Ekzad - elije - enhen - enpiok - eskanpe - estebekwe - eya - eyala
25 décembre 2007
E : t-l. l-m. Tit-langayele tizi eti lang natifnatal-matnik la ka pran pou apiye asou an mande-sav. E wou ou pa epi yo ? 2. Tit-langayele-tizi eti lang natifnatal-matnik la ka pran pou yonnife an rarataj. E, te ni anchay moun jou ta'a.... E solèy te ka chofe, tousa. 3. Tit-langayele tizi ka matje an depareyaj. Se pa tout kay ki kay, ni kay e kay. 4. Tit-langayele tizi eti sistenm-lang Matnik la ka pran delè pou matje an toumbilaj tankon epi men. Yo sav e yo pa ka di ayen. 5. Son kout moun ka ladje lè yo ka patate oben ka begeye. Nan sistenm-lang Ayiti a, sistenm-lang Gwadloup la ek sistenm-lang Gwiyann lan, palab-tizi eti ka liannen de dwel an menm wonn-palab ek pe pranplas avè, ak, evè, ke, kontel nan : Fant e frak.
Ee : t-l dj. Palab ka apiye an rete-sezi douvan an bagay, an patann, an bagay ka rive san moun te ka atann li. 2. Palab-nan-djol pou matje an toumbilaj eti moun pa pe ka atann. Ee, pawol la ki long....
Ebe : l-l m. Palab moun ka ladje pou liannen de lide eti yonn pa ni ayen ka teke epi lòt. 2. Palab ka apiye bay-antre an bagay krache dife. Ebe, si yo ja rive, se bwa pou ale.
Eben : t-l dj. Palab moun ka ladje lè yo ka patate nan rarataj yo. 2. Palab moun ka ladje pou matje an mande-sav. Eben kisa'w le'y fè ? Nan sistenm-lang Gwadloup la, moun ka di sa konsa : "Eben lacho!" lè yo le apiye bay-antre an bagay krache-dife, an toumbilaj towtow. "Eben vim" lè yo rete djol-koule douvan an bagay.
Ebenis : t-l m-dj. Moun ka faktore branbrann mete nan kay epi blok bwa koupe nan laliwonn. 2. Moun ka djoumbate bwa pou ba'y an potjel mabial. (nb.hbnj, pase nan gr. ebenos, bwa nwè) Ebenis se an djoumbatè-potjelizè.
Echway : t-l d-b. Kare-lanmè eti ki anbagaye tankon an makadè, epi anchay wòch ka koupe boulin se lanm lan, otila pechè ka lantje kanno yo.
Echwe : t-l m-n-b. Rale mete atè. Anni nan se pawol ta'a, "echwe an kanno" oben "echwe an senn". 2. Echwe an kanno, redi an kanno ki te lantje nan lanmè atè, fè'y woule anlè ronden pou rive adan an kay-kanno ki nan bòdaj lanmè. Lè lanmè-kavale ka bay, pechè ka echwe kanno yo. 3. Echwe an senn, rale an senn atè ek tire pweson ki pri nan may nan menm balan an, tire wawèt ki adan..
Egal : t-l d-d. Anni nan tit ta'a lavwa-egal, lavwa dèyè, lavwa ka apiye lavwa-douvan an nan bèlè a ek ka ba tankon an toumbele. Nan sistenm-lang Matnik la, moun ka di tou : lavwa-dèyè, lavwa-djole, laladjole, lavwa-note, lavwa-regle.
Ehe : t-l dj. Palab moun ka ladje lè yo ka fè djendjen ek moun pou mès koutja oben obre yo.
Ekzade : t-l m-n-b. Blankboule, drivaye nan kabèch pou se bliye an lavi rèd oben pas moun ka pase, bagay ka tenmbolize an moun. “Yo té ni pou rété asou tè Bétjé-a pou di bon, san yo pé ekzadé kò-yo“. (Mémwè latè, G-H. Léotin, rarate-kabechinen, 1993). 2. Pran an wouspel adan djoumbat ki rèd pou fè oben ka mete an moun kanyan. 3. Pran an ti dousin towtow nan dekou otila an bagay ka tenmbolize an moun.
Enhen : t-l p-p. Pawol pou topaye ek an moun, an bagay men toulong pianmpianm. Enhen pa jenhen mande poutji pousa. 2. t-l p-p. Pawol eti moun sèvi pou di yo ka patate titak nan topay ek an moun, an bagay. (Klg. han:han, anhan epi an soukre tèt epi'y) An enhen ka reponn an mande-pou-sav ek pe fè an rel-palab li tou-yon. Nan sistenm-lang Matnik la, moun ka di Anhan tou.
Estebekwe : t-l. d-d. Eti ki rete sezi douvan an dekou, an penteng, pa sav sa pou di oben fè. Rete estebekwe. 2. p-b. Rete sezi douvan an penteng, an, bagay. (frs. nn. bec coi, djol fèmen). "I rété pri adan lak tala. I té estébékwé. Pò djab." (Manuel Norvat, Zwel lalin, 2002). Moun Matnik ka di estèbèdè, tou.
Etik : t-l. d-d. Eti ki pa ni anpil oben pa ni p’an grès, jik pou wè zo a anba lapo a. “An vié neg étik ki toujou té ka mété lavaliè“ (Lèspri lanmè, Terèz Léotin, kont lanmè, 1990). 2. Eti ki pa ni anchay lachè, anni zo epi lapo. 3. Eti ki pa ka pòte anpil adan an liannaj. 4. Eti ki pa rete ayen ki djok, ayen pou se pimpe, ale pi douvan. (al. etike/fr. étique, mègzoklèt). Mègzo, mègeoklèt..
Eya : t-l. p-p. Pawol nanninannan moun Matnik ka voye ba moun ka rive an kote. 2. Pawol pou di an moun ki rive an kote aye yo aye wè'y. Eyalaye, tout pawol ek penteng moun ka di oben fè pou fè an moun oben an konpanyi moun yo aye wè yo rive an kote. Eya manmay la, pawol naninannan moun Matnik ka voye pou fè an krèy moun sav yo aye wè yo rive. (yb. èyẹ, gloriye an moun). Nan lang Gwadloup la, eya se tankon "mwen pale ba'w".
Se Taillefond Henri (Simao moun Wanakera) ki matje abstrak lang Matnik ta'a.
Ou pa mété djèl polius adan, diksyonnè'w la se pòkò sa.
Rédigé par : Latin an | 14 octobre 2009 à 09:05
Mòndézès nou ka di tjòkòk, sé Robè yo ka di djòkò.
Rédigé par : Kréyolita | 12 mars 2010 à 11:45
Wéti épilèpsi a ?
Rédigé par : L. K. S | 25 janvier 2011 à 10:54
ébé !
Rédigé par : Difé | 28 avril 2011 à 11:07