Janvie 2012
Nan Janvie 2012 ta'a se twa penteng politik toumbilan eti moun pe kriye an waya pantann oben menm an woulo falfrèt bidjoul anlè yo. Lanne 2012 ta'a pati ek anchay balan. Prèmie penteng politik ta'a, se lè, atè Jamayik, Man Portia Simpson Miller (PNP, People's National Party pou Akokitaj-politik Makrèy-natifnatal Jamayik la) te teste nan plodari politik tektèg li, douvan 10.000 moun se pou gouvelman'y mande ladje Commonwealth la pou Jamayik se vini an Repiblik. Dezienm penteng la se lè mètafè OECS (Organisation of Eastern Caribbean States pou Akokitaj Wangannite-politik Kabestè Karayib la) topaye pou Matnik vini an peyi-akokit nan akokitaj peyi Karayib ta'a. Twazienm penteng la, se toumbilad politik ki leve nan wangannite-politik Kouba a.
Dezienm penteng la ka debaba kout-wont nou te trape lè nan 10 Janvie 2010, 78.9% moun Matnik te ale vote kont tèp Matnik nan lawonn Repiblik franse a ek mètafè PPM te ka bay-lavwa "nou pran yo nan lari Foyal". Se pa politisen Matnik eti ki ka dekoud adan an kankan jeray kawbe-brennbòwyonn franse atè Matnik ki fè degwel pou te ale jwenn OECS men se gouvelman franse limenm ki te ke bat pou Matnik ek Gwadloup bay nan OECS ale anpanpannen La France. Pou peyi-akokit Matnik la tankon peyi-akokit pa ni gran madang politik ba OECS. Lòtbòtsay, pou sav nou sav banbann ekonomi ke woule pi rèd nan Ewòp nan 2012 ek 2013 dapre sa OCDE teste, ek se kontinan afritjen an ek latino-ameritjen an ke pe treleye dekatonn oliwon-latè, se akokitaj ta'a OECS, CARICOM, AEC, CELAC ke pe pran van ek vini poto-mitan. Sa pe wouvè chimen an djoktoch natifnatal atè Matnik menm si politisen Matnik kòkòdò pase pèsonn asou latè. Divini se peyi a, toupatou asou latè, se nan akokitaj peyi, nan laliwonn an kontinan, sa ka woule ek se pou Matnik te ke leve an djoktoch-politik natifnatal oben plis, an wangannite-politik pou kouri-lawonn, flouz nan se akokitaj ta'a, leve an dekatonn politik, ekonomik, matjoukannizan.
Twazienm penteng la eti se toumbilad andidan wangannite-politik Kouba a epi akokitaj-politik kominis la trape an mapipi pèz asou wach politik la nan Karayib la. Si wangannite-politik Kouba se sitire larel pou anbraynize mètafè politik la (ni anchay dòt toumbilad men ta'a de pi djok la), pou moun pa ka fè vie zo nan Kawbe Natifnatal Kouba a, sa pe leve an brannzeng toumbilad eti te ke chaye anchay dòt ek te ke vire anchouke Kouba nan Karayib la. Fè moun Kouba ale-vini nan Karayib la ek pòte esperians yo, pa nan djannte tou-yonn men adan anchay dòt djoubak eti yo douvan.
28-29. La Habana, Kouba : 800 anpanpannè politik Akokitaj-politik Kominis Kouba te pran-pawol asou lerizay sistenm ekonomik ek sosial peyi a eti ki koumanse depi 4/5 lanne ek ka palantje an dekatonn djoubakatwa moun yonn-tou-yonn. Nan doukre ta'a anchay krèy te mande pou sispann tout koubaraj moun pou lespri yo, fontjè yo, nobleri yo potjel foukòy yo. Dòt te mande pou plis tibray bay-adan akokitaj politik la ek pou'y se anchouke plis nan makrèy-natifnatal Kouba a. Anchay fray ki teste sikti politik la ka toumbile dri atè Kouba.
