Krannte ras nèg-ginen an
Se pa jòdi man ka teste krannte ras-nèg-ginen an se pòkò an konsians ras nèg-ginen eti limenm nolfok konsians politik la. Frantz Fanon, limenm, te mare krannte ras-nèg-ginen ek konsians ras-nèg-ginen yonn epi lòt. Se sav man sav langayelè Les damnés de la terre la pa te djè li anchay liv eti langayelè andewò matjoukannri ewopeyen an te matje ki fè'y pa te doye de plodari ta'a, kalanmplanm. Menm liv eti afro-ameritjen te matje kontel W.E.B Du Bois, The souls of black Folks, oben Edward Franklin Frazier, The Negro in United States, pa te rive kouri-lawonn nan kabicha Frantz Fanon. Men raratè Peau noire, masques blancs an te rive konprann flouz krannte ras-nèg-ginen ta'a eti ki poto-mitan nan plodari moun Matnik lajounen-jòdi, pa anchouke laboulok an peyi, an makrèy-natifnatal, an lakou.
Men Frantz Fanon te ja fè moun katjile (men piplis moun Matnik pa j'en li-konprann Frantz Fanon, ni menm Aimé Césaire) kanman ta'a eti ki fondase anni anlè kò nèg-ginen an, pa ka ale p'an kote ; se toulong anni an nèg-ginen nan kout-zie an betje, an ewopeyen ; lang Matnik la jik teste: "zie betje brile zie nèg". Isiya la, pa ni p'an konsians laboulok nèg-ginen an, pa ni p'an konsians latè a eti de pie yo danme, ayen asou pas nèg-ginen te ja pase, pou "an nèg se -te ke- an siek". Se lè nèg-ginen an te ke bay adan an chonje jenerachon-douvan eti'y te ke ale tjoke laboulok nèg-ginen oliwon-latè, se la tou-yonn nou pe teste ni an konsians-ras. Fok se konprann anfwa, isiya la, palab "ras" ta’a pa pri adan p'an zatrap rayi-ras nan ledjans ewopeyen an sitire sa ; "ras", se tankon mès, si se pa kanman, delè laboulok, an janjol ka ledjanse an katafal pase an moun yonn-tou-yonn. Se pousa man toulong teste krannte ras-nèg-ginen Eme Sezè a se pa an konsians ras-nèg-ginen. Frantz Fanon te wè tousa men langayelè Sociologie d'une Révolution an pa te depareye de plodari a, doye yo, kalanmplanm, ek se pou'y te fondase piplis kabicha-matje'y la asou palab-potjelize Eme Sezè a ; se sa eti'y te ni anba lanmen'y, tenkant.
Se pou mwen menm ki mwen menm lan, (Henri Taillefond si moun pa le Simao moun Wanakera) doye yo kalanmplanm. Frantz Fanon te matje Peau noire, masques blancs nan venn-sizienm lanne lavi'y ek te chape nan abolay nan trann-sizienm lan, kifè langayelè Pour la révolution africaine lan pa te ni tan wè krannte ras-nèg-ginen ta'a pofite ni wè konsians ras-nèg-ginen an dekatonnen, ladje plodari langayelè pou kouri-lawonn, pare pran lari monte oben pran lari desann, jou-ki-jou. Se epi Malcom X eti konsians ras-nèg-ginen ta'a dekatonnen, lamenm apre Malcom te sòti lajol. Malcom X, limenm te pase nan tout karetel konsians swelele a eti Frantz Fanon ka depenn nan Peau noire, masques blancs depi nèg-ginen sousèkè a jik konsians politik la, lè'y te sitire Organisation of Afro-American Unity pase anba Nation of Islam (konsians ras-nèg-ginen an) epi krannte ras-nèg-ginen lè'y te fè konpè epi Frè Rejinal nan lajol lantiray-brennbòwyonn Massachusetts atè Charleston. Ek se pou moun se konprann se pasay ta'a depi konsians ras nèg-ginen an jik konsians politik la eti ki pi djok, pi toumpaktan kifè si gouvelman Etazini epi an konpanyi konpayel-douvan leve konfiolo pou depann Malcom X. Organisation of Afro-American Unity, moun pe wè nan de koko zie yo, Malcom X te ladje ras la, mès la, jik matjoukanniz la pou ba'y adan bagay politik, leve an esperans ka toumbile toulong, machokete an yonn-pou-tout/tout-pou-yonn, ale depann an divini.
