan lari, brayes la prèmie douvan epi anchay bandwel sandinis pou banbile katlas politik sandinis la, pou senk lanne ankò. Anchay mètafè gouvelman, Hugo Chavez prèmie douvan, ja salvaloure, "woulo nou pran yo", Daniel Ortega ek krèy sandinis la.
Oktòb, Ayiti, kanmenm ...
07. Pòtoprens, Ayiti : Se Vandrèdi 7 pase eti moun te pe li papal tala nan jounal Repiblik Ayiti a, Garry Conille vini mètafè gouvelman Ayiti apre Kawbe Larel-Natifnatal Ayiti te ba topay li nan 4 Oktòb ki pase, 17 anhan asou 29 anpanpannè politik, 3 an-an epi 9 astinay. Kawbe Politik-Natifnatal Ayiti te ja ba an woule-woule nan 16 Sektanm ki pase, 89 anpanpannè politik te vote anhan. Se depi 5 Sektanm 2011 eti Michel Jozèf Martelly, mètafè Repiblik Ayiti a te nonmen G. Conille apre de papsis politik. Garry Conille wouvè-zie'y nan 26 Fevriye 1966 atè Pòtoprens. Doktè nan mèdsin, Conille djoubake nan APO-L (Akokitaj Peyi Oliwon-Latè) tankon bolit nan dekatonn. Conille maye epi Betty Rousseau eti se yich an mètafè gouvelman Ayiti douvan, Marc Bazin ; yo trape de tifi, Soraya epi Gaëlle.
04. Kingston, Jamayik : Mètafè gouvelman Jamayik, Bruce Golding te ja plodare se pou'y ladje djoktoch politik la nan mwa Novanm ka vini. Nan fray eti'y te leve ek nouvelis Jamaica Observer se pou'y te katjile penteng semeda, ki te woule Jamayik nan wabap Me 2010 lè gouvelman Jamayik te topaye ek gouvelman Etazini pou an mare Christopher "dudus" Coke ek voye'y douvan lalwa Etazini, te peze kòtok nan pare-ladje tala.
Sektanm, Gwiyann ni petwol !
30. La Habana, kouba : An mapipi kalboyri chaye Adria Santana, yonn adan se mapipi zanpanlan Kouba, nan abolay. Adria Santana te wouvè zie atè Las Tunas, nan kabestè Kouba, nan 1948 ek te koumanse nan Teatro Estudio, an krèy Raquel Vicente Revuelta te ka kabwate, nan 1972. Anchay pates te salvaloure karetel li, nan New York, Miami, epi dòt. Adria Santana te trape meday Alejo Carpentier eti se wayalachi-politik Kouba a ki te salvaloure'y.
25. Belmopan, Beliz : Beliz tere papa-fondalnatal li George Price eti te chape nan abolay an jou douvan trantienm banbilay walayachi-politik peyi a nan 21 Sektanm 1981. George Price te ni 92 lanne anlè tèt li ek te mètafè gouvelman peyi a depi jou wayalachi-politik la leve, nan 1981 jik 1984. Se pousa yo toulong kriye'y papa-fondalnatal peyi a. Geoge Price te gouvelne peyi a nan an dezienm kou, nan 1989 jik 1993.
25. Foyal, Matnik : 846 gran votè Matnik te vote ba de senatè, Moris Antis ek Sèy Lawche, de moun PPM ek konpè. Vòt ta'a eti moun te ja sav sa'y te ke ba, se dezienm gwo dal eti Klòd Liz te ka pran lanne tala ek se pou konprann PPM ek konpè'y tjenbe Matnik nan lanmen yo. PPM se pa j'en an bagay kòdjòm pou Matnik, laboulok politik peyi a fè moun wè sa nan de koko-zie yo. Nan oliwonnaj vòt la, an bawoufè PPM te mennen an bale pou fè moun konprann Matnik bay nan an soubawouzri politik, moun debiele ki pa sav sa sa ye politik. Lòtbòtsay, se pou konprann anpanpannè politik PPM ek konpè ke genyen flouz piplis dodinèt politik ki trape nan peyi a.