27. Foyal, Matnik : Sèy Letchimi eti ki pingilè Kawbe Brennbòwyonn-politik Matnik la te jigridi an progranm pòte-kole karayib epi Winston Baldwin Spencer eti se mètafè gouvelman Antigwa ek Bawbouda. Nan senkann-katriyenm doukre kawbe kabwataj OECS (Organisation of Eastern Caribbean States pou Akokitaj Wangannite-politik Kabestè Karayib la) ki te woule atè Sentlisi nan 24 Janvie eti mètafè gouvelman peyi Karayib-kabestè te topaye pou Matnik bay-antre nan OECS tankon peyi-akokit. Epi Matnik adan, OECS se 1.098.000 moun asou 4174 tjilomèt-oliwon.
26. Caricom, Karayib : Nan an koze eti Tilman Thomas te trape epi Caribbean Journal, mètafè gouvelman Grinada a teste peyi a (344 tjilomèt oliwon pou 110.000 moun) pa ni divini nan dekatonn andewò CARICOM. Nan an dekou otila ekonomi oliwon-latè pa djè vayan, se ti ekonomi CARICOM la ka pagaye dri adan an pòte-kole otila chak se 15 peyi a ka èche tèp yo ek sote san tjak tout akwòkò ki se bare chimen yo. Yonn kole bò lòt, se 15 peyi CARICOM la se 458.480 tjilomèt-oliwon pou 16 milionmoun eti piplis adan yo, owonzon 10 milion, se moun Ayiti eti se peyi ki pi nan banbann, nan tout Karayib la ek Amerik Latin. Caricom pa pri nan tè sek menm si mètafè-politik akokitaj la katjete topay yo te jigridi nan 2006 pou sitire an kawbe-pates yonnife rive fè anni 64% chimen an ek dòt progranm kontel ale-vini se valtayri a se yenki 37%. Nan lespri Tilman Thomas eti se mètafè-politik CARICOM, akokitaj la ni pou vidjoze pòte-kole a ek djoubake tankon an blok. "Fok nou se ka sanble tout tjouns nou ek trape an anpanpannaj yonnife nan pran-pawol epi peyi oben akokitaj lòtbòtsay".
25. Kwamalasumutu, Sirinanm : Aletan, bèt-a-zel, dangoyè, degra, fonmi, loyit, marisose, sèpan, sotrel, ti-lapia, zibie, nan twa simenn ka lonyen laliwonn lan, nan Awout jik Sektanm 2010, se an nich-lavi 1.300 ras-bèt epi 46 ras ti-bèt eti pèsonn pa te j'en wè eti an krèy 53 biolojis, lonyajè epi mayonmbo rive konte. Bwa Sirinanm lan ka sanm sa ka sere an mapipi nich-lavi, anba fèy li. Nan mitan tout ras bèt ta'a eti pèsonn pa te janmen wè nan de koko-zie yo, de loyit, yonn pat long ek de graf nan bout se pat la eti se siantis la kriye loyit "kòbòy" ; anlòt ki trape an mapipi djel eti'y vare bèt ki pi gwo pase'y epi'y eti siantis la kriye loyit "pak-mann" , ka redi tout kout zie. Men ni anchay dòt, an sotrel eti yo ka kriye "Crayola" eti se li tou-yonn ki pe kouri dèyè varè epi lodè eti'y ladje. Ni an pweson ki trape an lapo rekek anchay pitjan pou kouri dèyè piranas eti ka jijinen nan lawviè lantiray la. Anchay adan se ras bèt ta'a la ka dekati ek se pou biolojis la vèy-o-gren.
