Antiyenite Ed. Glissant an
Plodari antiyenite a eti Edouard Glissant kabeche nan lanne 60/70 la, se te prèmie plodari langayele ki te ka pran Matnik tankon an peyi-natifnatal, epi laboulok li ki ta’y, epi mès li ki ta’y, pi nolfok epi matjoukanniz politik li ki ta’y, patati patalòd. Se prèmie plodari ki pa te fondase asou koulè lapo-djel moun oben anni pas eti jenerachon-douvan pase, kanman moun yonn-tou-yonn, epi, epi, epi. Antiyenite a se te pou anchouke Matnik, Gwadloup tou, nan laliwonn karayib yo, se te an plodari politik.
Poutji Edouard Glissant ladje antiyenite a, blo, pou pa j’en vire anlè’y, se se fè an zie-dou ba’y, ek pran ankreyolaj la pou an bwa-dou ? Es ankreyolaj ta’a pe te ke tankon an vire nan bitako 18enm siek la ? Ankreyolaj ta’a, es se pa te pou vire-tjoke krannte ras nèg-ginen an eti (te) ka kouri-lawonn Gwadloup, Gwiyann, Matnik, alagadigadaw ? Es nan lespri Edouard Glissant, ankreyolaj la se pa te menm brannzeng ek antiyenite, men kou ta’a nan laliman tout peyi lòtbòtsay, oliwon-latè ? Es Edwa Glisan pa te ladje plodari antiyenite pou plodari ankreyolaj ek plodari "Tout-moun-an" pou’y pa te towblip nan tjek plodari sistenm-kabes eti’y pa te sa wè nan zie ? Poutji Edwa Glisan ladje laboulok natifnatal la pou leve an kabes-lantiray ? Pi nolfok, es plodari "Tout-moun-an" eti ka vini lamenm dèyè plodari ankreyolaj la se te pou te teste tout sweleley bout oliwon-latè oben te ke nan menm potjel epi sweleley ki te ka woule nan bitako Matnik eti gouvelman franse te brennbòwyonnen apre dezienm mapipi semeda ewopeyen an ? Es se karibeyennite oben karibeyennizay, si se pa ameritjennite oben ameritjennizay, ki te pou vini, se se pianmpianm, dèyè antiyenite a ?
Antiyenite a te mete nèg-mawon an nan pipirit laboulok la, pare pou defolmante bitako a, se isiya la eti te ni an karetel politik, an letjèt, pianmpianm, nan divini ; lide ta’a eti, may-an-may, an makrèy-natifnatal (nèyè menm an peyi-natifnatal) te sitire nan kakol douvan bitako a, wangannite-politik franse a ki te ka palantje bitako a, toulong. Man ja matje, vire-matje se nan Malemort, twazienm raratonn Edouard Glissant, otila kratjak ta’a te fèt, se la eti Edouard Glissant te pran potjel tire-kont la pou te kore an lenbe, an pèd-lakat, an ladje-imaniye nan divini politik, nan divini natifnatalis peyi ta’a, nan laboulok natifnatal la. Lanne dèyè, nan 1981, se pou’y te matje an raratonn krache-dife nan potjel matje a tankon nan lantiray otila rarataj la ka woule, La case du commandeur, eti ka vire jete an zie fouyayatiz asou nèg-bitako, menm si la tou, anchay kakol anba-fèy se te ke ka kouri-lawonn. Se nan menm lanne 1981 ta'a eti Edouard Glissant panpannen anlè tre livannri an mapipi liv, Le discours antillais. Se pou raratè Matnik la te tounen nan langayelè, fè sa brile moun, matje an liv 516 paj san nonmen p'an liv langayelè-douvan ; se nan de liv ta'a eti’y ka kabechte plodari ankreyolaj la, pare pou ladje, si se pa gare, plodari antiyenite nan chimen ek se pou nèg-mawon an te vini tou piòpiò pa fouti peze pèz nonm/fanm li anlè nèg-bitako a men ka anni kouri-lawonn an laboulok eti pèsonn pa pe trape karetel li, ni menm laliman'y. La isisya la, nèg-mawon tankon nèg-bitako adan an woule-ti-kò, yonn-bò-lòt san p’an djenmte, san fè gwo so, ba’ay soubawou ; kakol la te pran anlòt kanman isiya la, tankon an griyen-dan djengèt ki te ke towblip katakolbok nan chimen krannte natifnatal. Edouard Glissant te kabèchte anmasogannad la rive (rive genyen) atè Matnik ek se pa te lapenn goumen, kakole ankò ; se anni bay nan brannzeng ankreyolaj latè-wonn lan, "tout-moun-an", se gade rive yonn-tou-yonn tankon raratè, raratonnè oben langayelè. Se te, pi nolfok, ladje laboulok natifnatal la pou pri anlè lantiray la.
