Ago sik la !
Ti-Galion, Latrinte-Matnik : Twa biolojis University of California atè San Francisco teste nan jounal siantis la Nature : sik la se yonn adan prèmie mètafè banbann djannte ki woule oliwon-latè" pou kalboyri moun pa'a trape (djabèt, kalboyri-tjè, matoufoun-sendou, oksidaj san an, epi, epi) ki fetaye lajounen-jòdi ek eti kawbe pou djannte nan peyi oliwon-latè pa ka sèbède. Nan sik fok mete anni sik-lizinen eti yo mete nan se brevaj la epi se nannan dou a. Sik ta'a se te ke an madang nan menm grèd epi alkol la, ronm lan.
Sik la yannen epi lide dousin ek anchay bolit djannte teste moun pe ke sa abwogat sik la anfwa pou lèlèm eti'y chaye, tankon bwa-lèlèm ba kòkòwòs moun. Se pou yo te mande pou moun ale èche sik nan miel, nan kann lan oben nan sik lanben se nannan an eti ki trape anchay lanmidon.
Nan matje Nature la, se twa siantis Etazini a teste sik la trape menm djokte toksik epi se alkol la, tabak la ek se pou yo mande gouvelman wose pates se soda a, fèmen boutik sosokre ek mete an laj-laliman pou defann tjanmay genyen melas dou, kontel se soda a. Nannan twòp sik leve anchay tjak djannte kontel djabèt, tansion, kalboyri-tjè, grès anlè fwa moun, epi, epi. Nan senkant lanne ki pase moun titile epi twa manje sik la.

Matinik nou ka di "fè sik kon lizin Galion". Sé dènyé lizin sik ki rété nou.
Rédigé par : Al.59 | 04 février 2012 à 19:55
Sé sik épi bannann sèlman nou ka fè, si sik se an lèlmi nou tjoutjout.
Rédigé par : Gap | 18 février 2012 à 08:48
J'ai bien une idée... plutôt du côté du quai Malbert... un grand hangar... le travail du bois...
Rédigé par : cheap new era hats | 12 avril 2012 à 06:09