24. Kastriz, Sentlisi : Nan senkann-katriyenm doukre kawbe kabwataj OECS (Organisation of Eastern Caribbean States pou Akokitaj Wangannite-politik Kabestè Karayib la) ki te woule atè Sentlisi nan 24 Janvie ki pase eti mètafè gouvelman peyi Karayib-kabestè te topaye pou Matnik bay-antre nan OECS tankon peyi-akokit. Matnik ka vini twazienm peyi akokit OECS la epi Angiya ek Kayalo-Vièj anba sweleley angle. OECS se an akokitaj gouvelman ki sitire nan 18 Jwen 1981, apre topay Bastè a (Yogann Senkits-ek-Nevis) pou te kanmouzaze politik ekonomik ek yannaj nan mitan se peyi ta'a, pou te palantje manyèt moun se peyi ta'a ek pou te flouze an yonn-a-lòt douvan dezas laliwonn kontel se ourakann lan. OECS rive lamenm dèyè WISA (pou West Indies Associated States) ek tout peyi ki adan OECS ka woule tou adan CARICOM. Nan OECS ni Antigwa-ek-Bawbouda, Dòmnik (eti se peyi ta'a tou yonn ki pa adan Commonwealth ek ki pa trape an mapipi gouvelnè, anpanpannè Elisabeth II, wangan Anglitè, tankon pingilè peyi a), Grinada, Monsera, Senkits-ek-Nevis, Sentlisi epi Senvensan-ek-Grinadin. Nan 2010, OECS se te owonzon 700.000 moun asou 3.070 tjilomèt-oliwon.
21. Prechè, Matnik-Karayib : MODEMAS eti se an Akokitaj-politik ki sanble laliwonnis ki goumen pou an wangannite natifnatal Matnik ka panpannen Maslen Nado, mètafè ek anpannè bouk Prechè nan kawbe brennbòwyonn Matnik, nan jout politik anpanpannè politik Matnik nan kawbe-politik Natifnatal franse nan Jwen 2012 ka vini. Bay-antre Maslen Nado an ka teste an toumbilad nan mès politik MODEMAS eti te ka bay-jout anni adan jout politik atè Matnik. Nan dekou banbann ekonomik, politik ek laliwonn atè Matnik, bay-antre Maslen Nado a ke pe vire-mete politik nan mitan ek anchouke plodari politik Matnik eti ki rete ka tjoke kanmanwonn ek tjak sosial depi Avril 1900 lè gouvelman franse te rale tout manyèt sosial ek ekonomik eti kawbe brannbòwyonn politik Matnik la te trape. Epi bay-antre Maslen Nado a, moun Matnik ke pe trape an dekou pou pale politik.
20. Kastriz, Sentlisi : Se an mikròb, mycosphaerella fijensi eti ka fè fèy bannann fè chabon (black cercospora) apre vini sek eti ki towblip anlè ekonomi-makandja a atè Sentlisi. Anchay pie-bannann trape kalboyri ta'a ek se pou mètafè mayonmbo ek tjouns-nannan atè Sentlisi, Moïse Jn. Baptiste, te teste peyi a pri anba an banbann epi mikròb ta'a. Peyi-natifnatal la ke mande pou tout moun kole-zepol pou koubare sa eti ke fè an dezas nan ekonomi a dapre sa mètafè ekonomi-mayonmbo a katjete. Gouvelman Sentlisi te ke jik ale mande bolit University of the West Indies pou lonje-pal : "man ka apiye asou sa, dekou ta'a rive nan laliman an banbann ek se pou nou fè debouya trape an parad koubare'y", Se sa Moïse Jn. Baptiste teste. Makandja a se dezienm tjouns eti ka pòte an santay atè Sentlisi, lamenm dèyè ekonomi-valtayri a ek drivayaj la. Men nan 2005, ekonomi-mayonmbo a se te 4% ekonomi Sentlisi eti te ka fè kines makandja, mang epi koko. Se drivayaj la eti ki piplis ekonomi peyi a otila ekonomi valtayri a se te 77% TKT nan 2005. Ekonomi lizin (elektronik epi latifay) se te 19% TKT la nan 2005. Ekonomi-mayonmbo a se an tizin nan ekonomi Sentlisi tankon tout peyi Karayib la otila tout ekonomi a fondase asou ekonomi-valtayri a epi brannzay-drivayaj la.
