Avril 2017
Nan liv li a, Approche cognitive du créole martiniquais, Ranboulzay 1, Jan Bèrnabe te tjoke an sitiraj atè-lakay nan lang matnik la, lide ta’a eti moun Matnik, nan pòte kabès eti jenerasion-douvan pòte kabès ba jenerasion-dèyè, te leve an lang-pale, an pale-pawol (apre nou a wè an matje-lang) anchouke, nèhè menm natifnatal, men pa te rive kabeche bililik-aleliwon wach-lavi karayib la, lide an kouri-lawonn/dekouri lawonn jik an vire-kouri-lawonn eti ka fè lang ta’a toulong nan telole, nan pran-lang, epi tout se lang laliwonn karayib la, lang ayiti, lang gwadloup, lang gwiyann, lang angle-karayib, lang-panyol-karayib, se dèyè lang ki ni lang.
Jan Bèrnabe monte samaka, mwa Avril ta’a te djòsol ou tann, ek se pa pou vini plere asou lavi ki pa te ke rete lè an gran mèt-kabeche matnik ka pase nan memwa moun, peyi ta’a ke sa trape moun adan tibray lajounen-jòdi pou ale pi nolfok adan kare-kabeche ta’a, nèhè jik pou gare bililik-aleliwon karayib la nan chimen, se pou jenerachon lang-kreyol ta’a ki magre tout kabechè eti’y te trape pa rive nan dekou matje dri a otila kabeche asou lang lan ek nan menm balan an asou tan-ka-pase, jik boulin eti tan-ka-pase ka pran pou pase, ka kouri lawonn, aleliwon-galba.
Tankon an kabechè mabial lang matnik la eti’y te ka kriye lang kreyol pou moun te tann ek konprann an telolay toulong epi lang Ayiti a, ta Gwadloup la, ta Gwiyann lan, ta Sentlisi a, ta Dòmnik, ta La-Lwiziann, ta Trinidad-ek-Tobago, Jan Bèrnabe te pran an karisti kontinan l’Amerik la, plodari kreyol eti’y te kabeche epi se konpayel li a, Patrik Chamwazo ek Rafayel Konfian, pòkò te sa pran l’Amerik ta’a san gade asou l’Ewòp anba-solèy. Nan menm lèspri ta’a eti plodari nèg-ginen-krann lan pa fouti tann ni konprann l’Amerik ta’a san gade asou l’Afrik.
Jan Bèrnabe limenm te rete tèt-kole epi plodari nèg-ginen-krann Enmen Sezè a, tankon piplis moun plodari kreyol la, "yich Enmen Sezè pou lavi", men isiya la se plis liannaj epi matje-franse a ki ka peze pase tjek tan-nanninannan nèg-ginen, ras-djok nèg-ginen oben kabès-fondalnatal nèg-ginen, tout bagay kip a doubout dwèt pitjèt nan wach-lavi a. Ek se nan tèt-kole ta’a (epi plodari nèg-ginen-krann lan) otila an kanman-fondalnatal kreyol se ka pe fè chimen’y ; se pou sa Enmen Sezè limenm te ka di "la créolité ça n’est jamais qu’un département de la négritude" (plodari kreyol la se anni an dwel kole-dekole plodari nèg-ginen-krann lan), se pa anni pou palab "département" ta’a ki te ka toulong fann tèt li, tankon fè an danma, an zeskay pou an bedji politik (larel-gouvelman angloupaj-politik la) se djigilòp, se pou se tann ek konprann an liannaj jenerasion eti ka fondase doubout-moun matnik la.
Jan Bèrnabe monte an galile, kite anchay liv, anchay matje, an plodari Kreyol, an kalanmplan matje lang Kreyol li a, tousa pou kreyolis dèyè se pran’y tankon an fondas ale pi douvan ek si pou bat dèyè se ke trape an bwa-kore, an karetel vire pran souf. Ale pi douvan ta’a, ka pase nan chimen bililik-aleliwon karayib, kote otila lang lan men kabès-fondalnatal la tou, adan an kavalaj, an kouri-lawonn/dekouri-lawonn-vire-kouri-lawonn toulong, an kous-kouri anchouke atè-lakay.
