De ti foto man te fè fap-fap, toupannan plannisay la te ka woule. Mi bidjoulnes mi ! "An lanmen latanmot pou zibie lotbotsay poze".
Soraya moun Wanakera
Managwa, Nikaragwa : Ronald Lares eti ki siktire AELAC (Asociación de Educadores de Latinoamérica y del Caribe), an Akokitaj mèt-lekol Amerik Latin ek Karayib la teste douvan Prensa Latina, sistenm aprann-lekol Amerik Latin ek Karayib la ka woule nan lespri Eugenio Maria Hostos, José Martí ek Simón Rodríguez ek ka pòte moun anlè, la eti sistenm aprann-lekol Etazini ek Ewòp fondase asou jout nan mitan moun.
Pòtoprens, Ayiti : Mawdi 12 Janvie 2010 lè 4.53 avan labrenn sonne, an latè-tranble 7.1 reltes pou 10/15 tjilomèt fondok nan 25 tjilomèt nan lisid kabestè Pòtopren adan rel-fann-tè Enriquillo-Plantain Garden la debaba Pòtoprens, Jakmal, Leogan epi tout ti bouk oliwon. Se pa prèmie kou eti rel-fann-tè ta'a te ka leve an latè-tranble eti te ka debaba Pòtoprens. De mapipi latè-tranble nan 1750 ek 1770 te ja pete masonn legliz dapre sa Moreau de Saint Méry depenn ek sa fè zengletis sipoze ta 1770 la te trape an drit 8/9 ek katjile reltes la te ka fetaye anlè 7.
Après "Terre de feu 1", la musicienne écologiste, Annick OZIER LAFONTAINE, a présenté "Terre de feu 2" à l’Atrium. Il s’agit d’un spectacle féérique associant la musique et la projection d’images, véritable film Opéra en quatre actes mettant en scène l’eau, la terre et le feu.
Se pa jòdi man ka teste krannte ras-nèg-ginen an se pòkò an konsians ras nèg-ginen eti limenm nolfok konsians politik la. Frantz Fanon, limenm, te mare krannte ras-nèg-ginen ek konsians ras-nèg-ginen yonn epi lòt. Se sav man sav langayelè Les damnés de la terre la pa te djè li anchay liv eti langayelè andewò matjoukannri ewopeyen an te matje ki fè'y pa te doye de plodari ta'a, kalanmplanm. Menm liv eti afro-ameritjen te matje kontel W.E.B Du Bois, The souls of black Folks, oben Edward Franklin Frazier, The Negro in United States, pa te rive kouri-lawonn nan kabicha Frantz Fanon. Men raratè Peau noire, masques blancs an te rive konprann flouz krannte ras-nèg-ginen ta'a eti ki poto-mitan nan plodari moun Matnik lajounen-jòdi, pa anchouke laboulok an peyi, an makrèy-natifnatal, an lakou.
Kingston, Jamaica: Piplis peyi anglopal Karayib la andan an akokitaj politik epi Anglitè, se anni Dòmnik, Gwiyana ek Trinidad ki ladje akokitaj angle a vini repiblik epi an kawbe-politik natifnatal. Nan plodari mete lanmen asou tjè tankon mètafè gouvelman Jamayik, Man Portia Simpson Miller (PNP, People's National Party) pran-lang douvan 10.000 moun pou Jamayik vini an repiblik.
Pòtoprens, Ayiti : Piplis lajan akokitaj mayouraj te sanble pou vire-doubout Ayiti apre latè-tranble 7.1 pou 12 tjilomèt fondok nan 12 Janvie 2010, ka vire-chape Etazini dapre lonyen-matje,Dissident Voice, an wèb-jounal san-chenn ka goumen pou kokleste ek fanlanni sosial. Gouvelman Etazini, akokitaj-san-larel-gouvelman, djoubakatwa kapitalis, te ke fè bawouf asou mili-mili milion dola eti Akokitaj Peyi Oliwon-Latè (APO-L) te voye pou vire-doubout peyi a.
Nan lanne 2011 ta'a, lanne eti Edouard Glissant chape nan abolay, se sitiraj CELAC ((Comunidad de Estados Latinoamericanos y Caribeños) eti ki mapipi penteng politik la nan Karayib la ek Amerik Latin. Se pa anni pou akokitaj peyi Amerik Latin ek Karayib, te ja ni anchay akokitaj ekonomi ek matjoukanniz eti te ka wouvè anlè politik, se pou Etazini ek Kanada ki pa adan akokitaj ta'a.
Leurs gouvernements avaient prétendu, lors des vœux de janvier 2010, avoir pris les dispositions qui mettraient fin à la pagaille financière. Ils avaient garanti que l’acceptation de sacrifices - par ceux d’en bas – permettrait des lendemains meilleurs.
Se te tankon an zetrenn-nwel sa eti pingilè kawbe brennbòwyonn-politik Matnik la, Sèy Lètchimi te pare ba makrèy Matnik la nan 23 Desanm ta’a, kabèch Alfrèd Marie-Jeanne eti se te pingilè-douvan menm kawbe brennbòwyonn-politik ta’a. Anchay adan se anpanpannè politik la, menm pi kòkòdò a te mande sa yo te vini fè la ek pou lòlòy dekou ta’a te lòlòy, se an ti pawol eti Sèy Lètchimi voye ki, li tou-yonn, ba kadafa politikè ta’a an larel-kouri : "la’w le, quand ou le… se pa an sel manman ka fè yich mechan".
Nan pipirit lanne 2012 ta'a se apiye pou rive. Pou apiye fok ni anchay djannte, chak lanne se djannte ki palab djok la, se moun ki djann ki pe apiye, se moun ki djann ka genyen goumen. Pou moun ki trape nan djannte se bat pou tjenbe'y, nannan papay ek grinàd. Moun ki pèdi'y se pou yo goumen vire-trape'y. Se djannte ki tout nan lavi a.
60 foto asou lavalas ki te kouri anlè fondas Matnik nan lannwit 4/5 Me ki pase. Emil Tresfield ka fè nou wè nan de koko zie nouki manniè fondas la flògòdò atè matnik pou kay, lwilwoud ek tè djoubalapte ki rache tout piebwa nan peyi a.
De ti foto man te fè fap-fap, toupannan plannisay la te ka woule. Mi bidjoulnes mi ! "An lanmen latanmot pou zibie lotbotsay poze".
Soraya moun Wanakera
"Jou lapli atè", dotwa foto dezas ki kouri-lawonn atè Matinik 4/5 Me ki pase. Patrik Maglwa fè an ti bwalta nan dezas tala pou di nou se pou lavi vire pran zoup pis "dlo lavi se lavi".
An driv nan bougann Wanakera otila 382 janjolant degra ka leve. Zeb, piebwa, yann, flè, an walwari degra ka tije isiya la. moun pran yo pou fè dite, chodo pou koubare kalboyri, pou vidjoze, pou vire leve bidjoulnes yo, patiti patalod.
Lekol Bèlè Kalennda Danmie Paris (LBKDP) te leve an lawonn bèlè 22 Me 2007 nan bouk Neuilly-Plaisance.
LBKDP
BP 123 - 92130 Issy-les-Moulineaux
Lbkdp@wanadoo.fr