19. Foyal, Matnik : Anpanpannè politik nan Kawbe Brennbòwyonn-politik Matnik la te topaye pou mande gouvelman franse pou Matnik se pòte-antre nan OECS (Organisation of Eastern Caribbean States pou Akokitaj Wangannite-politik Kabestè Karayib la), CARICOM (Caribbean Community pou Lakouwonn Peyi Karayib la) ek AEC (Asociasión de Etados del Caribe pou Akokitaj wangannite-politik Karayib la) jik CEPALC (Comisión Económica para América Latina y el Caraibe oben UNECLAC, United Nations Economic Commission for Latin America and the Caribbean) an akokitaj 44 wangannite-politik ek 8 peyi akokit eti ki fondase nan Santiago Chili ek ka djoubake asou progranm ekonomik Amerik latin ek Karayib la. Latè-wondong ki bay, nan ekonomi ek kapital, mande pou anchay akokitaj peyi an kontinan se sitire pou tjenbe-doubout douvan jout ekonomik ki kouri-lawonn. Anchoukaj kontinantal ta'a se toulong pou se kore jout ekonomik ki kouri-lawonn men douvan tout bagay pou koubare sweleley politik Etazini ek peyi ewopeyen eti ki pase de siek tan ka aripatja anchay peyi oliwon latè. Peyi Karayib la sanble pou kore jik abwogat sweleley politik Etazini ek ladje anfwa peyi anmasogannizè ewopeyen.
17. Rozo, Dòmnik : UWP (United Workers' Party pou Akokittaj Politik Djoubakè) eti se pi mapipi akokitaj politik topektè atè Dòmnik otila se DLP (Dominica Labour Party pou Akokitaj-politik Djoubak Dòmnik) ka mennen gouvelman peyi a epi Roosevelt Skerrit, trape an mètafè epi Edison James ki pran lanmen dèyè Ron Green. E. James eti ki trape 68 lanne anlè kabèch li te gouvelne Dòmnik nan 1995 jik 2000, apre UWP te genyen 11 dodinèt nan kawbe-politik natifnatal Dòmnik la nan jout-politik 1995. Nan Janvie 2000, UWP te pèdi jout-politik la epi 43% vòt pou 9 dodinèt asou 21. Se nan 1988, lanne eti Edison James, Julius Timothy, Norris Prevost, Dennis Labassier epi dòt moun te sitire UWP. Nan jout-politik wopndong 2009 la, UWP te pèdi 4 adan 7 dodinèt li a, ta kabwatè akokitaj-politik la, Ronald Green te adan le 4 la. Se Ezekiel Bazil eti ki pingilè akokitaj-politik ta'a eti Edison James se kabwatè netche a.
16. Pòtoprens, Ayiti : An bidimblo lè fren an kanmiyon ladje nan Delmas 33, chaye 30 moun nan abolay ek flandje 35. Se moun ki te bò lari, moun te ka atann tap-tap, moun te ka vann, madàm-sara, moto-taksi ki pran fè adan bidimblo tala.
12. Managwa, Nikaragwa : Ronald Lares eti ki siktire AELAC (Asociación de Educadores de Latinoamérica y del Caribe), an Akokitaj mèt-lekol Amerik Latin ek Karayib la teste douvan Prensa Latina, sistenm aprann-lekol Amerik Latin ek Karayib la ka woule nan lespri Eugenio Maria Hostos, José Martí ek Simón Rodríguez ek ka pòte moun anlè, la eti sistenm aprann-lekol Etazini ek Ewòp fondase asou jout nan mitan moun. Etazini ek Ewòp la ka palantje, nan Amerik Latin, potjel aprann-lekol yo ki fondase anni asou kabes moun ek pa ka pran wotè tjak sosial, politik, epi mès ki kouri-lawonn nan se peyi ta'a. Lares teste sistenm ta'a eti ki woule asou kalanmplan kawbe-pates la, se pou anchouke sistenm kapitalis la. Pou koubare sistenm isenbòt ta'a, Amerik Latin sitire an potjel fè-lekol eti ki pi nan kanmouzaza epi moun otila pates moun poto-mitan ek otila mèt-lekol te ke tankon an machoketè kabes moun eti ka aprann.