10. Kayenn, Gwiyann : De djoubakatwa fokayè petwol touve petwol nan 150 tjilomèt nan linò-kabestè Gwiyann, a 2.000 mèt nan wòch fondas lanmè. Se depi Maws ki pase eti yo te ka fouye apre an djoubakatwa Brazil te ja trape petwol nan laliwonn ta'a, kote Brazil. Ni laliwonn lan, se 6 foka petwol yo ja owonzonnen. Se pou moun Gwiyann sav trape petwol se pa toulong fè an kabel douvan nan dekatonn ekonomik. Peyi ki trape petwol toulong anba sinas ladjè, Etazini ek peyi ewopeyen ka fè bawouf anlè yo towtow.
Awout, Marny chape !
07. Lajol Dikos, Matnik : Pierre Just Marny eti ki rete 48 lanne lajol chape nan abolay bonmaten an, nan lajol Dikos la otila lajistis franse te ankatibe'y depi 28 Me 2008, apre 43 lanne lajol nan France. Depi 2005, Pierre Just Marny te vini pi vie ankatibe nan lajol franse apre lajistis peyi tala te ladje an ankatibe ki te pase 41 lanne lajol. Anchay akokitaj yogannis, politik, sosial, matjoukanniz, te ka djoubake pou wayalachi politik franse a te ladje Pierre Just Marny. Se nan 24 Novanm 1965 otila yo te che Marny douvan tribinal Paris (Nan France) apre jandàm te tjenbe'y 19 Oktòb 1965 atè Sent-Terèz (Foyal), flandje'y epi anchay kout-fizi nan ponmon ek bouden. Sa te fè twa (3) jou gawoule nan Foyal, an moun te pèd souf nan sa ek te ni 40 moun flandje. Nèf jou avan sa, 10 Oktòb, Marny te chape nan lajol Foyal la eti te lari Viktò Sevè nan tan ta'a.
Jwiye, Caricom, pi douvan nan yonnifay !
26. Baranquilla, Colombia : Alvaro José Arroyo, an simidò Cumbia (salsa Kolonmbi) eti tout moun te konnèt asou tit Joe Arroyo chape abolay apre an kalboyri toulong nan an lopital Barranquilla, epi 56 lanne eti'y te trape anlè tèt li. Joe Arroyo te antre lopital depi 27 jwen ki pase eti anchay tjak tjè ek ren. Joe Arroyo te wouvè zie'y nan 1 Novanm 1955 atè Cartagena de Indias otila'y te koumanse bay-lavwa adan an ti djaz lè te ni 8 lanne anlè tèt li. Arroyo matje tak plis ki 100 simidòy eti ta'a eti tout moun te konnèt se "La Rebelion". Se epi Fruko y sus Tesos eti'y te pran lavol avan ale fè an ti djaz eti yo te kriye La Verdad.
06. La Habana, Kouba : Yonn adan se lidè natifnatalis ek wayalachis Puerto Rico a, Nestor Nazario, eti ki nan drivayaj Kouba mande pou yo trape an dodinèt nan kawbe Akokitaj Wayalachi-Politik Amerik-Latin ek Karayib. "Nou eti ka goumen pou pete sweleley anmasogannizè a atè Borinquén, nou ka lonyen epi an tjè-aye, topay politik pou anchouke peyi kontinan an", se plodari mètafè Movimiento Independentista Nacional Hostosiano.