1- Karetel politik la nan raratony Edouard Glissant an.
Se nan La lézarde epi nan Le quatrième siècle otila Edouard Glissant te trase an karetel politik, an karetel-divini eti potjel depenn ek manni fè laliwonn lan fè moun-rarataj, ka branbrannize. Nan se de rarataj ta’a ni de laliwonn eti ki depareye kòdjòm ek yonn ka boke lòt. Men se pou nou rete-katjile anfwa, nan de raratonn ta’a, ni an tjansay, nèyè menm an lenbe eti ja ka tjoke Edouard Glissant.
Nan La lézarde (Lawviè-Leza pou moun ki le tounen’y nan lang natifnatal Matnik la ek se pou yo sav an "lawviè-leza" se an bèlè te ka sonnen nan koudmen wouvè-chimen), de laliwonn lan doubout yonn douvan lòt, yonn ka boke lòt, ka joure-manman lòt. Asou an bò, nou ni lawviè a eti ki leve nan mòn lan, ka kouri kantekant epi tras la pou ale towblip nan lanmè a eti ka vèvèle tout peyi oliwon-latè ek laboulok defaltjan Matnik la pou desann gangan nou desann anba dlo ; tout moun konprann Lawviè-leza ka vèvèle makrèy-natifnatal Matnik la. Se tankon an similak (nèyè menm an tjenbwa mare pou djeri moun), Lawviè-leza se an djing fondal ek nan menm balan an, se an karetel-divini. Se pou konprann, Taël, Valérie, Mathieu, Tigamba, Lomé epi lezòt la, la ka bay adan chimen an kabes. Se Mathieu eti ka di : "Man pa le depenn, man le sav ek pòte-kabes". Lòtbòtsay, ni yogann lan, Lanbriyàn (moun ki wè peyi a sav se Lanmanten) ek ni Garen eti ka vèvèle djoktoch politik franse a, (babilòn an pou pran wanniwannan rasta a) ek se pou makrèy-natifnatal la mare konfiolo pou fredi Garen, an koumandè-jandàm franse. Lide ta’a eti lè an krèy moun depann anlòt ansanm sa ka soude krèy ta’a, rèd-mawto ; se lide eti Sigmund Freud, mètafè sikanaliz la, dekatonnen nan Malaise dans la Civilisation.
Nan Le quatrième siècle, Edouard Glissant te vire-pran menm lide ta’a, an djoubap, delè menm an pietay, an goumen, an leve-fese, an tjotjo, de laliwonn. Isiya la, se mòn lan epi savann an ek Edouard Glissant eti lenbe a te ba an woupel ka fè mòn lan swelele savann lan, bitako a ; se Papa Longoue eti ka rarate laboulok la, doubout anlè mòn la ka gade savann lan anba a, ek se pou fè laboulok natifnatal Matnik la koumanse asou an chape-kò, an ekzad nèg-mawon. Goumen an, isiya la, pri depi peyi afritjen an, lòtbòtsay, "la eti an frè vann anlòt frè, lè kines ta’a se te anni an gaway". Goumen ta’a ka woule toulong jik lè Anne Béluse te fredi Liberté Longoué anba twa pie akonma a epi vie koutla wouye a. Se owa isiya la otila de jenerachon an ka mayote pou nan wabap raratonn lan (pou Papa Longoue eti ki pa ni yich, Ti-Rène Longoue deblozonnen nan an barank nan gran semeda ewopeyen an) nèg-mawon an (jenerachon Longoue a) kouri-lawonn nan kanman (kanmanwonn) tout moun Matnik.