Krannte ras-nèg-ginen an se an bagay lòlòy, bagay pou fè moun rete doubout ababa djol-koule douvan an ti betje kakayè oben tjek pòpòt-lacho, bonda plat, toutoun-lagli. Nan kabèch moun Matnik ek anchay moun Karayib la, krannte ras-nèg-ginen ta'a depri moun, fè yo ladje desèvlaj ki te ka mare yo, fè yo ladje kanman sousèkè betje a, ti lespri wawa a eti jenerachon-douvan te anni lonje ba yo. Nan ti lespri anmasogannize piplis moun Gwadloup ek Matnik, se Aimé Césaire, li tou-yonn ki te kabicha-matje krannte ras-nèg-ginen ta'a. Se pa ti bwabwa piplis moun se de peyi ta'a bwabwa pou li ek konprann yo pa fouti li ek konprann de liv kole ek se anni franse yo sa li men yo pa fouti plodarele lang franse ta'a. Depi 1787, krannte ras-nèg-ginen ta'a te ja ka kouri-lawonn, pianmpianm, lè Richard Allen ek Absalon Jones sitire Free African Society yo a, atè Philadelphia. Se Henry McNeal Turner ki leve konsians ras-nèg-ginen an lè'y sitire nan 1898, African Methodist Chruch ek lide poto-mitan ta'a eti djanbel la (bondje a) se an nèg-ginen. Se pou moun konprann anfwa legliz la se dabò-pou-yonn an kawbe sosial avan bay nan nobleri, kriye djanmbel la ; se nèyè pou sa pastè a te toulong ka koupe (koke) tout kapistrel ek katjopin ki te pile pa lapòt legliz la, san bondje a, limenm, se wè an patat. Man pa'a nepi sonje epi lespri dezodè mwen an ki moun adan se manman ek tantant mwen an te toulong ka di : "Dieu dort mais le coquin veille". Man pa nepi sav si se makote "coquin" an te ka makote oben si se sèbède, jete zie asou moun, pou koubare yo si yo ka fè an kouyonnad ; ale sav. Nan lanne 1885 la, atè Ayiti, Anténor Firmin Joseph te ja leve lide an kantekantaj ras nèg-ginen epi ras nèg-ewopeyen an nan liv li a, De l'égalité des races humaines -Anthropologie positive- eti Jean Price Mars te tounen nan an wayalachi ras nèg-ginen nan pipirit ventienm siek la, 1928, epi Ainsi parla l'oncle. Men se epi Malcom X eti konsians ras nèg-ginen ta'a ka ladje ponpon se kawbe a, ka chape nan se liv la pou kouri nan lari, tjoke laboulok la pou demare lavi makrèy-natifnatal afro-ameritjen an ek ka bat pou sitire an divini, pianmpianm.
1- Pa ni p’an peyi dèyè krannte ras nèg-ginen an.
Matnik se an peyi, se pou teste depi nanninannan, an makrèy-natifnatal sitire, desitire, vire-sitire anlè tè ta’a, ba’y laliwonn, ba’y an potjel, an kanman-ale, an kanmanwonn, an nou-menm-ki-nou-menm-lan (we-feeling), an pawol-pale, an pawol-matje, an potjel-pran-dousin-lavi (style de vie intime), an wèy asou latèwonn lan (weltanschaung), an rarataj tan-douvan (nou te ka...nou te ke) , an divini, may-an-may. Krannte ras nèg-ginen an se toulong pou an moun yonn-tou-yonn douvan kout-zie ewopeyen an, betje a. Plodari ta’a fondase anni asou kò an moun yonn-tou-yonn ek pa ka tjoke p'an kanmariya, p'an krèy, p’an makrèy, p’an makrèy-natifnatal, p’an lakou, p’an peyi. Se an plodari ka tounen anlè kò’y, an toupi mabial debiele nan mitan kabèch. Isiya la, pa ni p’an letjèt-nan-divini, tout bagay woule nan an dekou fann, konsa kout-zie betje a se dekati, plodari ta’a bout. Frantz Fanon te matje -nan Peau noire, masques blancs-, "nèg-ginen an ni de kanman, yonn douvan betje a epi yonn douvan nèg-ginen konpè’y" ; krannte ras nèg-ginen an se douvan betje a tou-yonn eti sa ka woule. Se kout-zie betje a ki ka leve'y, ka ba'y lavi, ka fè'y woule lawda, ka desitire'y, tire'y nan lavi a. Frantz Fanon te konprann sa nawflaw lè’y fè mas fè tilili anlè lapo nwè a, nan tit liv la. Se pou langayelè Matnik la sispann pran Frantz Fanon pou yich-plodari Aimé Césaire.
