Me 2010
nan Karayib la
Mi moun Matnik ka leve lakay yo pou ale vote kont tèp yo, se pou yo teste yo pa an makrèy-natifnatal, yo pa an lakouwonn. Ek ni anchay politichen, de yich-man-bans, ka fè di moun ale vote kont lakouwonn yo, kont peyi yo pou de twa jou apre ba lari-chenn ek an gran bandwel, « autonomie pour la nation martiniquaise », lè man di’w si bwabwa te ka tjwe tout se moun tala ja abòlòy depi anchay tan. Tousa pou nou teste ni an mapipi banbann politik, an banbann konsians politik ka kouri-lawonn nan tout Karayib la ek banbann tala eti ki ka kole anlè banbann ekonomi, sosial ek matjoukanniz la ek sa ka flòkose gouvelman se peyi a. Lè pou an mare-ren, an tèt-kole, an tjenbe-bware tankou nan woule-mango a, se lè moun ka ladje, fè pou genyen an ti bagay yo chak nan kote yo. Nan mwa Me tala se atè Ayiti, Jamayik, Dominikana otila semeda a pri ki fè moun wè siy an defolmantaj politik la ka tjoke se makrèy-natifnatal Karayib la.
30. Gwatemala, 30 Me : Douz moun, lonmwatje se tjanmay, abòlòy nan dezas an toumvas ki debaba Gwatemala fè. Se an gwo gren ki fè anchay lawviè peyi a debòde ek anhay tè denngole, anchay lavalas ki chaye owonzon 600 kay. Se prèmie fantefrak klima a nan Karayib la, se dèmen 01 Jwen eti lasezon ourakann ek toumvas asou mapipi-lanmè Atlantik ek laliwonn Karayib la ka koumanse. Tout bolit teste lanne tala ke chaje epi ourakann ek toumvas (14 jik 23) pou dlo lanmè Karayib la ek mapipi-lanmè Atlantik la pi cho pou owonzon 4 grèd.
29. Pòtoprens, Ayiti : An krèy polis doubout douvan lakay Rène Preval, pingilè Ayiti, nan lantiray Laboule, mòn eti ka letjete anlè Pòtoprens, apre moun oliwonn tann an petayaj kout-fizi, Jedi oswè. Depi de simenn krèy moun ka patate Preval ladje djoktoch la. Polis teste kout-fizi pati abò de loto ki pase epi anpil chel douvan kay la.
28. Washington, USA: Bank Peyi Oliwon-latè katjete yo abwogat anfwa tout dèt Ayiti. Ayiti pe ke ni pou vire peye 36 million dola tèp dèt la. BPO mete 479 million dola, ka kouri jik Jwen 2011, pou dekatonn Ayiti eti an zenglèt-latè 7.0 pou 12 tjm fondok debaba, 12 Janvie ki pase.
27. Washington, Etazini : National oceanic and Atmospheric Agency (NOAA) sinase 14 jik 23 toumvas eti 8 jik 14 adan yo ke tounen ourakann, 3 jik 7 adan se ourakann tala nèyè ke mapipi ourakann epi van ka fetaye anlè 200 tjm/lè. “Si nou katjil yas, lanne tala te ke yonn adan lanne ki pi chaje ek move tan, pi ni toumvas ki pe leve anlè Atlantik la, pi ke ni toumvas ek ourakann pou debaba lestè a” dapre sa Jane Lubchenco eti ka brennbowyonnen NOAA teste.
26. Kingston, Jamaïca : 60 moun abòlòy, piplis adan yo se moun-san-sapatonn, nan semeda ki mete djoknes politik Jamayik douvan an kamariya peyi a eti ki ni branch ka kouri jik Etazini. Semeda te leve depi Jedi pase apre gouvelman Bruce Golding la te ba topay li pou an mande-mennen-douvan-larel Etazini te voye ba Christopher “Dudus” Coke an bizango Jamayik.