03. Bastè, Senkits-ek-Nevis : Nan plodari pou wouvè doukre Caricom ki woule atè Senkits-ek-Nevis, Denzil Douglas mètafè gouvelman peyi-eyalaye a, te mande palantje anchoukaj Karayib la pou kore banbann ekonomi ek bidol ki woule oliwon-latè. "Se mayoure nou ke pe leve an dol pou kore tout katenn ki soukre nou se tan ta'a". Pou mètafè gouvelman Senkits-ek-Nevis la, peyi Akokitaj Ekonomik Karayib la ni pou sitire an pòte-kole ek bouske kapital (bidol) pou mete moun nan djoubak ek palantje dekatonn ekonomi. Nan tout se katenn peyi Caricom la, se kadjayaj anbidolaj moun ek peyi lòtbòtsay ki pi tenmbolizan epi tjak ki leve nan kokleste progranm nannantaj. Se pou Denzil Douglas te katjile : "Rive trape nannan kòdjòm flouz se an penteng eti fok nou pa se patabole nan tenngfas peyi Karayib la".
Jwen, pòte nouvel !
23. Pòtoprens, Ayiti : Kawbe Politik Natifnatal Ayiti te distopaye ek pingilè peyi a asou tit Daniel Gérard Rouzier tankon mètafè gouvelman peyi a. Se 42 anpanpannè politik asou 64 ki te vote kont Rouzier tankon mètafè gouvelman, 19 te vote ba'y ek 3 te astinen. Se depi 20 Me ki pase eti pingilè Repiblik Ayiti, Michel Jozèf Martelly te panpannen Daniel Rouzier tankon mètafè gouvelman."Nou ke voye an lèt ba mètafè walayachi politik Ayiti pou mande'y fè pou trape anlòt mètafè gouvelman". Se pingilè kawbe-fondas peyi a, Sorel Jacinthe, te katjete. Depi kon Repiblik Ayiti sitire anba larel-fondas-politik 1987 ta'a, se prèmie kou mètafè walayachi-politik Ayiti a pa ka rive sanble piplis anpanpannè politik peyi a pou topaye asou an mètafè gouvelman.
22. APO-L : Sa ka fè 12 lanne yonn-dèyè-lòt eti Akokitaj Peyi Oliwon-latè ka vire-teste manyèt makrèy-natifnatal Pòtoriko trape pou leve an walayachi politik, nan lespri topay 1514 doukre wondong la. Kabicha-matje APO-L la teste Borinkèn se an peyi Amerik-Latin ek Karayib la eti ki trape kanmanwonn natifnatal li ki ta'y. Se kawbe APO-L pou demasogannizay eti Bolivia, Ekwadò, Kouba, Nikaragwa ek Venezwela te fè kriye ki jigridi larel-fondas tala eti ki mande gouvelman Etazini ba kò'y balan pou makrèy-natifnatal Pòtoriko se trape tout djoktòch politik li nan de lanmen'y ek ba'y asou chimen an walayachi politik tèktèg.Kawbe APO-L pou demasogannizay apiye asou fray politik ki kouri-lawonn nan peyi-karayib tala asou tout sitiraj pou leve fè moun tout makrèy Pòtoriko vini mete grenn sel yo nan fray natifnatal ta'a. Se pou an kawbe politik natifnatal Pòtoriko se sitire asou fondas karetel demasogannizay eti manyèt oliwon-latè palantje ek se konsa kabicha-matje APO-L la te apiye asou sa "se pou tout karetel asou zandja politik Pòtoriko se leve nan makrèy-natifnatal Pòtoriko a".
05. Lima, Peru : Se pianmpianm kontaj dezienm wonn jout politik Perou a te ka woule men tout te kja ale nan an menm karetel, Ollanta Humal genyen. Oficina Nacional de Procesos Electorales (Onpe), kawbe sitraj jout-polik la teste asou 78% fèyèt vòt, Humala te trape 50,087% ek Keiko Fujimori te trape 49,913%. Kontaj Transparencia, an akokitay yogannis, teste Humala trape an faro 51,5%.
