"Peyi"
Man te ja teste fondal peyi a fondal nan raratonn Edouard Glissant an pou laliwonn lan eti ki woule adan rarataj la tankou an brannzè-rarataj. Peyi a, nan raratonn Edouard Glissant an, se pa laliwonn lan tou-yonn, se laliwonn lan epi an laboulok ka kouri-lawonn adan. Lè man matje se pi mapipi langayelè Matnik te trape depi kon'y leve peyi ek yonn adan le twa pi gran mapipi langayelè oliwon-latè ki ladje nou nan 03 Fevriye 2011 ta'a, man pa fè kous pòte'y anlè. Pou wè sa nawflaw, pou moun ki li ek konprann flouz lang natifnatal la, mi dezienm peyi a (paj 11 jik 17 la) adan Pays rêvé, pays réel eti man tounen nan lang Matnik la.
Nan palab-potjelize Edouard Glissant an lide ka tije, ni twa peyi ; yonn se peyi lòt-bò-dlo, anlè kontinan afritjen an, anlòt se peyi Matnik la otila afritjen ankelele debatje epi tan janbe lanmè Atlantik la epi twazienm la se peyi Matnik eti nèg-mawon an machokete. Pasay ta'a se tan janbe lanmè Atlantik la eti se palab-potjelize (epi rarataj Yambo Ouologuem nan Le devoir de la violence, nan 1968) ki pi djok nan tousa man li asou pasay ta'a, se pa ti li man li. Se moun ka fè peyi a nan rarataj yo, jou ki jou. Se toulong pou ba tè a an laboulok, nan rarataj tout moun.
"Peyi"
"Nou te ka plenyen nan barank bato zòt la, van te ka woukle
Zòt menm, zòt doubout anlè raban an ka konte lajan zòt
Kriye-anmwe nou kriye-anmwe, se pran lanmè sèvi savann
Se zòt yonn ki sa li palab ki mete nou anba chenn lan
Zòt te mare nou, se epi san nou nou ka kriye-anmwe
Ek se pou tras pie nou ladje, rete nan fal zòt.
Nou estebekwe wè tjim-lanmè, manman-dlo tou
Loa mapipi fondok ek matjak rete gade nou
Degare an yonn-a-lòt pou se danme tout rayi-ras
Se zòt ki te sa matje epi laswè nou, epi san nou
La eti pawol-divini ka fifinen nan soukou
Se an goudron ki rive leve anlè piebwa
Ki peyi esa, anni donbre ek djol-poliyis
Moun ka anni dekoud douvan digidi an zetwal
Ki se fè wòch-lawviè klere vèdigri fondok la
Kisa ki se pe baboutje nou anba solèy cho a
La eti leman ek djanman ka jijinen
Ki pawol ou se pran pou voye wòch nan solèy
Nou ka sansle ba peyi ta'a ka dekati nan tjè nou,
Peyi a ka deredi kon an wèy-nan-sonmèy la eti dlo pa brennen
Nou kriye "tankon van nanninannan", se pa ti kriye han
Blennde epi sik tjek vie moulen peyi a
Nou la tou piòpiò tankon an lanp douvan jou
Anni an pete-ri-krakra ki rete nou nan fondok koule ta'a
Yenki pou fè di zòt nou se moun lòtbòtsay
Nou pe te ke sa viv anni pou kò nou.
Koutla ka fè tilili nan joupa zouti.
Menm si yo mete mantou nan menm krabiè a
Se kont la tou-yonn ki sa kouri-lawonn, manti mantè
Sab kratje anba pie moun. Tout moun ki neye nan lanmè ble a
Tout moun nou pa wè nan de koko-zie nou
Moun ki anni fè an griyen-dan. Nou la tou dous, apre bondje
Nou sa wè tras zotèy yo nan wotè se lanm lan
Nou sek zie yo rarate nou rarate sa anba pie-rezen bò-lanmè
Ta'a kaka anlè'y, sa sistraye nou jik nan sonhe nou ka sonhe
Fè-wouye pran lanm-a-kouri, lanmè nan san
Nou ladje peyi douvan, pòte traka peyi ta'a
Nou mare'y nan mang ta'a ka fè djendjen epi memwa nou
Jete an zie asou tjè-koko ki dekati pou wè an fanm, an nonm
Ka fè yonn, mare nan chenn machokèt. Ou se ri nou
Ki pa nepi sa nate flè atoumo ek fèy mayi
Lè lenbe peyi nanninannan ka tenmbolize nou".
