Ja - jako - jatle - jenipa - jijinen - jòb - joy
25 décembre 2007
Jà: t-l. f-l. Tit-langayele fondas sistenm-lang Matnik la (ta Gwadloup ek Gwiyann lan tou men pa ta Ayiti a) pou matje an penteng ki ja fèt nan dekou moun ka rarate'y. "Man ja fè tout kalté modèl rèv" (Rèv alanvè, Joby Bernabé, album Dènyé ich ika, 1996) 2. Palab-fondas eti ka apiye pase-kòtok la ek ka depareye'y epi pase-rarataj la.
Ja : t-l. z-n-k. Gran botjit eti moun sèvi pou mete an dlo oben koulan kontel dlo. ".../... pas sé yon chanté kon an ja otila ou ka anmasé dènyé ti myèt limyè-a.../..." (Nostrom, Monchoachi, pawol 1982). Jà pa ka ale san chaspann. (arb. djarra, botjit nan tè tjwit) Nan sistenm-lang Ayiti a, an ja-lajan se an kannan tjouns eti an moun ka touve ek ka pe toumbile lavi'y. Nan sistenm-lang Gwadloup la, an koko-ja se an koko eti ka pi gwo pase koko moun konnèt. Nan rarataj moun Matnik, ja-lò a toulong sere anba lanmè ek se anni ja-lajan eti moun ka trape anlè tè.
Jaka : t-l. p-b-k. Piebwa, artocarpus integra, eti ka voye an ponm ka sanm an fouyapen eti lachè a dou lè'y mi. Moun ka manje nannan ponm lan ek ka pran bwa jaka a pou fè kay. Jaka a leve Endja ek rive Brazil, atè Baya, nan 1683, nan menm tan epi fouyapen an ; ek rive Jamayik nan pipirit 18enm siek la. (ptg. yaca, pen dou)
Jakaranda : t-l. p-gb. Piebwa, jacaranda brasiliana, peyi ameritjen eti ka voye an flè viyolin ek moun ka sèvi bwa a nan djoumbatwa bwa. (tp-gw. Jacarandá)
Jalap : t-l. ch-b. Zèb, exogonium purga, eti chouk la trape djokte pou flouze pasay nannan an nan boyo moun. 2. Tit an rimed oben an manje ka lave andidan moun tankou tomaren. (pany. jalapa). Sene.
Janbe : t-l. m-n-b. Pase anlè an bagay pou ale lòtbòtsay an kote, an bagay kontel lawviè oben lari. "Afòs janbe woch ni an lè ou ke rive la lasous la ka sòti a; monte lariviè o" (Kali, Monte Lariviè, Debranche,1995) 2. Pase anlè an bagay san menyen'y ek pie, san danme'y. 3. Apiye anlè janm pou pase an kote, ka mache, ka kouri ka sote. 4. Asiz asou an bagay, de janm ka pann chak kote. 5. pase an dekou oben an fantefrak san pran fè. 6. t-l. w-l. Dekou pase an kote, ladje an bò pou ale lòtbòtsay. (fr. enjamber, an janm) An pantalon ka janbe dlo se an pa ntalon eti ki two kout. Janbe-dlo, se pati nan peyi lòtbòtsay. Nan sistenm-lang Matnik la, moun ka di sa konsa : "Lè'w pòkò janbe lanmè fok pa ale joure retjen", fok katjile tout larel avan mete nan brann. "Se la pak la ba, bèf ka janbe", moun ka toulong la pofite anlè pi piòpiò a oben ka pase la eti an sistenm pi flòkò.
Jiwòf : t-l. f-b. Flè an piebwa, syzygium aromaticum, ka voye eti moun ka fè sek ek sèvi nan manje pou leve gou a. Jiwòf leve nan Endonezia ek rive Ayiti ek Matnik nan lanne 1775. (arb. Qaranfouloun, flè a klou). "Bon bwa-denn, bon klou jiwof" (G. Mauvois, Kont lé Kat Kwazé, 2004). Nan sa-sav-longsay-lavi moun atè Matnik, klou-jiwòf ka pase mal-dan.
Joko : t-l d-k. Moun eti ki pran tousa moun ka di’y pou wach-lavi. 2. t. Moun ka kite anlòt mennen’y alagadigadaw, tèbè-dje. 3. p-k. Eti ka pran tousa moun ka di'y pou wach-lavi.
Jòlòt : t-l. d-f. Eti ki bidjoul anchay pou gade. "Si ou touvé ti mabel-ou tou jòlot" (G. Gratiant, Fables créoles, 1996). 2. Eti bidjoul fidji'y ka reldje lèspri moun, ka redi moun. 3. Nan sistenm-lang Trinidad ek Tobago, an moun eti ka mare moun epi bidjoul fidji'y ek tout moun se le miyonnnen.
Joujou : t-l. f-l-t.Bagay lizinen ka vèvèle an bagay toulejou oben an moun eti timoun ka fè djendjen epi’y tankou an pòpòt oben an ti loto. (yrb. djudju) Joujou joudlan, holocanthus tricolor, pwason kay, fanmi dimwazel, pa plis ki an dimi liv, koulè glaw ka naje anlè kay la.
Jouk : t-l. b. Sikti an bwa yo ka mete anlè tèt bèf la pou mare yo ansanm.(nm. juc). Anba-jouk, anba sweleley an moun an bagay.
Joupa : t-l. z-r. Ti kaz moun pe anzobrayte nan an batzie, pou an tan fann, pou pare lapli oben solèy. Moun ka fè joupa epi fèy-koko yo ka trese. (kln. ajoupa, ti-kay). Joupa-kanno, ti kay fèy-koko-trese oben tol eti moun ka mete kanno yo pare solèy ek lapli. Joupa-sèbi, kote otila moun ka woule grenn-zo anba an fetay fèy-koko-trese.
Jwayon : t-l. t-m. Moun ki pa djè fò nan kat oben domino. 2. Moun ka koumanse adan an teknik eti ki pòkò djè fò.
Se Henri Taillefond (Simao moun Wanakera) ki matje abstrak lang Matnik ta'a.
"jatlé kon an kochon planch", man konnèt sa. ek "arké kon moun ka monté chouval". ou swiv.
Rédigé par : D-F-07 | 13 décembre 2010 à 09:00