28. Karakas, Venezwela : Kabwatè kawbe-gouvelnaj liannaj epi peyi lòtbòtsay nan gouvelman Venezwela, Delcy Rodríguez, plodaye pou peyi a ladje OEA (Organización de Estados Americanos, kare peyi oliwon l'Amerik) apre kare-peyi ta'a te sitire an konsit kabwatè kawbe-gouvelnaj liannaj epi peyi lòtbòtsay, san topay Venezwela. Se pa jòdi Venezwela trape an bout-djol epi OEA eti yo lonje dwèt anlè'y pou "antra yo antra". "Ladje nou ka ladje kare-peyi ta'a se pa bagay an dekou. Fok pa ka fè djendjen epi lèspri krann lakou-moun-natifnatal venezwela a", eti kabwatè plodaye-politik Venezwela rete katjile. Kabwatè politik Venezwela a lonje dwèt asou plodayè-politik 16 peyi ki te mare konsit ta'a, Arjantin, Bawbàd, Brazil, Chili, Etazini, Gwatemala, Honduras, Jamayik, Kolonmbia, Kostarika, Meksik, Panama, Paragway, Perou ek Urugway.
27. Bridgetown, Barbados : Kabwatè Repiblik Trinidad ek Tobago, Anthony Carmona, plenyen asou peyi'y ek an konpanyi CARICOM ki pa rive ladje sistenm-tribinal angle a pou an sistenm-tribinal atè-lakay karayib, Caribbean Court of Justice. Menm si 12 adan se 15 peyi CARICOM lan te apiye topay pou leve masonn CCJ a nan 2005 pou kawyadole djoubap nan mitan se peyi CARICOM lan, se anni Bawbàd, Beliz, Dòmnik ek Gwiyann ki ka anchouke larel tribinal ta'a.Anthony Carmona eti te kabwatè nan Gran Tribinal la avan'y te vini kabwatè Repiblik Trinidad la nan 2013, te plenyen asou bat-dèyè ta'a, atè Bawbàd, nan dekou an konsit vire-kabeche rete-krann karayib la pou brayès 21enm siek la, atè University of the West Indies, Cave Hill Campus, ba brayès Today Alumni Tomorrow. "Poutji nou pa apiye lanmen-djok tribinal Karayib la ?" Eti kabwatè Repiblik Trinidad ek tobago a mande sav. Anthony Carmona plodaye asou sa eti'y ka pran topay tout se peyi CARICOM lan nan CCJ pou an karetel vidjoze kanman-fondalnatal karayib la."Nèhè an jou ke rive otila nou tout ke krann ek mètafè pou stanmpe, matje ek pi douvan vire matje kare-larel-gouvelnaj nou ek larel nou eti ke apiye asou wach-lavi nou ek liannaj nan mitan se peyi CARICOM lan. Nou ja plodaye tout plodari ki ni pou an kare-larel-gouvelnaj woule nan tout se peyi a, men rete plodari dèyè".
23. Lawviè-Pilòt/Prechè, Matnik : Nan mitan piplis moun ki pa ale vote kabwatè-repiblik an-frans, 186.855 asou 310.812, se 60,12%, ek ti konpanyi a ki ale vote, 123.957 se 39,88% (se te 52,42% nan 2012), ni tankon an fòs ki fouye pou tjou an konpanyi moun matnik se fouye fòs yo. Moun Matnik ale vote mete joutè "La-Frans san-jouk" (Lagòch sosialis ek kominis, 27,36%) douvan joutè Mache nou ka mache, 25,53% epi nolfok douvan joutè An se-le ba La-Frans (Krèy-politik La-Repiblik, 16,85%) ek joutè Pou lakou-moun-natifnatal la (kanman-fondalnatal natifnatal franse a, 10,94%) epi joutè Fè tjè La-Frans bat (krèy-politik sosial-demokrat la, 9,75%), ek tout ti joutè dèyè depi 2,95% la-gòch ranboulzay sosial la jik 0,34% an ti joutè ki le pran balan ale anlè planèt Maws.