Etazini se an mapipi peyi tè plat, an peyi-kontinan otila nèg-ginen an se toulong tizin makrèy la ; nan Gwadloup, Gwiyann ek Matnik, nèg-ginen an se piplis makrèy la. Se pou plodarele sa, nan Etazini ek peyi otila makrèy nèg-ginen an tizin (Brazil, Dominikana, Kolonmbia, Kouba, Venezwela), bout karetel la se konsians ras la, moun se peyi ta’a pa pe rive jik nan konsians politik la, nan konsians natifnatal la, nan an goumen pou sitire an peyi-natifnatal. Nan Etazini, depi Harrièt Trubman Underground Railroad (pou karetel-tren anba fèy, chimen nèg-mawon) nan lanne 1863, jik "all power to people" Black Panther Party for self-defense la nan lanne 1970-1980 an, (ago ! BPP se pa te an akokitaj nèg-ginen menm si piplis brannzè BBP se te nèg-ginen) goumen nèg-ginen an se te pou anchouke nan sosiete Etazini an, vini kantekant nèg-ginen epi kokazian, derasize yannay moun yonn-a-lòt nan peyi ta’a. Se Father Divine (Reverend General Jealous Divine) epi International Peace Mission Movement, nan lanne 1930/1940 ki te koumanse brannzeng sosial achoukaj ta’a eti de-twa ti krèy lwijanboje te ladje pou pran karetel an vire-rete anlè kontinan afritjen an ; nan UNIA (Universal Negro Improvement Association, eti Marcus Garvey te sitire nan 1914, atè Jamayik), nan ANPM -African Nationalist Pioneer Movement- ; dòt te le an wayalachi-politik nèg-ginen atè Etazini, akokitaj-politik kominis Etazini nan lanne 1928 epi Negro Soviet Republic li a, Nation of Islam (te le fè an Repiblik nèg-ginen epi Alabama, Jòwjia ek Misisipi) oben Republic of New Africa (Oyotunji Village) nan South Carolina, nan lanne 1970-90. Nan tout se brannzeng sosial oben politik ta’a, an konsians ras te tije dèyè krannte ras nèg-ginen an. Fok te ale pi nolfok, rete epi brennen lawda douvan betje a. Atè Matnik tout moun rete pri, ababa djol-koule nan krannte ras nèg-ginen Aimé Césaire a, an langayelè nan lang franse a eti piplis moun Matnik pa te ka konprann, se se de palab kole nan palab-potjelize'y la, nan se lanne 1960-80 an eti'y pa te matje anni ba moun Matnik tou-yonn men ba moun oliwon-latè, franse a douvan tout pou lang-matje eti se franse.
Nan tout se brannzeng Etazini an, krannte oben konsians ras nèg-ginen, lamenm, an mande-pou-sav te tjoke moun : nan ki peyi esa ? Ola peyi a pase ? Menm nan NAACP –National Association for the Advancement of Colored People- eti ki te sitire nan 1905, lide peyi oben lantiray ta’a te tjoke tout moun ek brannzeng anchoukaj sosial Martin Luther King la pou te trape plis manyèt sosial ek katafal te blennde epi lide ta’a pou leve an peyi, an wangannite-politik nèg-ginen. Se toulong lide ta'a eti nèg-ginen an se le anchouke men betje a ka di'y toulong "an-an, se pòkò sa, ale djoubake sa ek vire anlòt lè". Nan lanne 1970, Walter King eti te yonn adan se zig MLK a, te pran tit Baba Oseijeman Adelabu Adefunmi I (tankon an wangan tout Yoruba Etazini) te fondase, nan South Carolina, an lantiray afritjen eti yo te kriye Republic of New Africa oben Oyotunji Village pou vire-leve mès Yoruba a nan Etazini. Repiblik ta'a eti se anni gouvelman South Carolina ki te anlarele'y te ka vire-leve mès lakou nèg-mawon an eti te kouri-lawonn kontinan ameritjen an nan dizwitjenm siek la. Men fok se konprann yo te tizin ek piplis moun dèyè "The Good Reverend Doctor King" se te pou anchouke nan sosiete Etazini a : "I have a dream... one day right down in Alabama little black boys and black girls will be able to join hands with little white boys and white girls as sisters and brothers". Man pa'a fout tounen'y nan lang Matnik la, tout moun Matnik ke sa kole an wichpitinglish dèyè'y.
Moun Matnik te ni peyi ta’a, la ka desitire’y/vire-sitire’y nan kabèch yo, danme’y anba plat-pie yo, men krannte ras nèg-ginen Aimé Césaire a pa te j’en wè’y. Palab-potjelize nan lang franse Aimé Césaire la pa te fouti simidole’y, depenn li nawflaw ale wè gloriye'y, anni an kote moun ka pase, an laliwonn: “une main tremblante pour oiseaux de passage” oben “il y a des volcans qui ne sont là que pour le vent”, pi nolfok, an kote moun pran anpil fè “les deux roues dentées savamment engrenées d’un temps à nous moudre féroce", palab Aimé Césaire la bidjoul men yo ledjanse se pa an kote pou moun rete, nan ledjans ta'a eti an peyi se an laliwonn otila tan pase eti rarataj nonm ek fanm sitire/de-sitire/vire-sitire, jou-ki-jou. Krannte ras nèg-ginen Aimé Césaire a, tankou ta moun Matnik, pa te j'en kale se se an koko-zie bòy anlè peyi a. Pa ni an peyi Matnik nan palab-potjelize Eme Sezè a. Se Edouard Glissant tou-yonn eti ki simidole Matnik tankon an peyi nan prèmie raratonn li, La Lézarde jik nan Mahagony. Annou li sa nan Pays rêvé, pays réel :
"Je prends ma terre pour laver les vieilles plaies
D’un creux de saumure empêtré d’aveux
Mais si lourds à porter ô si lourds ô palétuviers"
Ni twa peyi nan palab-potjelize Edouard Glissant an, peyi-douvan-wawayiz la (peyi afritjen an), peyi otila nèg-ginen ka debatje ek otila betje a ja sitire an laliwonn ba yo ek peyi eti nèg-mawon sitire jou-ki-jou ; li sa tou :
"Le long cri des oiseaux précipités dans cette mer
Et nous avons aux mers plus d’écriture qu’il paraît
Yoles blessées où les lézardes s’évertuèrent".