04. Karakas, Venezwela : 9 peyi Amerik Latin sanble nan an doukre pou yonnife kawbe gaye nouvel se peyi tala ek payise an wèy netche asou wach Amerik Latin. Unión Latinoamericana de Agencias de Noticias (ULAN), se an progranm pòte nouvel ki la pou palantje anchoukaj politik Amerik Latin ek pòte nolfok lavwa makrèy-natifnatal ka goumen pou plis fanlannri sosial. Nan doukre Karakas la, Télam (Awjantin), ABI (Bolivia), Agencia Brasil, Prensa Latina (eti ki fondase Kouba), Andes (Ekwadò), AGN (Gwatemala), Notimex (Meksik), IP (Paragway), ek AVN (Venezwela), trase sikti, se-le ek bik akokitaj tala. Prèmie doukre ki te woule asou de jou nan Karakas sitire an krèy brennbòwyonn eti se Télam ke pingile'y, AVN ke fè tout djoubak brennbòwyonn ek Agencia Brasil, Prensa Latina ek Notimex ke paladjolè. Zandja akokitaj la matje chak de lanne se pou toumbile tenkantaj ek brennbòwyonn ek chak lanne akokitaj la ke toumbile paladjolè
Me, Michel Martelly mete lanmen asou tjè !
28. Sen-Jòy, Grènada : Peyi Caricom trape an plan dekatonn teknoloji netche lajounen jòdi. Se vandrèdi ki pase eti an doukre mètafè nòv ek kannidaj ki te bay atè Grènada, te sitire an dol woulaj pou leve pispiding nan laliwonn dijital. Lòtbòtsay, plan tala le palantje sikti gouvelnaj eti ka payise an progranm dekatonn teknoloji. Dapre sa mètafè Caricom Caricom katjete sèvi epi zouti dijital netche se an dekou fondal nan Karayib la, pi nolfok se pou sa dekatonnen ekonomi se peyi tankou ekonomi lantiraj Karayib la. Fray mètafè nòv ek kannidaj tala ka vini lamenm dèyè an doukre Akokitaj Kines ek Dekatonn Ekonomik Karayib la.
14. Pòtoprens, Ayiti : Se nan 14 Me ta'a eti Michel Martelly mete lanmen asou tjè tankou pingilè Ayiti. Nan plodari eti'y katjete se te pou "vire-sitire djoktòch gouvelman Ayiti, gouvelman manyèt moun". Douvan anchay anpanpannè peyi lòtbòtsay, mètafè zafè andewò etazinien ek franse, M. J. Martelly lonje dwèt asou tout agonyon ki te ke le detengfaste peyi a, dekabrale masogan ki pare mete an lajan nan dekatonn peyi a. "Man pa ke kite sa fèt. Si moun konprann yo ke mete pangal, ke yize tjouns peyi a, voye wòch, leve goumen, koubare woulaj peyi a, lajistis ke towblip anlè'y". Se nan lang franse eti plodari tala fèt, ek avan menm misie Martelly pase bandwel wouj ek ble a anlè zepol li, nan simenn ki pase, anpanpannè politik Ayiti te pran pawol pou toumbile larel-politik fondal peyi a eti ki nan de lang, lang Ayiti a ek lang franse a, men toumbilad tala pou fèt nan franse tou-yonn. Se pou te ke di peyi ta'a ni de larel-politik fondal. Michel Martelly te ke le leve an leadership krache-dife men se pou'y pa te di ayen asou leadership ta'a men le lonje ba makrèy-natifnatal la tou sa'y te ke le. Se pousa M. Martelly vire-katjete tousa limenm te pou ba makrèy-natifnatal Ayiti nan bat-lawonn politik li a, nan 2010. Se li ki le le mete lekol ba tout tjanmay Ayiti ek pou ayen. "Wi, lanmen nan lanmen, zepol kole ak zepol nou pral toumbile Ayiti", Se sa Michel Joseph Martelly plodare, se pou gade wè.
