Desanm 2011
Se te tankon an zetrenn-nwel sa eti pingilè kawbe brennbòwyonn-politik Matnik la, Sèy Lètchimi te pare ba makrèy Matnik la nan 23 Desanm ta’a, kabèch Alfrèd Marie-Jeanne eti se te pingilè-douvan menm kawbe brennbòwyonn-politik ta’a. Anchay adan se anpanpannè politik la, menm pi kòkòdò a te mande sa yo te vini fè la ek pou lòlòy dekou ta’a te lòlòy, se an ti pawol eti Sèy Lètchimi voye ki, li tou-yonn, ba kadafa politikè ta’a an larel-kouri : "la’w le, quand ou le… se pa an sel manman ka fè yich mechan".
PPM la ka kwenyen kabèch li asou an masonn ek se ayen yo pa ni pou fè kifè yo ka sitire kadafa politikè pou pa di ayen. Lamenm la, man ja kabèchte sa, depi kon PPM rive nan lawonn politik Matnik la, nan 1958, djoubak li se depotjole tout ti lide (tout ti se-le) an wayalachi politik eti makrèy-natifnatal Matnik te ke leve, se se pianmpianm. Es bagay ta’a fèt nan konfiolo epi gouvelman franse, laboulok PPM ka fè nou wè’y nan de koko-zie nou men dapre mwen menm ki mwen menm lan, delè PPM ka ale pi nolfok pase sa eti gouvelman franse koumande’y. An bat-manman, lè akokitaj-politik Latrenel la pa ni koumandaj gouvelman franse a, se pou’y kouri ozabra. Fok pa ni p’an kabes politik, pa menm an kaka-kalbas, pou ale mande anpanpannè politik Matnik vini koupe-fray asou an progranm-bidol eti wou ta’a te vote nan 2010. Se tjoke an nich fonmi-wouj, leve an djoubap san manman. Fok pa ni p’an liy politik pou vini plere asou an foundoch-bidol eti kabwatè politik KB-P-douvan te ke kite ba’w, apre wou menm te teste menm kabwatè ta’a te ka sere lajan anba matla-a-risò, fè mètafè nan jeray lajan-katafal douvan gouvelman franse. PPM ozabra, pa sav ki djanmbel (sen) pou kriye ek pawol-voye ta’a ka fè moun wè, nan de koko zie yo, dol politik yo te pran nan 10 Janvie 2010 ta’a la ka bat yo kon an gren lapli te ke bat an vie chen san mèt, douvan pipirit.
Pawol voye Sèy Lètchimi a se pa anni an madang pou fray politik la, an koubaraj makrèy-natifnatal Matnik la, an akwòkò nan mitan chimen wangannite politik atè Matnik, se pa anni djoubap politik PPM asou an bò, MIM-CNCP-PALIMA-MODEMAS lòtbòtsay ki pi bande (tout se akokitaj-politik ta’a ladje chimen wangannite politik la atè Matnik), se pa anni banbann ekonomi ek sosial oliwon-latè ki toumpakte Matnik blo, se pa anni Sèy Lètchimi ki pa trape manyèt nan lang Matnik la, an-an, se PPM ki pa ka rive li kòdjòm sa eti gouvelman franse koumande yo fè, depi 2003 otila yo larel-politik natifnatal peyi ta’a toumbile. Se konsa nou pe konprann “chat an sak” Kanmi Dawsiè a (si Dawsiè di, E. Sezè te ka soutire), se konsa nou pe tann "nous avons besoin de vous car c’est grâce à vous que nous survivons" 2006 la, se konsa nou pe li vire-lang, twazienm karetel epi apre yo mande vote pou ba pingilè franse tout manyèt pou jere lavi toulejou atè Matnik, nan Janvie 2010 la. Tousa pou fè moun Matnik konprann, sa eti ki trape an kabès politik, kawbe brennbòwyonn-politik yonnife 2014 ta’a se ke an mapipi dezas politik, pi defaltjan pase dezas politik Janvie 2010 la eti ki voye Matnik fè an gran won nan wabap 19enm siek la otila la Marius Hurard epi se konpayel pispiding-politik li a te ja ka chakale an kawbe brennbòwyonn-politik ki pa te trape kont manyèt politik ek sosial eti’y te pou trape.