Pa di yo di'w, isiya la, ni an peyi, se pa anni an laliwonn, se fanm ek nonm, nan tjè-koko oben nan djoubap, nan bout-djel, nan zagala, ka rarate an laboulok asou an tè eti yo ni pou ta yo. Pa ni peyi dèyè krannte ras nèg-ginen an, peyi a se kontinan afritjen an eti dèlè yo panpannen tankon an bouk-bòdaj yogann ewopeyen.
2-Pa ni laboulok natifnatal nan krannte ras nèg-ginen an.
Toupatou asou kontinan ameritjen an, an krannte ras nèg-ginen leve, flòkò nan peyi ki anba oben te anba sweleley franse, peyi franseopal, (Ayiti, Gwadloup, Gwiyann, Matnik) ; pi djenm nan peyi anglopal (Belize, Etazini, Gwiyana, Jamayik, Trinidad, epi) ; pi lèkètè nan peyi panyopal oben pòtidjopal pou larel-sosial-nwè a ki pa te j’en woule nan se peyi ta’a epi pou sikti fanmiyal la eti ki te dekatonnen nan se peyi ta’a. Nan Brezil 18enm siek la, 45% wawa a te nan tokay, maye douvan legliz katolik pòtidje a ; ek nan peyi panyopal, an viejo te pe ale plodare douvan betje a pou depri an nèg-mawon ti laliwonn, tjek kaliè ki te ke rete pri nan an toudi-grenn-sek. Nan peyi anglopal, nan Brezil ek nan peyi panyopal pou sikti ekonomik (Congo square, jaden nan degra, o quilombo, el palenque), sikti fanmiyal (se tokay la, se lakou a), kouri-lawonn mès afritjen an (mizik, mès kriye Olorun se Yoruba a) eti te ka woule nan lakou wawayis la, krannte ras nèg-ginen ta’a kouri towtow asou an laboulok nèg-ginen ek anchouke lide an lantiray, anfwa. Nan Brazil mitan disètjenm siek la, Zumbi dos Palmares te ja sitire an peyi nan lawonn 60 mocambos, Repiblik Palmares la. Nan peyi eti ki anba oben te anba sweleley franse, se anni adan lakou nèg-mawon an eti se mès ta’a te kouri-lawonn (Lakou Bwa-Leza a atè Matnik nan mitan 18° siek la, jik 300/400 moun, Lakou Le Maniel la, atè Ayiti nan pipirit 18° siek la, owonzon 7.000 moun), pi yo te kouri-lawonn, pi yo te dezafritjennize, pi yo te anchouke nan laliwonn karayib la. Man ja teste, vire-teste, se anni ale èche’y nan 500 matje-kabicha eti man panpannen, matje, asou blog ta’a, Natifnatal Wanakera Karayib depi 2006, se nèg-mawon an ka leve lide lantiray la (delantirye/vire-lantiraye nèg-ginen an) nan peyi eti ki te anba sweleley wawayis franse ek se pousa se peyi ta’a rete anba sweleley politik franse a, pa janmen tjoke (se toulong an tizin moun) an wangannite politik. Piplis moun nan se peyi ta'a se sousèkè betje. Anni gade, lajounen-jòdi, natifnatalis ek wayalachis Matnik la bat-lawonn pou anchouke peyi a nan liy 74, larel-politik fondas franse a pase yo se katjile fok sitire an larel-politik fondas atè Matnik. Lè man ka matje se an wayalachi-politik tou-yonn ki pe ba Matnik an ledjans tankon peyi-natifnatal oben makrèy-natifnatal pa ni de moun Matnik kole (si se pa Medju M’Kba, oben Diyo 220548, toulong yeleley) pou se topaye nan sa.