Avril, Michel Martelly, mètafè politik Ayiti !
06. Paris, France : Aimé Césaire (1913-2008) pòte-antre nan panteon franse a, la eti yo ka tere mapipi mètafè matjoukanniz ek lavi politik franse. Aimé Césaire te pòte anchay ba Repiblik franse a, mi'y antre nan panteon franse a. Nan plodari'y asou karetel Aimé Césaire, pingilè franse a, Nicolas Sarkozy, te pran kabicha Frantz Fanon (1925-1961) ek Edouard Glissant (1928-2011) pou ba Aimé Césaire. Misie fè an twa-nan-yonn anlè moun Matnik eti ki pa j'en li de liv Edouard Glissant oben Frantz Fanon kole. Pingilè franse a jik ba Aimé Césaire an zandja gran laboulokis eti'y pa te ni ; epi se akokit li a, Aimé Césaire te ka gloriye V. Schoelcher san janmen pran wotè 22 Me a, jik nan lanne 79 ta'a otila G. Cabort-Masson ek twa konpè'y te vini mete 22 Me a anba nen yo, menm apre sa yo te vire nan gloriye V. Schoelcher epi delarelizaj li a, anba-fèy. Laboulokis ou di, monsieur le président, ou se ri Aimé Césaire !
04. Pòtoprens, Ayiti : Se Michel Joseph Martelly, 50 lanne anlè tèt li depi 12 fevriye, ki genyen jout politik pou pingile Ayiti. Michel Martelly pase ek 716.986 vwa, se 67,57%, dapre vwa Kawbe Sitiraj Jout-politik konte. Man Mirlande Manigat trape 336.747 vwa, se 31,74%. Se an vide triko wòz, koulè politik Repons Peyizan, ki kouri lari Pòtoprens yè oswè konsa KSJ-P katjete katlas Martelly a. Michel Joseph Martelly se 69enm pingilè Ayiti depi 1804 ek 54enm la depi 1859 lanne eti Fabre Geffrard vini pingilè apre walayachi Faustin 1e a. Se an mapipi djoubak eti ka atann M. Martelly eti ke ni pou sanble 10 milion moun Ayiti a, mete tèt yo ansanm pou vire-doubout peyi tala eti an latè-tranble 7.2 pou 12 tjilomèt fondok tou-yonn, nan 25 tjilomèt (tou-yonn tou) Pòtoprens debaba 12 Janvie 2010 ki pase ek chaye owonzon 300.000 moun nan abolay, flandje 300.000 ek fè 1.3 milion moun-san-kay-rete.
Maws, pou prèmie kou, an fanm ka kabwate an kawbe brennbòwyonn-politik atè Matnik !
31. Foyal, Matnik : Se Josette Manin ki genyen jout politik pou vini pingilè prèmie kawbe brennbowyonn Matnik la. Se prèmie kou an fanm ka rive la ek se pou nou kriye woulo oben menm waya. Man Manin ni 61 lanne anlè tèt li ek ka woule adan Bâtir le Pays Martinique eti ki sanble ek PPM adan "Ensemble pour une Martinique nouvelle". Se an katlas PPM adan kankan (se pa menm an kankan politik) ki woule Matnik nan mitan se yich politik Eme Sezè a. Se prèmie kou eti an fanm te kabwate an kawbe brennbòwyonn-politik depi kon Man Luce Lemaistre (1920-2000) eti te mèt-lekol ek prèmie fanm ki te mè atè Matnik, atè Mòn-Vè nan lanne 1949 jik 1951.
15. Pòtoprens, Ayiti : Jean-Bètrand Aristid vire Ayiti, se gran penteng politik mwa maws 2011 ta'a apre 7 lanne andewò nan Afrik Lisid. Aristid pa ka vire pou fè politik dapre sa ki di men pou palantje sistenm lekol Ayiti a. Gouvelman malfentè te anni rape Aristid anlè Ayiti "voye'y ale" pou mande misie te ale mande vire ba lajan gouvelman peyi a te peye peyi anmasogannizè apre yo te pete chenn wawaynes la.
