De ti foto man te fè fap-fap, toupannan plannisay la te ka woule. Mi bidjoulnes mi ! "An lanmen latanmot pou zibie lotbotsay poze".
Soraya moun Wanakera
Le Tribunal de commerce a prononcé ce mardi 7 février 2012 la liquidation judiciaire des crèches « Bisounou ». Des parents qui s’étaient constitués en collectif avec l’aide de la CAF, du Conseil Général et la Mairie de Fort-de-France, ont obtenu du Tribunal que l’activité de l’une des crèches se poursuivent pour une durée d’un mois supplémentaire, le temps de trouver une solution pérenne pour la garde des enfants.
Los Angeles, Etazini : Whitney Elizabeth Houston eti se te an mapipi simidò, mizikè (piano), zanpanlan-film, tjounsè-mizik, ek nan brayes li an potjelizayè, chape nan abolay yè Sanmdi 11 Fevriye atè Beverly Hills nan California, epi 48 lanne anlè kabèch li. Moun oliwon-klatè konnèt li epi tit ta'a, I Will Always Love You eti se mizik-film Bodyguard nan 1992.
Zabim, Gwadloup : CIPPA, COPAGUA, FNKG, PCG ek UPLG te mare doukre epi medja, Mèkrèdi 08 Fevriye ki pase, atè Zabim, pou panpannen AFPAC (pou Assises des Forces Patriotiques Anticolonialiste Anticapitalistes) eti se an akokitaj politik ki le sanble Gwadloup dèyè an progranm politik pou toumbile zandja politik peyi a ek sitire an kawbe-larel natifnatal, avan 2014 ka vini.
Kingstown, Senvensan : OECS eti se Organisation of Eastern Caribbean States pou Akokitaj Wangannite-politik Kabestè Karayib la, pran pawol asou twa jou pou dekatonnen drivayaj la epi politik chaye-moun abò avion. Se Ralph Gonsalves, mètafè gouvelman Senvensan-ek-Grinadin ki te kabwate doukre ta'a eti ki èche sav ki manniè fè pou plis moun pran avion vini nan peyi OECS.
Après la forte augmentation du prix de la bouteille de Gaz de 12,5 kg qui avait été enregistrée le mois dernier 5,45 % (25,35 euros au lieu de 23,95 euros) une nouvelle hausse intervient : 23 centimes (+ 0,9 %). Le supercarburant et le gazole, quant à eux, grimpent respectivement à 1,50 euros (+4,17%) et 1,30 euros (+4%). Le pouvoir d’achat des Martiniquais est encore mis à mal.
Man te ja teste fondal peyi a fondal nan raratonn Edouard Glissant an pou laliwonn lan eti ki woule adan rarataj la tankou an brannzè-rarataj. Peyi a, nan raratonn Edouard Glissant an, se pa laliwonn lan tou-yonn, se laliwonn lan epi an laboulok ka kouri-lawonn adan. Lè man matje se pi mapipi langayelè Matnik te trape depi kon'y leve peyi ek yonn adan le twa pi gran mapipi langayelè oliwon-latè ki ladje nou nan 03 Fevriye 2011 ta'a, man pa fè kous pòte'y anlè. Pou wè sa nawflaw, pou moun ki li ek konprann flouz lang natifnatal la, mi dezienm peyi a (paj 11 jik 17 la) adan Pays rêvé, pays réel eti man tounen nan lang Matnik la.
Ti-Galion, Latrinte-Matnik : Twa biolojis University of California atè San Francisco teste nan jounal siantis la Nature : sik la se yonn adan prèmie mètafè banbann djannte ki woule oliwon-latè" pou kalboyri moun pa'a trape (djabèt, kalboyri-tjè, matoufoun-sendou, oksidaj san an, epi, epi) ki fetaye lajounen-jòdi ek eti kawbe pou djannte nan peyi oliwon-latè pa ka sèbède. Nan sik fok mete anni sik-lizinen eti yo mete nan se brevaj la epi se nannan dou a. Sik ta'a se te ke an madang nan menm grèd epi alkol la, ronm lan.
C'était Malemort, le roman d'un désenchantement, qui avait marqué le passage du paradigme de l'antillanité (une théorie de l'intégration politique antillaise) à la poétique des créolisations. Cette idée d'une dynamique toujours renouvelée, d'un mouvement sans fin possible, ce postulat d'une identité qui se construirait dans la relation.
Amazoni, Brazil-Amerik-Latin : "SOS Amazonía" se an liv owonzon 300 paj eti ka vire-mete nan nouvel jòdijou piplis kabicha politik, laliwonn, matjoukanniz, djabalaptaj, epi dòt ki te kouri-lawonn "peyi-natifnatal dlo" tankon langayelè Brazil la, Thiago de Mello te kriye'y.
Nan Janvie 2012 ta'a se twa penteng politik toumbilan eti moun pe kriye an waya pantann oben menm an woulo falfrèt bidjoul anlè yo. Lanne 2012 ta'a pati ek anchay balan. Prèmie penteng politik ta'a, se lè, atè Jamayik, Man Portia Simpson Miller (PNP, People's National Party pou Akokitaj-politik Makrèy-natifnatal Jamayik la) te teste nan plodari politik tektèg li, douvan 10.000 moun se pou gouvelman'y mande ladje Commonwealth la pou Jamayik se vini an Repiblik. Dezienm penteng la se lè mètafè OECS (Organisation of Eastern Caribbean States pou Akokitaj Wangannite-politik Kabestè Karayib la) topaye pou Matnik vini an peyi-akokit nan akokitaj peyi Karayib ta'a. Twazienm penteng la, se toumbilad politik ki leve nan wangannite-politik Kouba a.
60 foto asou lavalas ki te kouri anlè fondas Matnik nan lannwit 4/5 Me ki pase. Emil Tresfield ka fè nou wè nan de koko zie nouki manniè fondas la flògòdò atè matnik pou kay, lwilwoud ek tè djoubalapte ki rache tout piebwa nan peyi a.
De ti foto man te fè fap-fap, toupannan plannisay la te ka woule. Mi bidjoulnes mi ! "An lanmen latanmot pou zibie lotbotsay poze".
Soraya moun Wanakera
"Jou lapli atè", dotwa foto dezas ki kouri-lawonn atè Matinik 4/5 Me ki pase. Patrik Maglwa fè an ti bwalta nan dezas tala pou di nou se pou lavi vire pran zoup pis "dlo lavi se lavi".
An driv nan bougann Wanakera otila 382 janjolant degra ka leve. Zeb, piebwa, yann, flè, an walwari degra ka tije isiya la. moun pran yo pou fè dite, chodo pou koubare kalboyri, pou vidjoze, pou vire leve bidjoulnes yo, patiti patalod.
Lekol Bèlè Kalennda Danmie Paris (LBKDP) te leve an lawonn bèlè 22 Me 2007 nan bouk Neuilly-Plaisance.
LBKDP
BP 123 - 92130 Issy-les-Moulineaux
Lbkdp@wanadoo.fr