Se defen Guy Cabort-Masson ki te rarate nan Martinique, comportements et mentalité oben nan Lettre à Aimé Césaire (Ed. VDP, 1981) jou eti, li ek twa konpè’y te ale kase an kadafa eti Eme Sezè, Kanmi Dawsiè, epi twa zòt sousèkè te ka fè pou gloriye Viktò Chelchè. Guy Cabort-Masson te vini kriye an "woulo 22 Me" toumpaktan fè se nèg ek milat fondalnatal ta'a kaka anlè yo. Nan krannte ras nèg-ginen Eme Sezè a, pa ni p’an laboulok natifnatal Matnik, ayen ; pa ni Fabulé, pa ni Bwa-Leza, pa ni Kawbe 1822, pa ni Romen, pa ni Sektanm 1870, pa menm ni Desanm 59, pa ni, pa ni ...pa ni ayen. Pa menm an palab-bidjoul ba tjek nèg-mawon nanninannan san tit ki te ke siyen vèvè anlè tjek piebwa, danme tjek chimen-razie, ayen toubannman. Se nan rarataj an laboulok otila an makrèy-natifnatal ka sitire tankon makrèy-natifnatal, si pa ni rarataj laboulok ta’a, pa ni laboulok men pi nolfok se anni an makrèy ki la ka matjonnen, ka makaye an peyi. Man ja dekatonnen lide ta'a, depenn li, ba'y plodari, kore'y epi anchay penteng.
Lòtbòtsay, rarataj laboulok ta’a toulong ka vidjoze laliwonn lan, ka ba peyi a plis lantiray men tout tjak la se krannte ras nèg-ginen an eti ki matje nan lang Aimé Césaire a ek ki ka anni wè moun yonn-tou-yonn ka fè nèg douvan betje a, pa fouti tjoke an laboulok. Se anni vire-li Chester Himes nan A rage in Harlem (oben gade film Bill Duke la epi Robin Givens, fanm lan ni y'an tol anlè'y, man se tou..ou..ou..fe) oben Black on Black pou tann plodari moun lè yo ka rarate kò yo tankou nèg-ginen. Frantz Fanon te ja rive adan lide ta'a eti moun ka fè kò yo tankon nèg-ginen lè'y ka di : "non je n'ai pas le droit d'être un Noir". Men nan krannte ras nèg-ginen, nèg-ginen an pa ka machokete kò'y tankon nèg-ginen (sa eti'y ka fèt nan konsians ras nèg-ginen an) men anni tankon an moun nwè nan kout-zie ble-kanni betje a, ewopeyen an ; yo di "black is beautiful", pou "mi mwen la se anni pran mwen pou ta'w poutoulbon-vre". Pa ni laboulok natifnatal dèyè krannte ras nèg-ginen an, pa menm an laboulok nèg-ginen oliwon-latè, anni an ababa-djol koule ka espere an jou tjek ti-betje ke bay an swi.
3 – Konsians ras nèg-ginen an pa j’en rive Matnik.
Toupatou otila an konsians ras nèg-ginen leve, yo nonmen an makrèy-natifnatal afritjen eti ki pase pas wawayiz la. Yo trape tjek mizik, tjek pawol ki doye makrèy-natifnatal tala. Atè Matnik, kalaw, tout moun pri nan kanman kreyol la, yo konprann se ewopeyen yo ye, ewopeyen nwè, yich-kòn tjek betje kaliè. Kreyol pou tout bagay ki sòti lòtbòtsay, leve nan Amerik te ke kreyol. Lide ta'a, li tou-yonn, ka foute an palavire an tjou moun ki moun nan kò yo pou sav yo sav dèyè sa pa ni p'an toumbilad, p'an laboulok, tankon nan krannte ras nèg-ginen, moun pa te ke ni tjouns pou sitire kanmanwonn yo ki ta yo.
Menm lide kreyol ta'a adan an lespri krannte ras, tou. Lide ta'a eti moun kreyol la se an mitan ki yonnize betje a epi nèg-ginen an men pi nolfok, kreyol la, tankon an milat, te ke pi douvan nèg-ginen an epi lamenm dèyè betje a. An konpè mwen te toulong ka di nou, nan djendjen'y, limenm se (milat oben chaben) kabes betje a ek djokte nèg-ginen an. Man te ka anni foute an ri atè san nepi sav si djendjen ta'a pa te chaye tjek esperans wayalachi ras. La pou la, nou nan an model otila betje a se ras anlè a epi nèg la se "ninang-founang dènie jenerachon apre krapo". Man ja dekatonnen sa pou te depenn sistenm lang Matnik la, man pe'e vire anlè sa, isiya la, men owala moun pran lang Matnik la tankon lang kreyol se pou yo katjile lang franse a se lang fetay la, lang sivite, lang gran chanbel epi lang kreyol ta'a te ke an lang an mitan ki douvan tout lang afritjen eti'y depotjole pou te sitire tankon lang. Pi nolfok, pi lang kreyol ta'a te ke tjòlòlò, san p'an palab yorouba oben ibo (afritjen) adan, pi lang ta'a te ke toupre lang franse a ek pi moun ki pale'y te ke trape zandja sosial, tjouns langayelè ki mete'y kantekant epi franse Lafrans la, moun ka manje lanèj pou sinobol siwo bèt-patat. Nou adan menm lespri kantekantaj sosial (égalité sociale) Aimé Césaire a. Lang franse a te ke ka ba lang kreyol ta'a toulong plis sivite, plis laliwonn sosial pou tire'y anba soubawouzou nanninannan nèg-ginen an. Kanmanwonn kreyol la anba menm larel ta'a nan plodari lang ek mès kreyol la eti yo menm teste se an lang lantiray franse ek menm wayalachis ek/oben natifnatalis Matnik la jakote sa, tèbèdje, tankon tjek mal-mouton sousèkè, bèkèkè.