Nan se de raratonn ta’a, La Lézarde ek Le quatrième siècle, nou trape an wè-klè asou antiyenite Edouard Glissant an, men nan de raratonn lan, an lenbe ka tjoke raratè a tankon pou fè di moun antiyenite ta’a flòkò anchay. Se pa Thaël epi krèy konpè’y la eti ka fredi Garin, se an bidimblo tankon laboulok Matnik otila nèg-mawon an epi wawa a pa te rive depann, fredi, wawayis la (sa ki fè jenerachon epi jenerachon dèyè, "zie betje brile zie nèg" pou fè yo vote kont "tèp" yo) ; se chen Thaël la ka fredi Valerie eti te nan tjè-koko epi mèt yo tankon an tjè-koko ki pa ka pòte ; krèy la ka pete nan anchay zekobel lè an konpanyi ka janbe dlo (BUMIDOM) anlòt konpanyi ka gaye, si se pa gare nan peyi a. Nan Le quatrième siècle, tjenbwazè a eti moun savann lan (bitako a) ka vini wè, yonn-tou-yonn, pa ni yich ek se pou konprann se mès mòn lan, lespri nèg-mawon an eti ka dekati, anfwa. La lézarde ek Le quatrième siècle te ja ka zetoke asou ladje-imaniye, pèd-lakat Edouard Glissand an.
2-Dèkètè se lanne swasann-dis la.
Owala se lanne 70 la te bay, toupatou oliwon-latè, krèy-sosial, krèy moun ki te pòte karetel-divini, toumbilad politik ek sosial, delè menm ranboulzay, te bat-dèyè. Ernesto Che Guevara te towblip nan Bolivia, nan Oktòb 1967 ; lanne douvan, an kalboyri san-dlo te chaye Frantz Fanon ; El-hajj Malik El-Shabazz (Malcom X) Organisation of Afro-American Unity (OAAU) te towblip anba kout-fizi se prèmie konpè’y la, nan 21 Fevriye 1965 ; Camilo Torres, apa plodari delofay-nan-bondje te towblip epi ELN (Ejercito de Liberación Nacional) adan an zatrap sapatony Kolonmbia nan Fevriye 1966 ; anchay ranboulzay te ka fredi mètafè yo, Amilcar Cabral te towblip nan Janvie 1973, patati patalòd. Toupatou oliwon-latè, an van bat-dèyè te ka vante ek nan se plodari sosial la, langayelè te ka ladje plodari anboktaj sosial, leve-doubout politik ek sosial pou anchay plodari asou an mètafè sosial, an moun ki te ke pe woule ti kòy, li tou-yonn, rive nan lavi a san lonje-pal an makrèy, an lakou, an peyi, an moun eti ki ka bat anni pou tèp li, homo-economicus ki sav sa’y le ek kote pou ale ; "chak klendenden ka klere pou nanm li" ek nèyè menm "zavè tjou mel ki pran plon". Edouard Glissant limenm eti te nan prèmie moun ki leve lide an wangannite-politik atè Matnik, te ladje se-le toumbilaj politik ta’a pou ba’y anni nan raratony la ek Marc Loulou Pulvar eti te sitire MIM (Mouvement Indépendantiste Martiniquais) epi Garcin Malsa, te mete goumen sosial la douvan goumen politik la adan CSTM (tann, Centrale Syndicale des Travailleurs Martiniquais), la tou se te an moli, an bat-dèyè. Mete sosial douvan politik (sa eti ki adan mès sosialis la) se te ladje laboulok la (ek divini eti ka ale epi'y toulong) pou gade-wè kore lavi jou-ki-jou, soutire moun nan debielaj pouse kabwa nan gran-letal, tire chik nan pie moun apre pou yo mande'w kous-kouri pale franse djol-fennen franse yogann Paris a.