24. Port of Spain, Trinidad : Se an akokitay 5 krèy politik eti UNC (United national Congress) ek COP (Congress Of the People) te ka mennen ki genyen jout politik la atè Trinidad yè lendi ek se Kamla Persad-Bessessar ki vini mètafè gouvelman Trinidad. Se prèmie kou nan laboulok politik Trinidad and Tobago eti an fanm ke mennen gouvelman peyi a. Kamla Persad-Bessessar eti ki trape 58 lanne anlè tèt li, ka djoubake tankou defandè manyet moun.
23. Kingston, Jamaïca : Gouvelman Jamayik fè eti sapatonnri peyi a pou vire mete tenmplata nan lari Kingston ek mande moun ka rete nan lantiray kavale chape kò yo ale rete anlot kote apre semeda nan lari ki mete polis ek krèy bizango yonn douvan lot. Tout semeda tala leve lè gouvelman Jamayik te ba topay li pou voye an mètafè bizango douvan tribinal Etazini. De sapatonnè towblip anba kout fizi bizango, anchay polis ek dawnè nan lari flandje, kat kawbe polis pri dife ek Air Jamaïca abwogat tout vole-avion. Polis teste anchay krèy-agonyon mayoure epi bizango Tivoli Gardens ek Denham Town pou defann yo voye Christopher "Dudus" Coke, nan Etazini otila mètafè-larel mande’y vini reponn pou kontribann krak-kokayin ek sapatonn yo teste misie te ka fè. Anchay kout fizi te ka petaye nan lari Kingston dimanch, ek polis te mande tout moun de gran lantiray-rete Kingston tala eti ka respekte lalwa pran an tonbe-leve pou ale nan lantiray-rete ki pi koklè. Mètafè gouvelman Jamayik, Bruce Golding eti ki anpanpannè politik Tivoli Gardens te fè an doukre dimanch tala otila’y katafale an ago-larel-mabial asou Kingston ek St Andrew eti ka koumanse konsa 6:00 nan labrenn sonnen ek ke woule asou an mwa.
22. Prechè, Matnik : 22 Me se jou pou sonje an ranboulzad kont wawaynes ki leve atè Matnik, an ranboulzad se pa asou an jou nek jou tala ka vèvèle an ranboulzad pa an desitiray, pa an gawoule. Ranboulzad tala te koumanse nan wabap 18e siek la pou kouri jik 22 Me 1848 tala. Matnik ek Sentoma se de peyi tou-yonn nan Karayib la otila an krèy wawa pete-chenn yo ek sa desitire wawaynes la tektèg. Nek, man ja las matje sa, nan 1848, piplis moun Matnik ja delofe, wawaynes la se an penpennèt.
16. Santo Domingo, Dominikana : 5 moun abòlòy, 13 flandje nan semeda politik ki kouri-lawonn atè Dominikana, lè kòniflèt politik Partido de la Liberación Dominicana, krèy politik pingilè Repiblik la, Lionel Fernandez epi kòniflèt politik Partido Revolucionario Dominicano te goumen nan lari. Lionel Fernandez te dilere abolay se moun tala ek se pou’y te katjete semeda tala se te bagay an dekou, bat-lawonn politik la te pase kòdjòm. Dapre sa nouvelis teste, 5 abòlòy la se te moun PRD.
15. Paramaribo, Suriname : 8 moun abòlòy Sanmdi nan krach an Antonov AN-28, Blue Wings Airlines nan bòdaj Sirinanm ek Gwiyann, owonon 200 tjilomèt nan lisid-west Paramaribo. 10 minit apre avion an te fini ladje fondas layopò Godo Olo epi 6 pasaje abò ek de kabwatè pou rive Paramaribo, bidimblo a koubare yo. Se Peter Veldkamp ki te kabwatè avion an ek Nerina Lachmansingh te ka lonje-pal nan kabwataj. “Klis avion an gaye asou 40 jik 80 mèt” dapre sa moun teste.