Nan tout peyi kontinan ameritjen an, moun ale fouye tjek chouk Yoruba, se makrèy afritjen an eti ewopeyen an chaye plis moun li nan wawayiz la. An moun ki lonyen lang natifnatal Matnik la pou bite, towtow, asou anchay palab ki leve nan yonn adan se ven-ek-yonn lang Yoruba a : akra, akakwel, bèlè, beliya, bòlò, lòlòy, chèlè, djendjen, djenm, djok, doukoun, eya, flògòdò, gangan, hounfò, imaniye, joy, kòkòdò, lòlòy, machokèt, ninang-founang, ougan, piòpiò, ròtbòy, sanmba, sokan, tjok, vèvè, wouspel, yoka, zouzoun, zwel, man ja konte 357 palab sistenm-lang yorouba a adan lang natifnatal Matnik la.Ni anchay palab Matnik la eti ki leve nan sistenm-lang Ibo a (kontel zouk), nan sistenm-lang awousa a (kontel agoulou), nan sistenm-lang twi-asante a (kontel, yanm, aye), nan sistenm lang kikongo a (kontel zonbi) epi ni palab dòt lang afritjen eti ki tizin, kontel lang arab la. Man ja teste, vire-teste se sistenm lang ta'a te toulong nan yannaj anlè kontinan afritjen an ek se pou an palab an sistenm-lang te pe kouri-lawonn nan anlòt sistenm-lang. Bèlè leve nan sistenm-lang yorouba a, atè Nupe men te ka kouri-lawonn nan sistenm-lang awousa a ; mi bèlè Matnik la pran ledjans sistenm-lang yoruba a ek bèlè Gwadloup la pran ledjans sistenm-lang awousa. Mi pa te ni de Awousa kole nan flandjèt wawayiz la men man ja kabicha-matje anchay yorouba te bay nan nobleri islam awousa a pou te chape kò yo anba wawayiz awousa a, man pa'a fout matje plis pou mizilman an pa vini sistraye mwen, fè mwen leve majò. Man ja teste, vire-teste, nan makrèy-natifnatal afritjen ki rive Matnik anba wouchin la, piplis se yorouba, ibo epi akan ; kikongo a rive apre lè wawayiz te ja bout tankon djoubakè san chenn nan pie yo. Atè Matnik, pa ni p’an nobleri yorouba ki te ke janbe siek la, ayen, menm si man katjile anchay jès nobleri yorouba a, ale sere oben kouri-lawonn nan se bèlè a. Tout moun Matnik pri anba nobleri ewopeyen an ki te mete yo anba fret la, pi kretjen pase Jezikri limenm. Ni an tjak Matnik, an mapipi tjak, an bagay ki pi nolfok desèvlaj la kifè krannte ras nèg-ginen ta’a pa te j'en rive pran chimen konsians ras nèg-ginen an.
4- Lang natifnatal Matnik la nan krannte ras nèg-ginen ta’a.
Eme Sezè eti se apa krannte ras nèg-ginen ta’a (ni moun ki jik ba'y papa peyi-natifnatal Matnik la lè limenm, Eme Sezè, pa te pi natifnatalis pase an grenn jòb nan kolie an kou an madigwann oben an pat makandja anlè tre an betje-griyav nan debi-lareji ewopeyen debantje a) te toulong matje nan franse, pa menm ni an palab natifnatal Matnik adan palab-potjelize Eme Sezè a. Se tankon an flandjèt, an ziginòt, an krache nan fidji konsians natifnatal Matnik la. Se pou moun se konprann desèvlaj la te vanse ek an mapipi mas atè Matnik, moun ki te ka bat-lestonmak, lavalie-lennte, nèg-ginen yo, delè menm nèg-mawon yo, te pi franse pase moun desèvle a, kouli-teson an, nèg kikwaf la. La pou la, se lè nan lanne 80 an eti Sèzè epi se konpayel-politik li a pran lanmen nan brennbòwyonn politik atè Matnik, se la peyi ta'a vini pi franse, brile tout tjouns natifnatal li, moun ka pale franse menm pou di an chen "mach tire tjou'w". Se pousa Frantz Fanon te mete an "s" an tjou "masques blancs" an. Krannte ras nèg-ginen Matnik la pa menm ek ta Etazini an, se an desèvlaj nan mitan kabèch.