Rarataj Edwa Glisan an te toumbile, se pou’y te ladje mòn la oben tras la pou bay nan bitako a oben bouk franse a. Bagay ki kouyon, se nan tan ta’a eti’y ka ladje potjel franse a pou pran potjel tire-kont moun Matnik ka fè, nan an wanniwannan, an langayelaj eti ka pete laliman ki leve djok nan mitan lang natifnatal Matnik la ek lang franse a. Se epi raratonn ta'a Malemort eti Glissant ka pòte-antre adan potjel krache-dife ta’a. Ni twa teknik isiya la, yonn se pou’y pa ka depenn tektèg laliwonn lan, tankon nan tire-kont la otila kontè a ka toulong nonmen laliwonn men pa ka depenn li ; dezienm teknik la se pou toulong tabake, kontel nan Malemort : "L’homme qui cherche un travail ? L’homme qui ronronne la doucinée ? L’homme qui coupe la femme ? l'homme qui... ?" tankon pou laji peyi a pou fondok eti’y pa te ke ni. Twazienm teknik tire-kont la se pou an palab ka kouri-lawonn towtow adan anlòt palab jik pou ladje prèmie palab la. Teknik ta’a te ja ka bay nan raratony Amerik Latin la ek Karayib la, lakay raratè tankon J. Stefen Alexis, Alejo Carpentier, Edouardo Galeano, Gabriel Garcia Marquez, Juan Ruflo, man pa'ay ba zòt tout pou zòt pa sa fout pòte'y ; menm nan Etazini, William Faulkner te ja ka sere an lide adan anlòt, delè adan an menm palab. Se kontel lè Edouard Glissant ka rarate asou an pie-fonmaje epi se pou’y di’w "moun ka di piebwa ta’a ka kriye lè yo ka koupe’y" ek se pou mete dèyè’y "se pa ti kriye pie-fonmaje kriye". Sa pou nou tann se zafè pa ni depenn laliwonn lan ankò ek se pou nou bay nan an potjel otila se kouri-lawonn ek pa j’en fondoke eti ki anni pran Edouard Glissant apre Mahagony, nan lanne 1987. Se adan Mahagony otila teknik tire-kont la woule pi nawflaw, li sa : "Dimanch prèmie Sektanm, labe a begeye nan pawol bondje a. Se anni pou yonn te fè an chwichwi nan lanmès la pou tout moun tann : -"laten labe a debare laten an"- pou te di labe a te pèd-lakat, pa menm ni an vire nan sa. Se pou tout moun te tjenbe an pete-ri anlè fal yo. Nou-menm ka di -pie-poul- yo ka fout tann -priez-pour-nous-".
Nan La case du commandeur ek Mahagony dèyè’y ni an kakol men kakol ta’a anba-fèy, sere dèyè tjek jes-makak, tjek kout-soubawou moun yonn-tou-yonn, an tibolonm Gani nan lanne 1831 an ; an jerè, Maho, (Rène Boriga) ki leve atjeng nan 1936 (pou fanm li ki te ka kòne'y) oben Mani, an majò, ki fè nèg-mawon nan 1978, men eti tout moun wè Pierre just Marny nan de koko zie yo. Kakol ta’a se tankon an bagay ki pase nan mès peyi ta’a ek se te pran lide ta’a eti depi nanninannan, nèg-mawon an te ja adan an mache-chèche yonn-tou-yonn oben an kanmanwonn pou kò’y tou-yonn. La pou la, nou ka li ek de koko zie nou, Edouard Glissant te ka èche kole an "nou-menm-lan, atè Matnik" eti ki pa pe rive kole nan kous-kouri nèg mawon an, ni menm, La case du commandeur, nan bankoulele nèg-bitako a.
3- De potjel Antiyenite.
Owala Glissant matje La case du commandeur, se pou’y te toumbile potjel rarataj la ek se pou laliwonn lan te ladje pèz li, vini anni an lantiray, an kote otila moun ka pase, an kote otila bankoulele ka bay. Se isiya la nou ka rive nan kabes-lantiray la (la pensée du lieu) eti Edwa Glisan dekatonnen adan tout liv li. La case du commandeur, pa ka depenn laliwonn men anchay kanman, anchay moun ka kouri-lawonn delè nou pa menm pe sav kilès ki kakolè, kilès ki ekzadè, kilès ki sousèkè."Masogan an mete an laliwonn nan tè, laliwonn lan se pa peyi a, fout" se sa Edouard Glissant ka di nou ek nèyè se pou konprann, tankon Eme Sezè, li Edwa Glissant te bese zie asou anmasogannizad la pou rete anni anlè moun ek mès yo. Nan plodari antiyenite ta'a an sistenm-kabes eti ki mare djok anlè mès (matjoukanniz la) ka kouri-lawonn. Epi lide ta'a eti matjoukanniz la se anni an mès, an bagay ki pa ka brennen magre tan ki pase ; wèy flòkò ta'a anchouke rèd-mawto nan krannte ras nèg-ginen Eme Sezè a epi nan kreyolte J. Bernabé, P. Chamoiseau ek R. Confiant an. Se pousa menm si nan lang gran-manhan mwen an, Man Afin, "mès" se te pou di "culture" man simie "matjoukanniz" an palab lerize (epi matjoukann) pou mete lide an brannzeng adan, "mès" isiya la se sa moun ka fè depi nanninannan, san toumbile'y. Lamenm la, se pou konprann nan "antiyenite" pa te sipoze ni brannzeng ek se nèyè pousa Edouard Glissant kouri anlè ankreyolaj la ("créolisation" nan franse) eti "aj" oben "ay" la nan lang natifnatal Matnik la ("ion" nan franse) ka mennen lide an brannzeng, bwa pou ale ! Pou chaye lide brannzeng ta'a fok pa rete anlè laboulok la, ladje tout laboulok nèg-mawon nan chimen.