30. Kingston, Jamaica : PNP (People National Party) genyen 41 asou 63 dodinèt nan Kawbe-Politik Natifnatal Jamayik ek se Man Portia Simpson Miller eti ki vini prèmie mètafè gouvelman peyi a. Portia Simpson Miller eti ki trape 66 lanne anlè kabèch li te bat-lawonn politik pou koubare kontribann politikè, semeda ek lanmizè-ble. Se pèmie kou an bat-lawonn politik bay Jamayik san semeda nan lari ek 75% (1.6 milion moun Jamayik ka vote) moun ale vote. Nan Novanm ki pase, Bruce Golding (JLP, Jamaica Labor Party) eti te mètafè gouvelman Jamayik te ladje gouvelman ek politik pou dekou semeda Me 2010 la epi Christopher "Dudus" Coke eti'y pa te rive jere kòdjòm.
14. Kingstown, Senvensan : Camilo Gonsalves eti se anpannè Senvensan ek Grinadin nan kawbe APO-L, voye-labou dèyè peyi chabrak eti plodari yo pa kantekant epi brannzay yo lè yo ka teste yo ke ba lajan lonje-pal ek peyi nan dekatonn ka rete espere pou ayen. Banbann ekonomik eti ka woule oliwon-latè ba djoubap tala plis djikanmi. Se pou Camilo Gonsalves te katjete se pa mandjannen peyi nan dekatonn ka mandjannen men se tankou an bay-adan kokleste ek divini oliwon-latè.
12. Rio de Janeiro, Brazil : Apre 20 mwa dekatonn pozitif, kines epi peyi lòtbòtsay towblip nan an zero won, 0% ek se tout ekonomi mapipi peyi Amerik Latin la ki bat-dèyè epi pispiding Tjouns Natifnatal Kòtòf la (TNK) ki rete doubout dwèt-pitjèt nan twazienm twa-mwa lanne 2011 la dapre sa IBGE (pou Instituto Brasileiro de Geografia e Estatística, Kawbe nan lonyaj statistik atè Brazil) teste. Se pou mètafè statistik ek ekonomi Brazil te owonzonnen an grèd dekatonn asou 3 jik 3,5% nan 2011, la eti nan 2010, Brazil te ka fetaye asou 7,5%.
06. Foyal, Matnik : Nan 6 Desanm ta'a otila moun Matnik ka fè wol vire-konpè epi Frantz Fanon, Tijo Mauvois chape nan abolay, nolfok Matnik. Mapipi kalboyri a chaye'y lòtbòtsay avan te ni tan vire Matnik. Tijo Mauvois se te an langayelè Matnik, ki matje anchay liv asou laboulok peyi a ek ki te djoubake nan Akokitaj Memwa Matnik. Nan se liv li a, te ni Un complot d'esclaves, Martinique 1831, se an liv ki vèvèle djoubak lakoulokis la, ale èche laboulok madjendjen an, pa anni rete asou laboulok mapipi moun, mèt-laboulok. An konfiolo se toulong an bagay anba fèy eti tout moun pa sav, eti fok èche sav. Laboulokis ki ale lonyen konfiolo se djoubakè moun ki pa rete adan laboulok franse a atè Matnik ek ale èche laboulok moun Matnik yonn-a-lòt, bagay nou, anba-fèy. Tijo Mauvois te matje dòt liv kontel Chimen libète, Histoire des Antilles epi Louis des Etages (1873-1925), itinéraire d'un homme politique martiniquais eti te pran pates Frantz Fanon lanne 1990 la.