14. Georgetown, Gwiyana : Colin Granderson sobreka CARICOM nan zafè andewò ek lakouwonn Karayib la te vini Ayiti, Lendi 10 Me ki pase, nan prèmie doukre an krèy sitiray jout politik ki pou woule Ayiti nan mwa ka vini. Krèy djoubak tala eti ki ni adan, anpanpannè CARICOM, Akokitay Peyi Ameritjen, Akokitay Peyio Ewopeyen, Akokitay Peyi Oliwon-Latè, Brezil, Kanada ek Etazini, sitire pou lonje-pal ba gouvelman Ayiti pou pare jout politik ka vini. Nan doukre a eti pingilè Ayiti, Rène Preval ek anpanpannè APOL, Edmon Mulet te ka kabwate, krèy djoubak la te gade-wè lonyaje larel fok ke pran pou sitire jout politik tala nan lespri larel-politik fondal Ayiti a. Krèy djoubak la jete zie adan raratay owonzonnay eti APA ek APOL fè pou sav si jout politik tala ke pe woule kòdjòm. De akokitay la kabicha, magre katenn ek akwòkò, tout lopsion teknik sanble pou jout politik pe woule kòdjòm nan 2010.
12. Washington, USA : 400 ras bèt, anchay zibie drivayè adan yo, pri nan an mapipi djing petwol apre an bidimblo an kabèt-barankaj asou lanmè, nan Golf Meksik la. Mapipi djing petwol la blayi nan bòdaj Lwiziana ek pare kontaminen nich-lavi, anlè tè kon nan lanmen, lantiray-brennbowyonn Etazini tala nek Misisipi, Alabama ek Florida tou.
10. Pòtoprens, Ayiti : Polis Ayiti toufounen an chakalad owonzon 1.000 moun ki te vini voye-labou kont sa eti yo kriye “plan Preval la pou vann peyi a ba peyi-djok lotbotsay ek pou rete mètafè peyi a, apre O7 fevriye 2011”. Karant krèy politik te mande moun Aytiti desann nan lari pou chakale kont gouvelman an ki pa rive jere kòdjòm dezas 12 janvie a eti ki voye 222.570 moun abolay ek ki fè bok eti gouvelman Ayiti owonzonnen nan grèd 120% Tjouns Kòtof Tèktèg. Polis Ayiti te sèvi gaz lakrimojèn ek te fè kout-fizi nan siel pou kouri-dèyè moun nan lari. Polis leve toufounè lè anchay chakalè fè brannzeng pou janbe laliman kokleste a nan bòdaj Kawbe pingilay la. Dapre sa moun ki te la teste, an konpanyi chakalè nan lari te vini ek sapatonn-dife yo ek rape bagay nan lanmen moun ki te ka pase.
08. Senpiè, Matnik : 08 Me se jou ki jou volkan Senpiè a te debloze nan lanne 1902 ek 28.000 moun te abòlòy atè Senpiè jou tala. Se pi gran dezas volkannik ki fèt oliwon-latè. 08 Me se jou an bese-tèt-sonje se moun tala.
08. Lanmanten, Matnik : Jounal Justice te ka voye-van an souf lavi asou 90 bouji’y. Justice, jounal krèy kominis la atè Matnik te leve 08 Me 1920 ek mennen anchay goumen pou defann manyet moun atè Matnik.
05. Rozo, Dòmnik : COFCOR (Council for Foreign and Community Relations sanble atè Dòmnik pou de jou 5 ek 6 Me. Nan COFCOR ni brennbowyonnè pou zafè lotbotsay se 15 peyi CARICOM la. Se Colin McIntyre, brennbowyonnè Dòmnik pou djoubak, kines, lizin ki ke pingile doukre a.
01. Foyal, Matnik : Tankou an pektekolad, si se pa an krèy moun ki gare chimen, an titis moun te ka dawne nan lari Foyal, moun Matnik pa ni tèp ki ta yo, PPM te ka dawne nan lari Foyal epi an gran bandwel "Autonomie pour la Nation Martiniquaise", an moun ka li sa pe towblik katakolbok anfwa. Nek sa ki te pi bwabwa ankò, MIM te dèyè ek pa te leve se se an bandwel Matnik, vèvèle yonnte makrèy-natifnatal Matnik. Mwen menm ki mwen menm lan, an se toufe ! Ek asire Guy Cabort-Masson ek Marc Loulou Pulvar, de gran brannzè goumen natifnatalis Matnik la ka voye-pie nan tonm yo, ek Lwi Telga, papa makrèy-natifnatal Matnik te ka pran kouri nan memwa flògòdò moun Matnik la.