22. Karakas, Venezwela : Wonz moun pèdi lavi yo nan lanm semeda ki kouri nan lannwit Jedi pou Vandrèdi atè Karakas, sa eti ka fè se 20 moun ki ja towblip san vire leve depi kon distopayè politik ka dawne nan lari pou mande kabwatè Repiblik Bolivar Venezwela a, Nicolás Maduro Moros, pou ladje lanmen oben bay anba an referendum mitan gouvelnaj. Kawbe-gouvelnaj lajistis Venezwela ladje an dlo-zie asou "alelouya-zakasia 11 moun" depi 17 jik 45 lanne anlè tèt yo ek konte 6 moun ki flandje nan semeda nan lari kare-kay El Valle. Nan kare-kay anni-solèy/anba-solèy bouk-gouvelman Venezwela a, moun ka rete la te depenn dekou anchay bawouf ek goumen-leve-fese nan mitan gawoulè asou an bò ek lapolis epi sapatony Venezwela lòtbòtsay. "Ou se di se ladjè ki pete. Sapatonyè ek polis te ka voye gaz-lakrimojèn, se gawoulè a te ka tire kout-fizi anlè se kay la. fanmi mwen epi mwen nou pa rive dòmi avan 3hè nan pipirit lè sa bout", se sa an moun El Valle rarate.
21. Sentmari, Matnik : Latè tranble Matnik 4.3 asou zandal wouvè Richter la eti ki trape 10 rel. Laboukann lan te nan 55 tjilomèt atè-solèy/anlè-solèy/atè-solèy Sentmari nan an fondok 50.9 tjilomèt, 15.033° anlè l'Ekwatè epi 60.546° anba-solèy liy Greenwich, a 10hè ek 16mn 01sg (UTC, 06hè16, l'hè MPatnik) dapre kouri-nouvel USGS (United States Geological Survey pou kawbe lonyen brannzeng fondas Etazini) eti ka stanmpe ek pòte-nouvel asou tout tranble-latè oliwon latè. Moun Sentmari/La-Trinte santi latè tranble nan drit II otila se anni moun ki anlè ek nan wouspel ka pe santi latè-tranble. Silon rel sab nan fondas la, drit la te pe alme tjoke an III jik IV otila bagay ki pandje ka pe brennen.
17. Codrington, Barbuda : Latè tranble Antigwa-ek-Barbuda 5.6 asou zandal wouvè Richter la eti ki trape 10 grèd. Laboukann lan te nan 74 tjilomèt atè-solèy/anni-solèy/atè-solèy Codrington (83 tjilomèt atè-solèy-anlè-solèy/atè-solèy St. John's, 141 tjilomèt anlè-solèy/atè-solèy Lapwent, Gwadloup), nan an fondok 21.1 tjilomèt, 17.476° anlè l'Ekwatè epi 61.139° anba-solèy liy Greenwich, a 5hè ek 23mn 15sg (UTC, 1hè23, l'hè Gwadloup) dapre kouri-nouvel USGS (United States Geological Survey pou kawbe lonyen brannzeng fondas Etazini) eti ka stanmpe ek pòte-nouvel asou tout tranble-latè oliwon latè. Moun Codrington ek St. John's santi latè tranble nan drit IV-V otila bagay ki pann anlè masonn ka pe towblip ek moun pe leve nan sonmèy yo. Moun Gwadloup santi latè-tranble a nan drit II-III, otila bagay ki pann anlè masonn ka brennen kontel kasol oben foto nan kare-bwa. An latè-tranble dèyè, kouri-rel 4.8, fèt a 6hè ek 25mn 10sg (UTC) nan 79 tjilomèt atè-solèy/anni-solèy/atè-solèy Codrington, 18.4 tjilomèt fondok, 17.458° anlè l'Ekwatè epi 61.090° anba-solèy liy Greenwich.