05. Laborie, Sentlisi : Sir Allan Fitzgerald Laurent Louisy eti te mètafè gouvelman Sentlisi pou Jwiye 1979 jik Me 1981, chape nan abolay Mèkrèdi 2 Maws ki pase, lakay li, atè Laborie. Sir Allan Louisy te leve nan ti bouk maren-pechè ta'a, Laborie nan lisid tèktèg Sentlisi, nan 5 Sektanm 1916, ek te trape 94 lanne anlè kabèch li. Sir Allan Louisy te djoubake tankon fanlannis nan kawbe fanlannri Karayib Kabestè jik nan 1973, lè laj-sispann-djoubak rive. Avan sa, fanlannis la te sèvi nan anchay peyi Karayib la kontel, Antigwa, Dòmnik, Jamayik, Monsera ek nan peyi natifnatal li, Sentlisi. Se pou SLP (Akokitay Politik Djoubakis) te gloriye an "natifnatalis ek an karibeyanis" ki palantje Sentlisi ek se pou gouvelman Sentlisi mande defetaye bandwel peyi a asou tout kawbe natifnatal ek pou fè an bese-zie anlè kò-lonji-frèt Sir Allan Louisy
04. La Havana, Kouba : Gouvelman Kouba ja jigridi 113.618 topay pou djoubakatwa moun-asou-kont kò yo fè ti kines yo alagadigadaw. 68% se ti djoubakatwa ta'a anba lanmen Kawbe-gouvelnay djoubak ek kokleste sosial. Se nan kines manje ek tjouns nannan otila piplis djoubakatwa ta'a djoubake dapre sa mètafè djoubak nan gouvelman Kouba, Idalmys Alvarez teste. Apre ni anchay djobè, ni anchay ki fè taksi adan brannzay drivayaj la, ni djobè ka fè ti djòb lakay moun, ni moun ka lwe kay ba moun, ni mason ek djoubakè-bwa.
Fevriye, Edouard Glissant (1928-2011) chape nan abolay !
03. Paris, France : Nan pipirit la, sentjè epi tjenz minit, Edouard Glissant chape nan abolay. Se an gwo makòsò djòsolnes ki towblip anlè Matnik anfwa. Edouard Glissant pase nan listwa Matnik, nolfok Matnik ta'a eti'y te depenn bidjoul nan "Le Quatrième siècle" epi "Malemort" de mapipi raratonn eti ka wouvè lawonn 21enm siek la.
Edouard Glissant pase nan laboulok-matje (listwa) Matnik ek tout peyi oliwon-latè, ek ladje douvan nou anchay potjelri, raratonn, kabicha-matje, teyat eti depi "Soleil de la conscience" nan 1956 jik "La Terre le feu l’eau et les vents : une anthologie de la poésie du Tout-monde" nan 2010 ki fini pase, se 34 liv ki fè nou jete an zie vidjò asou latèwonn lan. 34 liv ki trape an yonnte djok, adan "Soleil de la conscience" nou te ja trape lide ankreyolad tala. Edouard Glissant te toulong ka djoubake, vire-djoubake se lide poto-mitan'y la nan tout karetel li a.
Janvie, a primeira mulher presidente do Brasil !