Simao moun Wanakera

Sa vré kè Glissant réfléchi anpil anlè lesklavaj épi maronaj.
Rédigé par : Jilbè | 06 février 2012 à 18:11
Swaré Bèlè
LEKOL BELE
le 18 février
Conservatoire municipale de musique d'Ivry de 18h à 23h
Rédigé par : Bèlè | 09 février 2012 à 14:34
FANM-DOUBOUT AN PEYI HURLE
De Ghislaine Fournillon
Bibliothèque municipale
de Schœlcher (Espace Osenat) vendredi 10 février à 19h00
Rédigé par : Kanmo Matnik | 09 février 2012 à 14:41
Et si tu avait écrit l'intro en français ça permettrait peut-être de mieux comprendre ta traduction.
Rédigé par : La Féline | 10 février 2012 à 08:02
La 21 Feria Internacional del Libro Cuba 2012 iniciará su programa literario con una conferencia sobre la vida y obra del poeta chileno Pablo Neruda y la presentación de más de una treintena de títulos.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 10 février 2012 à 09:49
Glissant ja rèd pou konprann, kréyol ou a anko pi rèd. Mwen préféré li Glissant an fransé kanmenm
Rédigé par : Matiren Matinik | 13 février 2012 à 14:20
Sééééééé dépi ki tan Simao moun Wanakera adan lapoézi ? Man pa té sav sa.
Rédigé par : Do. Matinik | 14 février 2012 à 08:36
"La riqueza cultural del Caribe como zona de confluencias y mestizaje debe utilizarse para enriquecer y diversificar el discurso literario de la región", opinaron escritores caribeños.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 14 février 2012 à 12:26
Si ou té ka mété teks fransé a, sa té ké pli flouz ba nou pou konprann...
Rédigé par : Gap | 18 février 2012 à 08:44
Es kè kréyol la asé fò pou fè poézi épi'y ?
Rédigé par : P.97-2 | 18 février 2012 à 09:09
Ou poèt dapré'w
Rédigé par : Piéro | 19 février 2012 à 12:09
ALELIWON pou MILO!!
MANMAY RDV SAMEDI 10 MARS 20H à l'ATRIUM!!! Nou ka atann zot'
Théâtre musical..Création 2012 Concept dramaturgique - Mise en scène : Annick Justin Joseph Chorégraphie : Josy Michalon-Conseil à la tradition : Félix Casérus
Rédigé par : Aleliwon pou Milo | 27 février 2012 à 04:56
Los lectores de todo el mundo podrán acceder por vía electrónica a Cien años de soledad del premio Nobel de Literatura colombiano Gabriel García Márquez.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 05 mars 2012 à 15:06
J'ai bien une idée... plutôt du côté du quai Malbert... un grand hangar... le travail du bois...
Rédigé par : cheap new era hats | 12 avril 2012 à 06:09
Le goût des larmes"
Présentation de ce roman d'André Lagier qui relate d’un amour passionné entre un jeune béké, Charles-Henri et Alicia une jeune câpresse.
Vendredi 27 avril 2012 - 18h30 – Bibliothèque Schoelcher.
Intervenants : Mireille MONGIN, Professeur des Ecoles et Roger PARSEMAIN, Ecrivain.
Rédigé par : Kanmo Matinik | 27 avril 2012 à 11:11
L’écrivain et romancier haïtien, Lyonel Trouillot, a remporté le prix du salon du livre de Genève pour son roman "La belle amour humaine", paru en août 2011 aux éditions Actes Sud
Rédigé par : J-1804 | 27 avril 2012 à 14:39
Très bon blog, je vous remercie pour le partage, continuer à maintenir
Rédigé par : new era hats | 11 mai 2012 à 01:25
Merci pour votre article, très bon
Rédigé par : AWS D1.2/D1.2M | 11 mai 2012 à 01:25