14. Pòtoprens, Ayiti : Apre 13 lanne, MINUSTAH (United Nations Stabilization Mission in Haiti, tankon Progranm lakou peyi oliwon-latè pou kalibich peyi Ayiti) ke ladje ba MINUJUSTH (United Nations Mission for Justice Support in Haiti, tankon Progranm lakou peyi oliwon-latè pou apiye lajistis nan peyi Ayiti), an progranm pi lèkètè, nan 15 Oktòb 2017 ka vini. Se an piplis-kòtok 15 peyi krèy kore-fantefrak LPO-L ki vote larel-gouvelnaj ta'a pou dwel sapatony MINUSTAH a se "tire pie'y Ayiti, pianmpianm nan sis mwa ka vini jik 15 Oktòb".
13. Kingstown, Senvensan-ek-Grinadin : Nan 16 pou 18 Me ka vini, Krèy mete-Dezanmasogannizay-nan-brann Lakou Peyi oliwon-latè ke bay nan an konsit kare-peyi-oliwon atè Senvensan ek Grinadin. Krèy mete-Dezanmasodannizay-nan-brann ta'a eti ki ni 29 plodayè-politik peyi ka bat adan, kabeche an kontaj-jou asou mete-nan-brann twazienm dis-lanne pou fè anmasogannizad djigilòp oliwon-latè. “The future for decolonization in the Non-Self-Governing Territories: what are the prospects?”, tankon divini dezanmasogannizay nan kare-tè san gouvelman atè-lakay : ki karetel-ale? Krèy plodayè ki ke bay nan konsit la ke konte 10 plodayè nan kat krèy kare-peyi-oliwon : an krèy peyi-l'Afrik, an krèy peyi Lanmè-oliwon Pasifik, an krèy peyi l'Ewòp atè-solèy, epi an krèy peyi Amerik Latin ek Karayib la.
12. Chelchè, Matnik : Se pa anni an nouvel djòsol ki towblip blo anlè peyi Matnik la ek pi nolfok tout peyi kreyolopal oliwon, tout moun ki te adan an li ek matje lang kreyol oben moun ki te adan an plodarele lang natifnatal (Ayiti, Gwadloup, Gwiyann ek Matnik), se an rel-fann adan kabechay lang se peyi ta'a pou sav nou ja sav ke ni an "an-tan-Jan Bèrnabe". Jan bèrnabe te ni 75 lanne anlè tèt li.
11. Washington, United States : Nan an kouri-nouvel eti tit la se Rethinking Infrastructure in Latin America and the Caribbean – Spending Better to Achieve More (vire kabeche laliwonn ekonomi an nan Amerik latin ek Karayib la - depanse kòdjòm pou trape plis) Bank Peyi-oliwon-latè kabeche sa eti menm si Amerik Latin ek Karayib la douvan lezòt kare-peyi oliwon-latè, nan depanse lajan palantje laliwonn-ekonomi, peyi Amerik latin ek karayib la te ke ni pou mete kabèch yo anlè kannan lajan-depanse avan yo gade wè depanse plis. Magre si peyi Amerik latin ek Karayib la ka depanse anni 3% Tjouns Peyi Kòtok yo, peyi Azi-atè-solèy ek Pasifik la se 7%, piplis peyi oliwon-latè ka depanse plis pase 4%. Se pou Bank Peyi-oliwon-latè te katjeteAmerik latin ek Karayib la pe ranbonni flouz laliwonn ekonomi yo nan owonzonnen pi kòdjòm se politik ekonomi an.