Pou te rive pase nan konsians ras nèg-ginen an fok te ni an lang natifnatal ka kouri-lawonn adan. Man ja teste, vire-teste, se lang natifnatal la li tou-yonn ki pe sitire, kòdjòm, rarataj laboulok la ; tout lang se lang, men tout lang pa chaye menm zandja lang la. Lang natifnatal Matnik la, li tou-yonn, ja ka ba an klète asou laboulok Matnik, ka sitire an karetel-ale eti lang franse a pa pe danmen nawflaw. Se karetel-ale ta'a ki pa kòdjòm kifè si krannte ras nèg-ginen an pa pran chimen an konsians ras nèg-ginen eti ka tjoke an laboulok nèg-ginen oliwon-latè. Konsa moun adan laboulok nèg-ginen oliwon-latè ta'a, se pou, an lè, yo lonyen laboulok natifnatal la, se la eti nou ka rive nan konsians politik la, nan goumen pou leve an peyi-natifnatal. Lang natifnatal la ka ba brannzeng ta'a boulin, anchay boulin. Atè Etazini, se epi laboulok nèg-ginen oliwon-latè a eti moun rive nan konsians ras nèg-ginen an jik pou fè debouya leve an lang-laliwonn, ebonics. Atè Matinik, se lang Aimé Césaire a eti ki lang krannte ras nèg-ginen an, nan lang ta'a pa pe ni p'an laboulok Matnik si se pa an laboulok anmasogannizè, an laboulok wawayis betje. Menm asou vie jou'y, nèg-fondalnatal la pa rive kole de palab nan lang natifnatal Matnik la nan an fray tontenn-mitonn, an djoubap politik bò-kay, pa menm fouti tann an "ale di yo nou la nou pòkò mò".
Se rayi krannte ras nèg-ginen Matnik la rayi lang natifnatal Matnik la kifè moun pa sa wè kò yo an zie. Si an makrèy rayi lang natifnatal li (rayi'y pou pale'y ek nen fennen se ewopeyen an ek foute anchay palab franse dòmi-dewò adan) se pou'y rayi mès li, tou ; jete tousa gangan'y te ladje nan lanmen'y kòtok, se pou'y pa j'en rive machokete an matjoukanniz natifnatal ek vote kont tèp li ki ta'y, man pa'a matje plis. Lang natifnatal la fondal pou wouvè eti'y ka wouvè zie moun asou laliwonn yo ek pi nolfok, asou latèwonn lan. Lang natifnatal la se fondas kanmanwonn lan, se li ki sitire an wèy asou latèwonn lan (weltanschaung), se li, tou-yonn, ki leve an kanmouzaza natifnatal ka dekati tout semeda lè'y ka flouze kouri-lawonn an rarataj laboulok ek fè moun letjete nan divini. Eme Sezè pa te ke pe rive konprann sa lè'y ale fè rapòtè larel-anchoukaj politik Matnik la nan Maws 1946, fè mande wayalachi-politik franse a lonje-pal pou regle anboktaj sosial ek ras eti moun Matnik trape ek betje a depi nanninannan, ni menm lè'y te matje Plodari asou anmasogannizad la. Pa ni p'an palab lang natifnatal Matnik la adan palab-potjelize'y la, ni menm tjek palab an lang afritjen, akan, ibo, kongo-kikongo, twi, yoruba, epi, epi, epi. Lajounen-jòdi, piplis kreyolis ek natifnatalis jik wayalachis Matnik la pa fouti konprann sa. Nan peyi swelele, peyi anba-jouk, se lang natifnatal la, li tou-yonn ki pe fè an laboulok ek an matjoukanniz natifnatal kouri lawonn. Si pa ni lang natifnatal, se anni an mès flòkò, bagay djendjen ki kouri-lawonn ek mete moun toulong pi debiele, pran lapo fidji yo pou kòkòlòs yo. Mès se pa matjoukanniz, nan yonn moun ka matjouke an bagay, nan lòt moun ka machokete jou-ki-jou.
Nan wabap kabicha ta’a se pou konprann, Matnik pa rive leve an wayalachi politik, pa menm an djoktoch politik bò-kay pou krannte ras nèg-ginen ta’a eti ki te sitire pou mare’y, koubare’y, asou chimen delofay li. Man pa'a demòd asou sa, Eme Sezè te ale mande an kantekantaj sosial pou kout misie ta'a te kout nan politik (se limenm te ka di toulong moun te vini èche'y pou fè politik) ek gouvelman franse a wouvè ba'y anni anlè krannte ras nèg-ginen pou sav yo te fout sav sa te ka fè rayi-ras nèg-ginen an kouri-lawonn alagadigadaw ek sa pa te ke toumbile sweleley betje a anlè moun Matnik ek sa te ke mare makrèy-natifnatal Matnik la asou chimen divini'y. Man pa nepi sav si plodari natifnatalis ek wayalachis ki te vidjò nan lanne 70/80 te ke rive swelele krannte ras nèg-ginen ta'a si Aimé Césaire pa te rete tousa tan ka kouri-lawonn nan lavi politik Matnik. Sa mwen sav se anchay adan natifnatalis lanne 70/80 ta'a vire-towblip adan tèbèdjeri krannte ras nèg-ginen an menm lè latè-wondong ki bay ladje anlè sweleley la (rayi-ras la) eti te ka koubare nèg-ginen an.