04. São Paulo, Brasil : Doktè Socrates eti se te yonn adan se gran foutbalè Brazil lanne 1982-1986 la chape nan abolay nan pipirit la, jòdi a. Socrates pa te nepi leve lò a nan 1982, ni nan 1986 men se an foutbalè fondal nan Brazil ta'a eti ki la ka vini an djoknes oliwon-latè. Socrates te foutbalè men nan menm balan an se te an doktè timoun-piti. Socrates se te douvan tousa an konsians politik nan Brazil ta'a eti pòkò te ladje gouvelman toufounè se sapatonyè a.
03. Georgetown, Gwiyana : Se jòdi a 03 Desanm eti Donald Ramotar eti se sobreka PPP (People’s Progressive Party pou Akokitay-politik Pispiding Makrèy-natifnatal la) depi 1997 mete lanmen asou tjè tankou mètafè wayalachi-politik Gwiyana a. D. Ramotar se an ekonomis 61 lanne anlè kabèch li, lanne ta’a. PPP genyen jout politik 28 Novanm 2011 la epi 49% vwa douvan PNU (Partnership for National Unity, pou Sanble pou yonnte natifnatal la) ki te pran 41% vwa te mare ansanm People's National Congress, Guyana Action Party ek Working People's Alliance. People's Progressive Party te genyen 32 dodinèt (asou 65) nan Kawbe-politik Natifnatal Gwiyana. PNU te trape 26 ek Alliance for Change trape 7. D. Ramotar wouvè zie'y nan 1950 ek ki rive nan PPP nan 1967. Se nan 1983 eti'y te bay nan krèy kabwataj PPP. Se nan menm lanne ta'a eti'y vini doktè nan ekonomi atè Inivèsite Gwiyana. Nan dis lanne 1983 jik 1993, se pou'y te djoubake tankon sobreka Akokitaj Mayonmbo Gwiyana (Guyana Agricultural Workers Union) ek depi kon PPP genyen jout-politik 1993 la ek pran djoktoch politik la pou lanne, anba Cheddi Jagan, D. Ramotar te toulong rive genyen dodinèt li nan Kawbe-politik Natifnatal Gwiyana a.
02. Karakas, Venezwela : Se jòdi a, atè Fuerte Tiuna, eti doukre pou sitire CELAC (Comunidad de Estados Latinoamericanos y Caribeños) pou Akokitaj Wayalachi-politik Amerik Latin ek Karayib la, ka wouvè lapòt. Mètafè wayalachi-politik ek gouvelman trann-twa peyi Amerik-Latin ek Karayib la ke vini stanmpe katjetaj Karakas la, an progranm politik pou 2012 ek zandja ek larel kòtòf akokitaj peyi ta'a epi 18 dòt dol politik. "CELAC se an penteng nan karetel politik Amerik Latin ek Karayib la" se sa Luis Almagro eti se mètafè yannaj epi peyi lòtbòtsay nan gouvelman Ourougway. Se prèmie kou otila an akokitaj peyi Amerik Latin ek Karayib leve "pou trase an dol politik ; koupe fray, pran lang, asou tjak ki bay nan se peyi ta'a epi mete politik yo kantekant" se pou Luis Almagro te katjile akokitaj ke woule kòdjòm si'y se "rive djoubake epi walwari peyi ki adan'y".

"doktè es lang Matinik" dépi sé wou ka vanté machandiz ou
Rédigé par : A.C.XL | 02 janvier 2012 à 12:21
Sismo de 5,3 grados en la escala abierta de Richter, a las 05:35 de la mañana (11:30GMT), con epicentro entre Ocoa y Baní, en el sur de República Dominicana acorde con dictamen de geólogos y del Centro Sismológico de la Universidad Autónoma de Santo Domingo. No se reportan víctimas humanas ni daños materiales.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 05 janvier 2012 à 10:38