03. Kingston, Jamaica: Nan plodari mete lanmen-asou-tjè tankon mètafè gouvelman Jamayik, Man Portia Simpson Miller (PNP, People's National Party) pran-lang douvan 10.000 moun pou Jamayik vini an Repiblik. Se dezienm kou, Man Portia Simpson Miller, 66 lanne anlè kabèch li, ka mete lanmen asou tjè pou mètafè gouvelman Jamayik eti'y te mètafè nan 2007 asou an lanne-e-dimi. Nan dènie simenn Desanm 2011 la, PNP genyen 42 dodinèt asou 63 eti kawbe-politik natifnatal Jamayik trape. JLP (pou Jamaica Labour Party) eti se akokitaj politik Bruce Golding, mètafè gouvelman-douvan, te trape anni 23 dodinèt. Se konsa Man Portia Simpson Miller pran-lanmen dèyè Holness Andrew ki te kabwate gouvelman Jamayik asou de mwa apre B. Golding te mete tèt li pou fini ek politik anfwa, pou jeray lòlòy goumen nan lari ki te leve nan Me 2010 eti te voye 66 moun nan abolay, apre konpayel Christopher "Dudus" Coke, an mèt-kontribann Jamayik, te fè kout fizi epi sapatony Jamayik. Man Portia Simpson Miller eti te bat-lawonn politik pou kadjaye lanmizè, vidjoze ekonomi Jamayik, sispann sweleley politik Anglitè a te katjete nan 45 minit plodari politik tektèg li : "I love the Queen; she is a beautiful lady but I think time come". Lè a rive pou Jamayik woule ti kòy san p'an anman-sèbèdè lòtbòtsay. Man Simpson Miller le bout epi kawbe-fanlanni jik London ek te ke simie moun Jamayik ale douvan kawbe-fanlanni Trinidad pou bout "judicial surveillance from London" tankon sispann sèbèd angle a.
02. Pòtoprens, Ayiti : Piplis lajan akokitaj mayouraj te sanble pou vire-doubout Ayiti apre latè-tranble 7.1 pou 12 tjilomèt fondok nan 12 Janvie 2010, ka vire-chape Etazini dapre lonyen-matje, Dissident Voice, an wèb-jounal san-chenn ka goumen pou kokleste ek fanlanni sosial. Gouvelman Etazini, akokitaj-san-larel-gouvelman, djoubakatwa kapitalis, te ke fè bawouf asou mili-mili milion dola eti Akokitaj Peyi Oliwon-Latè (APO-L) te voye pou vire-doubout peyi a. Dapre sa Dissident Voice teste, se lajan-anba-tab ek djoktoch politik ki flòkò ki fè se gouvelman Etazini ki pofite epi lajan ta'a.

Al menos 11 muertos se reportaron a causa del naufragio de una embarcación que zozobró en la madrugada del sábado en las costas de la provincia dominicana de Samaná.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 04 février 2012 à 20:00
A 67 años de su natalicio, el cantante jamaicano Bob Marley, el rey del reggae, continua en el recuerdo de miles de seguidores que mantienen vivo su legado de generación en generación.
Desde distintas latitudes sus admiradores le rendirán tributo
6 de febrero, día de su onomástico, con distintos homenajes y conciertos que se extenderán durante toda la semana.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 05 février 2012 à 12:07
Un pescador puertorriqueño, Luis Méndez Rodríguez reapareció en San Andrés (una isla colombiana) luego de que el 14 de enero su familia alertara a las autoridades de su desaparición en el mar Caribe.
El náufrago aseguró a la radio puertorriqueña que sobrevivió los 20 días comiendo "pececitos azules".
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 07 février 2012 à 10:07