Men se nan menm tan ta’a otila Edouard Glissant ka matje Le discours antillais, an mapipi liv, an liv-kabes eti pa ka apiye anlè matje p’an langayelè douvan pou lonje-pal konprann men eti moun ki sa li ek konprann matje franse a, pe rive wè lide Frantz Fanon dèyè anchay palab. Se pou te konprann antiyenite Glissant an te fondase asou djoubak Frantz Fanon an eti limenm te fondase asou an rete-li laboulok la. Laboulok la se pa anni an sonje jenerachon-douvan, goumen yo goumen ek pas yo pase, men an rarataj ki leve an karetel depi jenerachon-douvan jik pou chaye ladje ba jenerachon-dèyè. Men se pou Edouard Glissant te ladje Frantz Fanon may-an-may.
Antiyenite politik la se nan tan ta’a otila, Ranboulzay Kouba a te genyen nan Janvie 1959 ek van delofay politik te soufle nan piplis peyi Karayib la (Jamayik 6 Awout 1962, Trinidad nan 1962 tou, Gwiyana nan 1966, tout se peyi ta'a vini repiblik anba Commonwealth, se te an ti djoktoch politik natifnatal men sa te asou chimen an wangannite-politik), sa fè lide antiyenite tankon an plodari pou apiye delofay politik te ka leve pianmpianm nan Karayib la, te pe kouri-lawonn. Edouard Glissant, limenm, te pri adan ranboulzay politik ki te kouri-lawonn peyi lòtbòtsay (semeda demasogannize Aljeri a epi leve-doubout natifnatalis nan anchay peyi afritjen) tankon an raratè plis pase an brannzè, kanmenm. Rive Matnik, se te anlòt bagay, se an peyi otila politik pa ka pri ; se Eme Sezè ki te ka mennen epi krannte-ras nèg-ginen’y lan (an bann sousèkè ka plenyen ba tjek apa blenm) eti te ka mare Matnik depi anchay lanne adan laboulok bitako a, jik jòdi. Antiyenite politik ta'a pa te rive tjenbe magre si Guy Cabort-Masson, Marc Loulou Pulvar, Frantz Agasta, Vincent Placoly (eti te ja menm adan an ameritjennite) epi anchay dòt te fè debouya bay balan pou rive langayelè a pa te rive dekantiye laboulok natifnatal la, depenn tektèg ek kalanmplanm tout kakol ki te kouri-lawonn laboulok natifnatal Matnik.
4- Ankreyolaj la se ladje laboulok la towblip nan kalazazay la.
Owala Edouard Glissant ladje laboulok Matnik la nan La case du commandeur, menm si’y te fè an jes vire-pran’y tankon an welto, nan Mahagony, Sartorius (an raratonn anlè kontinan afritjen an men epi an makrèy eti pèsonn pa wè, an raratonn dousin ek malfentri sa eti ki kouri-lawonn toupatou asou latè) ek Omerod (an raratonn asou Flore Gaillard, an majorin Sentlisi) apre, se pou’y te towblip adan plodari kalazazay la, nan ledjans migannaj "ras-moun" an. Tankon nan krannte ras nèg-ginen Aimé Césaire a, kalazazaj ta’a te ka vire-do ba laboulok natifnatal la, latè a tou. Se pou moun konprann, lantiray la se pa latè a ; lide ta'a eti kabes-lantiray la eti pa ka desann nan fondok tè a (tankon an yanm pakala) men ka kouri-lawonn, se raratè Matnik la ki te ka di'y, se pa an kabes mabial asou peyi natifnatal la, se pou depenn eti'y pa j'en depenn laliwonn lan.
