MATNIK
se le anchouke nan Karayib la
Dèyè-Mòn, Sentmari : Nan doukre 19 Janvie ki pase, tout anpanpannè politik nan Kawbe Brennbòwyonn-politik Matnik la te topaye pou mande gouvelman franse pou Matnik se pòte-antre nan OECS (Organisation of Eastern Caribbean States pou Akokitaj Wangannite-politik Kabestè Karayib la), CARICOM (Caribbean Community pou Lakouwonn Peyi Karayib la) ek AEC (Asociasión de Etados del Caribe pou Akokitaj wangannite-politik Karayib la) jik CEPALC (Comisión Económica para América Latina y el Caraibe oben UNECLAC, United Nations Economic Commission for Latin America and the Caribbean) an akokitaj 44 wangannite-politik ek 8 peyi akokit eti ki fondase nan Santiago Chili ek ka djoubake asou progranm ekonomik Amerik latin ek Karayib la.
OECS
OECS se an akokitaj gouvelman ki sitire nan 18 Jwen1981, apre topay Bastè a (yogann Senkits ek Nevis) pou te kanmouzaze politik ekonomik ek yannaj nan mitan se peyi ta'a, pou te palantje manyèt moun se peyi ta'a ek pou te flouze an yonn-a-lòt douvan dezas laliwonn kontel se ourakann la. OECS pran-lanmen dèyè WISA (pou West Indies Associated States) ek tout peyi ki adan OECS ka woule tou adan CARICOM. Nan OECS ni Antigwa ek Bawbouda, Dòmnik, Grinada, Montserrat, Senkits-ek-Nevis, Sentlisi epi Senvensan-ek-Grinadin ; ni de peyi akokit se Angiya ek Kayalo-Vièj anba sweleley-politik angle. OECS se owonzon 700.000 moun (nan 2010) asou 3.070 tjilomèt-oliwon. Depi Jwiye 2007 otila yo jigridi an topay ekonomik, moun se peyi ta'a pe kouri-lawonn yonn adan lòt, fè kines san p'an papie, menm Angiya ek Kayalo-vièj eti ki anba sweleley angle a, topaye. Depi Desanm 2007, moun se peyi ta'a te pe djoubake yonn adan lòt san p'an brennbòwyonn. Lajan ka kouri-lawonn yonn adan lòt san p'an akwòkò brennbòwyonn epi Eastern Caribbean Central Bank. Yo trape an lajan Karayib kabestè eti se Eastern Caribbean dollar. Yo trape an topay sapatony eti yo kriye Regional Security System ka sanble peyi ki trape wangannite-politik ek Bawbàd. RSS ta'a fondase atè Bawbàd ek ka pòte-kole epi Etazini, Kanada ek Layin. Apre topay ekonomi pou moun, machandiz ek kapital kouri-lawonn OECS flouz, ek apre kanmouzaza sistenm taks ek lajan, OECS la ka bat pou leve an pòte-kole nan politik djannte, sistenm-lekol, laliwonn, ek nan dekatonn mayonmbri, drivayaj ek lèlèm.
CARICOM
Se sis wangannite-politik OECS la adan CARICOM (Caribbean Community oben Comunidad del Caribe pou Lakouwonn Peyi Karayib la) eti fok mete epi yo, Ayiti, Bahamas, Bawbad, Belize, Gwiyana, Jamayik, Sirinanm, Trinidad-ek-Tobago. CARICOM leve nan 1973 adan topay Chaguaramas la (atè Trinidad) eti kat peyi te jigridi : Bawbàd, Gwiyana, Jamayik ek Trinidad-ek-Tobago eti se te pou vidjoze yannaj nan mitan peyi Karayib la ek la jòdijou se pou sitire an kawbe-pates karayib yonnife. Lajounen-jòdi ni 14 wangannite-politik nan CARICOM, 6 peyi akokit (Angiya, Bermida, Monserat, Kayalo Kayiman, Kayalo-vièj angle, ek Touk-ek-Kaykos) ek 7 peyi ka lonyen depi Arouba jik Venezwela mete adan Dominikana, Kolonmbia, Meksik ek Puerto-Rico.
CARICOM pran plas CARIFTA (Caribbean Free Trade Association) eti te ka woule depi 1965 jik 1972 pou te vidjoze yannaj ekonomi nan mitan peyi anglopal Karayib la ek pou te pran plas West Indies Federation, bagay anmasogannizè ki te woule depi 1958 jik 1962. Se nan 1962, lanne otila piplis peyi Karayib la trape an wangannite-politik oben pran chimen an djoktoch politik natifnatal. Prèmie doukre CARICOM la atè Chaguaramas Trinidad and Tobago, se epi Errol W. Barrow (Bawbàd) L.F.S. Burnham (Gwiyana), M. Manley (Jamayik) epi Eric Williams (Trinidad and Tobago), kat mapipi mètafè politik eti laboulok karayib pa pe bliye.