10. La Habana, Kouba : Nan 15enm konsit politik li, ALBA-TCP (Alianza Bolivariana para los Pueblos de Nuestra América-Tratado de Comercio de los Pueblos (ALBA-TCP), vire katjete apiye politik ba Venezwela ek le bat pou Amerik Latin vini an kare-peyi san semeda. Plodari fèmen-lapòt konsit la lonje dwèt asou semeda krèy-politik ladwèt ka simen nan lari Venezwela ek politik antra eti kabwatè OEA (Organización de Estados Americanos) le palantje pou faroze an bawouf sapatony peyi-lòtbòtsay atè venezwela. Nan plodari fèmen-lapòt la, kabwatè kawbe-gouvelnaj liannaj epi peyi-lòtbòtsay nan gouvelman Kouba, Bruno Rodríguez, apiye asou "mete-nan-brann politik pou vidjoze fè-yonn lan, yonn-a-lòt ek anchoukaj nan kare-peyi-oliwon, pou rive doubout djok douvan tout gòj peyi-antra se fè ek pare bok ba wangannite-politik, pou gouvelman natifnatal, lanmen-djok pou trape kanmouzaza ek dekatonn se lakou-moun-natifnatal nou an, fondase asou larel-douvan eti Amerik Latin ek Karayib la pou vini an kare-peyi san semeda, tankon kabwatè gouvelman-peyi ek mètafè gouvelman te apiye'y nan dezienm konsit CELAC la, atè La Habana ; asire nou asire tout bat-lawonn pou mete nou anba jouk oben pou fè nou kase lo pe ke jenhen rive bout".
07. Karakas, Venezwela : An dawne nan lari pou apiye gouvelman Bolivar Venezwela a depi Plaza Morelos jik nan koupe-chimen San Francisco a, nan mitan gran-bouk Karakas la ; anlòt dawne nan lari nan kare-kay atè-solèy Karakas, otila krèy-politik distopayè MUD (Mesa de la Unidad Democrática) te ka sanble konpayel yo pou voye labou (voye wòch tou) kont gouvelman apre Tribinal Jistis Gouvelman an te pran lanmen anlè kawbe plodari politik la eti MUD piplis adan ; venezwela rete pri adan an banbann politik eti gouvelman antra ka pouse bwa anba dife. An bidim leve-doubout apiye Repiblik Bolivar la pou vire teste yo pa le tann pale mande-trape MUD ki le voye se kabwatè Tribinal Jistis Gouvelman an ale, san li larel-fondas-politik la kòdjòm. Lòtbòtsay, nan kare-kay Altamira a, an leve-doubout pou mande voye se kabwatè TJG ale.
06. Bridgetown, Barbados : Nan peyi ki fondase anlè dwel-ekonomi drivayaj la tankon Bawbàd, oben nan peyi ki trape anchay tjouns nan fondas yo tankon Gwiyana, toumbilaj tan-laliwonn lan se an bidim katenn pou peyi Karayib la. Piplis adan yo anba jouk dekou laliwonn lan tankon ourakàn. Se pa pou fè djendjen eti CDB (Caribbean Development Bank) ki se prèmie kawbe-sitire lajan-djoumbataye, la ka veye o gren ek ka èche an karetel kore toumbilaj tan-laliwonn. Nou mete dekou ranmande dezas toumbilaj tan-laliwonn douvan-douvan", se sa Warren Smith eti se kabwatè bank pou dekatonn ekonomi Karayib la, plodaye douvan nouvelis, "se an bidim wach-lavi ek nou pran douvan sitire an tontin lajan-djoumbataye pou kore bok woltonnaj rel lanm-lanmè a ek se ourakàn lan". CDB sitire an tontin pou bawda vire-faktore ek pou an djokte bawda.
05. St. George's, Grenada : Pi gwo bwa-kore dekatonn ekonomi peyi OECS (Organisation of Eastern Caribbean States) se karisti yo ek zandal faktoraj yo, epi an kabechay yonnife anlè dekatonn ekonomi. Se lèspri Dk Vanus James, an plodayè-ekonomi ek kabechè-statistik ki te fè an won nan Forum ekonomi OECS la ki te woule atè Grinada, nan maws ki pase. Apiye eti'y te apiye anlè dwel-ekonomi pòte-kabès la tankon dwel ekonomi ki trape plis larel dekatonnen, Vanus James teste Grinada ek Antigwa ka mennen nan dwel ekonomi pòte-kabès la nan OECS. Se pou'y te mande pou wè model Grinada ek Antigwa a kouri lawonn tout peyi OECS ek bay nan dòt dwel dekatonn-ekonomi tankon djoumbatwa kabechinay ek Teknoloji Pòte-nouvel ek Kouri-kanmo, wouvè zie anlè se tjak lamen-djok la ek lonje pal pou rale lajan-palantje ekonomi djoumbatayè lòtbòtsay. Forum Grinada a se te dènie konsit Vini Kozé, an dekou pòte-kabès eti ka sanble moun peyi OECS anlè yonn-de kare-kabeche dekatonn tankon pòte-kabès, toumbilaj tan-oliwon, djabalaptaj, apiye-anlè-pwa-kò brayès la ek anchoukaj peyi-karayib atè-solèy.