Men plodari kalazazay ta’a pa ka woule toulong nan raratony Glissant an, se nan lanne apre La Case du Commandeur eti’y rive ek kalazazay la pa toulong trape menm ledjans la nan raratony langayelè Matnik la. Kalazazay la se dabò-pou-yonn lide an migannaj mès, kabès, wè-lavi-asou-latè (weltanschaung) men delè ni an ledjans migannaj "ras moun", anba-fèy, eti ki la toulong bande kon an lolo nòs oben tjek zatrap ki fouben an sisi kagou.
Se kalazazay la tankon an migannaj "ras-moun" (epi lide ta’a eti migannaj "ras-moun" se toulong potjel nèg-ginen an epi potjel kokazien an) ki pòte lide kanmanwonn-nan-yannaj la (l'identité-relation) eti se yonn adan lide poto-mitan plodari ankreyolaj la, plodari "tout-moun-an", tou. Se pou nou teste, delè konsa nan sistenm-langayele Edouard Glissant an, ankreyolaj la se te an kalazazay tou. Delè, se pa toulong ; nan La case du commandeur, ankreyolaj la se anni an nou ki pete nan anchay zobel, anchay "mwen-menm-ki-mwen-menm-lan" ek se pou konprann se an brannzeng anchoukaj/dezanchoukaj se peyi a. Nan Introduction à une poétique du divers se an meli-melo, nan Le discours antillais se an potjel-matje-distopayan ; owa Tout-monde (1993) ek Traité du tout-monde (1997) ankreyolaj la vini an kabès-kalazazay. Ankreyolaj la se tankon vie lide-douvan se dezodè a, laboulok la bout owala an peyi trape an djoktoch-politik-sitiran eti ka sweleley ek ka kabwate tou-yonn, wangannite-politik la. Si laboulok la bout, se pou rete pri anlè lantiray la eti moun pa pèd tan depenn pou pa tounen'y nan laliwonn eti ka toulong tjoke laboulok la.
5- Ankreyolaj la, tankon "Tout-moun an", se te pou ladje plodari sistenm-kabès la.
Depi Malemort, Edouard Glissant pa te pou zafè sistenm-kabès la menm. Se pou’y te distopaye toulong owala an moun te tjoke lide sistenm ta'a. Ankreyolaj la se te an brannzeng bat-douvan otila brannzeng ta'a pa te ni p'an larel pou sitire'y. Men mi, pou an moun kabèchte, langayele sa eti ki rèd pou konprann, sa eti ki pongonn, fok trape an sistenm-kabes, an sitiraj djok se kabès la, se lide a, an anzandjayaj mabial se palab la, an anzandolaj nan se kabès ta'a ; fok se pòte-kabès ba jenerachon-dèyè, pòte-kabes se pòte-nouvel kalanmplanm. Menm pou kouri oben dekouri lawonn bèlè a, ni an teknik, an kalanmplan eti moun djoubake jenerachon dèyè jenerachon, "woyoyoy, fanm lan pran balans la peze la -chair humaine-".
An sistenm se pa an bagay molpi, an sistenm toulong nan brannzay, nan brannzeng ek mi Edouard Glissant te matje adan Traité du Tout-monde lide fondal ta’a eti ni an bankoulele-oliwon-latè (chaos-monde) otila anchay mès ka boure, ka boke, ka pòte-kole, ka pektekole, ka dekati, ka mofwaze, ka vire-doubout, pianmpianm oben towtow, patati patalòd. Fok se kriye an mannikou, "mannikou", menm pou moun ki simie manje lanmori ; sa se an sistenm. An sistenm se an lantiray-tan otila anchay sikti nan brannzeng ek se pou yo toumbile toulong (owala yo pèd tengfaste, dekalibiche, se pou yo èche vire trape an kalibich), si yo pa nan brannzeng, si pa ni toumbilad, pa pe ni sistenm. Pi nolfok, si pa ni sistenm pa ni divini, ek divini ta'a sipoze an laboulok. Se kouri-lawonn tout lèlèm-sitiran-andidan (néguentropie) pou kore tout lèlèm-desitiran-andewò (entropie) tankon andidan (yizay la) ki fè an sistenm. Men nan plodari ankreyolaj la tankon nan plodari "Tout-moun-an", pa ni lèlèm-desitiran, ni andidan, ni andewò, ayen pa'a yize. Se ale ankreyolaj Edouard Glissant an ka anni ale, ba'y lè pou pase, se tjou rat !