Nan venn-sizienm doukre CARICOM la, atè Nassau nan Bahamas, 5 Jwiye 2001, mètafè gouvelman Karayib la te vire-matje topay Chaguaramas la ek te sitire lide an kawbe-pates ek an ekonomi yonnife (CSME) epi an Kawbe Fanlanni Karayib. Fok nou se matje lamenm piplis peyi Karayib la (san Dòmnik, Gwiyana ek Trinidad, Jamayik nan jou ka vini ?) adan Commonwealth ek se Anglitè ki trape djoktoch fanlanni a.
CARICOM trape de gran doukre politik, yonn se doukre mètafè se wangannite-politik la ek lòt la se an doukre se kabwatè gouvelman an. CARICOM lajounen-jòdi se pou an anchoukaj kines, an yonnifay se politik ek peyi lòtbòtsay ek palantjay pòte-kole nan progranm-lekol, progranm matjoukanniz ek progranm lizinay. Kawbe-pates yonnife a se pou wose-gad (wonntonnen) dekou antjounse ek vann bagay ek valtayri ba peyi-CARICOM ek nan karetel ta'a, leve grèd lavi moun ek dekatonn ekonomik toulong.
ACS oben AEC
Tout se wangannite-politik CARICOM la adan ACS eti fok mete epi yo : Dominikana, El Salvador, Kolonmbia, Kostarika, Kouba, Meksik, Nikaragwa, Ondouras, Panama, ek Venezwela. ACS se Association of Caribbean States oben Asociasión de Etados del Caribe (pou Akokitaj wangannite-politik Karayib la) eti ki sitire nan 24 Jwiye 1994 atè Cartagena de Indias nan Kolonmbia. Se atè Port of Spain (Trinidad ek Tobago) otila kawbe kabwataj akokitaj ta'a fondase. Nan 28 Maws 2006, Touk ek Kaykos vini peyi akokit. Arouba, Kouraso, Sen-Mawten epi La France (pou Gwadloup ek Matnik) se peyi akokit, tou. Anglitè, Arjantin, Brazil, Chili, Ejipt, Ekwadò, Espany, Fenland, Indja, Itali, Kanada, Kore-Lisid, Laoland, Larisi, Marok, Oukrenn, Perou, Tirki, se peyi ka lonyen.
AEC sitire pou se palantje an pòte-kole nan mitan se peyi ta'a, leve an yonnte karayib men douvan tout bagay pou se ladje mès anmasogannizè a eti ki leve laliman nan mitan se peyi ta'a. AEC sitire an topay pou se dekatonnen kines ek yannaj ekonomik nan mitan se peyi ta'a. Yo le dekatonnen an politik chaye-moun abò machin ek plis kokleste ek pou koubare kontribann kaliwoud la nan Karayib la. ACS le palantje an drivayaj ki pa ka debaba laliwonn lan ek ka pòte an santay ekonomik ba se peyi a. Katrienm gran karetel AEC se te pou leve an politik pou koubare madang kalboyri ki kouri-lawonn Karayib la tankon tout peyi oliwon-latè.
AEC sitire an karetel-politik asou lanmè Karayib la pou laliwonn ta'a vini an laliwonn pou dekatonn-toulong ek fè pou APO-L (Akokitaj Peyi Oliwon-Latè) se abwogat tout dekou chaye fatra atomik asou gaba ka pase kannal Panama a ek ka janbe lanmè Karayib la pou pran Atlantik la rive nan Ewòp.
Matnik pa ni p'an wangannite-politik, pa menm an djoktoch bò-kay eti yo te ke pe demare an bèf betje nan savann betje ni pou ta yo epi'y, se isenbòt politisen Matnik la ka fè moun Matnik vote kont tèp yo, man pa ka wè nan ki sistenm peyi ta'a se pe bay nan OECS, CARICOM oben AEC si se pa pou panpannen gouvelman franse a, chaye kann bò tras ba betje, vini an tre-panpannaj franse nan Karayib la. Sa se te ke an mapipi vakabonajri politik, pi defolmantan pase vakabonajri politik Maws 1946 la.
Simao moun Wanakera

"Etre journaliste en Martinique aujourd’hui"
hommage à André Aliker, assassiné le 12 janvier 1934.
Conférence débat
lundi 30 janvier 2012, à 18h, salle de théâtre
Lycée Schoelcher
Rédigé par : Kanmo Matinik | 26 janvier 2012 à 19:50
Por quinto día consecutivo, la tierra volvió a temblar en Dominicana, 3,9 grados en la escala de Richter, a un kilómetro de profundidad, con epicentro ubicado en el nordeste del país, cerca de la ciudad de Nagua, provincia de María Trinidad Sánchez.
No se reportaron afectaciones humanas ni materiales
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 27 janvier 2012 à 13:27
Assemblée Générale de l'ASSAUPAMAR :
DIMANCHE 29 JANVIER 2012
A 8 HEURES PRECISES
CANTINE SCOLAIRE DE LONG-PRÉ AU LAMENTIN !
Rédigé par : Kanmo Matnik | 29 janvier 2012 à 17:10