26. Pòtoprens, Ayiti : Akokitay krèy politik ki gouvelne Ayiti, Inite, tire joutè'y la, Jude Celestin, nan jout-politik pou vini pingilè Ayiti. Depi yonnde jou Akokitay Peyi Ameritjen te bàt pou pingilè Ayiti, Rène Preval te peze tout pwa'y pou fè Jude Célestin bat-dèyè. Nan jout politik 28 Novanm 2010 la eti tout moun teste te ni kotjen adan, Jude Célestin (22.48%) te rive dezienm dèyè Man Mirlande Manigat (31.37%) ek douvan Michel Martelly (21.84%), eti te ke pran fè adan kotjinri ta'a. Peyi anbidolè oliwon-latè te fè anchay gòj anlè gouvelman Ayiti
21. Rozo, Dòmnik : Dòmnik ba topay li pou leve epi tout se peyi Akokitay Peyi Karayib Atè-Solèy la an lantiray ekonomik yonnife. Senkits ek Grinàd te je di anhan'y jedi, Antigwa-ek-Bawbouda se te nan 30 Desanm 2010 ek Senvensan-ek-Grinadin se te 12 Janvie. 21 Janvie se te jou-wabap pou jigridi. Nan larel-kòtòf APK-AS an topay pe woule si 4 adan se 6 peyi nan walayachio politik jigridi'y. Se 24 Janvie eti Sentlisi ke ba an anhan tektèg. 18 Jwen 2010 se atè kastriz otila se peyi a te jigridi topay lerize Bastè a eti te ka anlarele lantiray ekonomik yonnife APK-AS la.
03. Foyal, Matnik : Roland Suvélor eti se te an mapipi langayelè Matnik depi owonzon senkant lanne fèmen zie'y dimanch 02 janvie 2010. R. Suvélor te trape 88 lanne anlè kabèch li, te djoubake tankon bantjè, kinestè, mèt-lekol ek badjozè matjoukanniz ek te mèt-matjè Jounal Matjoukann lan. Roland Suvélor se te an gran raratè Matnik, eti ki an mapipi kabes kouri-lawonn peyi a, ba braynes la tjouns pou letjete nan divini.
01. Brazilia, Brasil : Sanmdi 1e Janvie 2010, Luiz Inacio Lula da Silva pase bandwel djoktoch wayalachi Brazil nan kou Dilma Rousseff douvan anchay pingilè peyi oliwon latè. Mili-mili moun te vini watje lanmen voye an "parabens" (salvalouray) ba Dilma ek Lula eti ki ladje an djoktoch politik epi 87% moun ka topaye epi'y. Se pou Dilma Rousseff te plodare, "men Lula ke la toulong epi nou".

Sismo de 5,3 grados en la escala abierta de Richter, a las 05:35 de la mañana (11:30GMT), con epicentro entre Ocoa y Baní, en el sur de República Dominicana acorde con dictamen de geólogos y del Centro Sismológico de la Universidad Autónoma de Santo Domingo.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 05 janvier 2012 à 10:37
Ola pa gyè tini nouvèl a Gwadloup konyéla an lanné 2011 a-w la !
Rédigé par : RMG | 06 janvier 2012 à 14:13
Más de siete mil personas murieron de cólera en Haití durante 2011 y otras 520 mil, más del cinco por ciento de la población, lo contrajo, informó el Ministerio de Salud.
De acuerdo con la institución, cada día se reportan decenas de casos y existe el peligro de que se convierta en una enfermedad endémica, es decir, tan común como una gripe.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 07 janvier 2012 à 04:51
La cantante puertorriqueña Ruth Fernández falleció a los 96 años de edad aquejada de múltiples complicaciones de salud, incluida la demencia senil y arterioesclerosis, que tornaron difíciles los últimos años de su vida.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 10 janvier 2012 à 10:29
Un silencio inusual recorre las calles y los cementerios de Haití, donde centenares de personas siguen llegando, vestidos de blanco, para recordar a los más de 300 mil muertos que ocasionó hace dos años el terremoto
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 13 janvier 2012 à 05:40
Un sismo de 5.0 grados en la escala Richter, se registró a las 2:28 hora local con epicentro cerca de La Romana, al este de República Dominicana y 103 kilómetros de profundidad.
No se reportaron víctimas ni daños materiales.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 19 janvier 2012 à 18:27