03. Mokoa, kolonmbia : Kawbe mèdsin-gouvelman Kolonmbia konte 273 moun, ni 43 tjanmay adan, ki pèd lavi yo nan lavalas labou ki debaba Mocoa, 20.639 moun, bouk gouvelnaj nan kare-bouk Putumayo, anni-solèy/anba-solèy peyi a, nan laliman ek Ekwadò epi Perou. 262 moun flandje epi an konpanyi moun ki djigilòp 220, yè avan soukou a. Anchay moun ka gligliye anba seren an, san manje, san sav kote ale. Gouvelnayè Mocoa, José Antonio Castro plenyen nan jounal El Espectador sa eti bouk la yo fondase nan 1563, "oliwon 10 lawviè, se pa la pou yo te mete moun rete". José Ignacio Muñoz ki djoumbate tankon kabwatè Corpoamazonía, rete katjile “Colombia está llena de armeros y mocoas” ("Kolonmbia ni anchay Armero ek Mokoa ka vini"), Armero se an bouk 29.000 moun eti 20.000 adan yo te pèd lavi yo apre an deblozonn volkan Nevado del Ruiz, nan 13 novanm 1985, dezienm dezas nan kontinan an, apre ta 08 Me 1902 atè Senpiè Matnik.
02. Quito, Ecuador : Apre CNE (Consejo Nacional Electoral) dekatche 97,76% se fèy-vòt la, se Lenín Moreno (joutè Alianza PAIS, krèy-politik gouvelman an) epi 51,15% vwa (4.980.625), ki sòti douvan Guillermo Lasso (joutè CREO-SUMA), 48,85% vwa (4.756.646) ; 223.971 vwa douvan eti ka fè moun wè joutè ladwèt la fè anchay chimen asou prèmie wonn lan otila Lenín Moreno 39,09% te mantje an ti pwenyen vwa pou te genyen ek 40% vwa pou plis pase 10% vwa eti'y te ni anlè dezienm lan ki te a 28,41%. Apre kontaj vwa, Lenín Moreno plodaye douvan jounal pòte-nouvel peyi a, se limenm ki se "kabwatè-repiblik tout moun Ekwadò" ek se pou yo se lonje-pal ba'y pou lè'y ke bout kabwataj li, yo ke pe matje sa eti "nou debaba lanmizè-ble, banbann kay-rete, dekou tjanmay pa ka nannan kont nannan ek kontribann lajan-anba-tab".
Ale li nan : AlterPresse Haïti - Caribbean 360 - Caribbean journal - Jamaica Observer
- Jornal do Brasil - Prensa Latina - Radyo Kiskeya- Saint Lucia Star - Trinidad Express Newspapers - I-Witness News, TeleSur, Dominica News Online, La Jornada, West Indies News Network
Venezuela se retiró de la Organización de Estados Americanos (OEA) para no volver nunca jamás, aseguró la canciller Delcy Rodríguez, al celebrar lo que consideró una victoria latinoamericana y caribeña contra el injerencismo.
Rédigé par : Caribe | 03 mai 2017 à 17:40
On May 28th at 7:06pm local time, an earthquake occurred west of Trinidad in the Gulf of Paria. It was located at 10.51°N and 61.86°W with a magnitude of 4.0 and depth of 3km. It was reported felt widely in Trinidad.
Rédigé par : Carib.com | 29 mai 2017 à 07:56