Simao moun Wanakera
Foto "se nèg mwen ye" ta Emile Tresfield

yép Simao moun Wanakera sé adan sa ou ka travay ?
Rédigé par : Kate des mornes | 08 janvier 2012 à 17:27
La cantante puertorriqueña Ruth Fernández falleció a los 96 años de edad aquejada de múltiples complicaciones de salud, incluida la demencia senil y arterioesclerosis, que tornaron difíciles los últimos años de su vida.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 10 janvier 2012 à 10:30
RANDO ECOLOGIE-URBAINE
Association
"POUR UNE ECOLOGIE URBAINE"
DIMANCHE 22 JANVIER 2012
PRESQU’ÎLE DE LA CARAVELLE
ESCALE AU PHARE :
Vue panoramique sur LA DOMINIQUE, LA MONTAGNE PELEE, LES PITONS DU CARBET, LA BAIE DU TRESOR, DU GALION, DE TRINITE, ROBERT, FRANCOIS
DEPART : 7H30 PARKING RESERVE NATURELLE
RANDO GRATUITE...
INSCRIPTION OBLIGATOIRE : par mail à association.ecologie-urbaine@orange.fr
Longueur : 7 km (Circuit en boucle
Rédigé par : Kanmo Matnik | 13 janvier 2012 à 05:32
Boug kisa sé lèktè a fè'w, sa sé bagay pou trapé an mal-tèt.
Rédigé par : Al.59 | 14 janvier 2012 à 07:43
Aimé Césaire c'est un très bon lien n'est-ce pas?
Rédigé par : Césairolâtres.fr | 14 janvier 2012 à 12:51
ça doit être intéressant mais je n'y comprends rien même traduit en français ça doit être compliqué ou peut-être explosif. Frantz Fanon, Malcom X, Zumbi de Palmares, etc tout ce beau monde réuni en un seul article, rien que ça.
Rédigé par : Ernestine | 14 janvier 2012 à 12:57
fout kréyol ou a rèd pou li.
Rédigé par : RMG | 15 janvier 2012 à 13:08
Malcom X èk Martin Luther King sé dé chimen diféran, yonn té pou la viyolans lòt la té adan la non-viyolans.
Rédigé par : Ras M. | 17 janvier 2012 à 06:10
Ki mannyè ou lé an moun li tousa, dabò pou yonn ou pa ka matjé kréyol la kon tout moun, pou dé ou ka matjé dé artik ki long long, pou twa sé dé gwo réflèksyon filozofik ki pa bagay tout moun. Lè man li dé fraz tèt mwen ja ka tounen. Kontinyé kanmenm mé soulaje nou souplé.
Rédigé par : J-M 56 | 18 janvier 2012 à 06:42
"I have a dream that one day on the red hills of Georgia the sons of former slaves and the sons of former slave owners will be able to sit down together at a table of brotherhood." C'est vrai c'était le rêve d'une meilleure intégration
Rédigé par : Kate des Mornes | 18 janvier 2012 à 06:55
Vaïty Quartet
Bèlè de scène
Avec : Vaïty, Artana, M’la et Symeline au chant, à la danse, au tambour, au ti-bwa
dimanche 22 janvier 2012
à 17h30
Maison de la Musique
à Vernosc
Communauté de Communes du Bassin d'Annonay
Tél. : 04 75 67 55 57
Rédigé par : Kanmo Matnik | 19 janvier 2012 à 17:15
Hommage à Vincent Placoly
Mardi 24 janvier 2012
à partir de 19 h
intervenants : Danielle Marceline, Suzanne Dracius, Gilbert Pago, Malik Duranty, Arlette Pacquit, Livio Duverger, Patrick Mathélié-Guinlet, Axel Artheron, Jocelyn Régina, Jocelyn Abatucci, Marie-Line Ampigny, José Alpha, Jean-Georges Chali, Edwy Plenel
Rédigé par : Kanmo Matnik | 22 janvier 2012 à 13:55
"Etre journaliste en Martinique aujourd’hui"
hommage à André Aliker, assassiné le 12 janvier 1934.
Conférence débat
lundi 30 janvier 2012, à 18h, salle de théâtre
Lycée Schoelcher
Rédigé par : Kanmo Matinik | 26 janvier 2012 à 19:53
A 67 años de su natalicio, el cantante jamaicano Bob Marley, el rey del reggae, continua en el recuerdo de miles de seguidores que mantienen vivo su legado de generación en generación.
Desde distintas latitudes sus admiradores le rendirán tributo
6 de febrero, día de su onomástico, con distintos homenajes y conciertos que se extenderán durante toda la semana.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 05 février 2012 à 12:09
"La riqueza cultural del Caribe como zona de confluencias y mestizaje debe utilizarse para enriquecer y diversificar el discurso literario de la región", opinaron escritores caribeños.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 14 février 2012 à 12:29
bèl pawol ou maké la
Rédigé par : Gap | 18 février 2012 à 08:41