Lide "Tout-moun-an" eti ki la pou kore tout sistenm-kabes ka chaye lide eti nou rive nan an lavi oliwon-latè otila pa ni p’an sweleley, p'an anzandolaj, kifè politik (letjete nan divini) pa ni p’an fondalte ankò ; Ti-Aton pe rive nan lavi menm si lakou otila'y leve se debaba. Men mi Matnik (Gwadloup, Gwiyann, tou) pa rive leve an wangannite-politik se se an ti djoktoch bò-kay, bagay lòlòy eti an moun te ke pe ale demare bèf an betje nan savann betje ni pou ta yo, epi'y. Tousa se pou konprann nan sistenm-kabes Edouard Glissant an, pou rive moun Matnik pa rive pòte-kole, pòte-kabes, leve an nou-delofe se anni an delofay yonn-tou-yonn ki te pe bay. Men la isiya la, se toulejou eti franse a pe rale delofay yonn-tou-yonn ta'a anba yo, deganme yo.
Se Frantz Fanon li prèmie ki te pran kanmanwonn lan pou an anzobraytaj, jou-ki-jou. Edouard Glissant te vire-pran lide ta’a men te pouse’y t’ak pi nolfok douvan, ladje Frantz Fanon nan chimen. Ladje laboulok natifnatal la, sispann depenn laliwonn lan pou leve anni an kabes-lantiray. Lantiray la se anni an kote otila moun ka pase towtow ; apre fok sa vire-chimen ("mache, mache, pran mache douvan mete mache dèyè, mache, mache, chema") oben rete doubout atann lezòt. La eti Fanon te mete anzobraytaj kanmanwonn ta’a anba larel politik, Edouard Glissant te ladje politik nan an bat-zie pou te mete’y anba larel mès ek kabesi, fondas raratony la. Mi se sa ki djòsol la, se anni epi politik moun ka ale tjoke divini...
Simao moun Wanakera

West indian discourse or caribbean discourse ?
Rédigé par : Tracy | 22 février 2012 à 20:20
L'antillanité c'était un concept encore plus flou que la créolité.
Rédigé par : Mabi.77 | 23 février 2012 à 21:03
Sonjé Soni Ripè
Hommage à Sonny Rupaire
le 24 Février à 19H00
(entrée libre)
Espace Canopy
19, rue pajol Paris 18ème
M° La Chapelle
Rés. 0667091026
0617206180
Rédigé par : Info. | 24 février 2012 à 18:53
C'est certainement très intéressant mais je ne maîtrise pas toutes les subtilités du créole martiniquais, pourrais-tu traduire.
Rédigé par : M'Gwada | 26 février 2012 à 06:00
Je trouve que tu pousses le bouchon un peu trop loin Simao moun Wanakera. Qui c'est qui va lire ça ?
Rédigé par : Yasmin' | 26 février 2012 à 09:08
ALELIWON pou MILO!!
MANMAY RDV SAMEDI 10 MARS 20H à l'ATRIUM!!! Nou ka atann zot'
Théâtre musical..Création 2012 Concept dramaturgique - Mise en scène : Annick Justin Joseph Chorégraphie : Josy Michalon-Conseil à la tradition : Félix Casérus
Rédigé par : Aleliwon pou Milo | 27 février 2012 à 04:52
Sé pito moun ka viv an métropol ki ka di yo antiyè, nou isiya nou matinitjé oben gwadloupéyen
Rédigé par : Mo Matinik | 03 mars 2012 à 19:40
Los lectores de todo el mundo podrán acceder por vía electrónica a Cien años de soledad del premio Nobel de Literatura colombiano Gabriel García Márquez.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 05 mars 2012 à 15:05
Le goût des larmes"
Présentation de ce roman d'André Lagier qui relate d’un amour passionné entre un jeune béké, Charles-Henri et Alicia une jeune câpresse.
Vendredi 27 avril 2012 - 18h30 – Bibliothèque Schoelcher.
Intervenants : Mireille MONGIN, Professeur des Ecoles et Roger PARSEMAIN, Ecrivain.
Rédigé par : Kanmo Matinik | 27 avril 2012 à 11:09
L’écrivain et romancier haïtien, Lyonel Trouillot, a remporté le prix du salon du livre de Genève pour son roman "La belle amour humaine", paru en août 2011 aux éditions Actes Sud
Rédigé par : J-1804 | 27 avril 2012 à 14:38