Plodari 22 Me 2023 a.

Nan chimen an gouvelman-peyi atè-lakay-matnik ?

 

Sonjé 22 Mé 1848 Venn-de Me jou fondok nan memwa moun Matnik Sonje 22 Me Prechè Sonje 22 Me nèg-ginen koutla

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Nan Desanm 2007, an prèmie kabwatè-gouvelnaj politik franse te pase Gwadloup ek te badjole douvan an konpanyi moun-gwadloup estebekwe ek nan kakarel, pou yo se ale nan Karayib la fè eti mètafè-djoubakatwa pou yo se vini mete lahan palantje  ekonomi-gwadloup la. Pa te ni an ti lavwa-gwadloup pou te mande y eti se lanmen-gouvelnaj politik ek larel-tribinal atè-lakay ki ka ale epi y la  pase ?  Ki kote esa an peyi anba-jouk, an peyi ki pa ni piès gouvelman atè-lakay oben natifnatal pou ta y, ka pe fè moun-peyi-lòtbòtsay ek djoubaktwa peyi-lòtbòtsay vini mete lahan nan  ekonomi y ? Moun-politik-gwadloup te nan kakarel, se pa yo te ke ale mande sa ; ek lè  prèmie kabwatè-gouvelnaj politik franse taha te rive Matnik, Aimé Césaire te tjenbe lanmen y, deklòtche ponyèt, ba y an gwo bo  epi di y "nous avons besoin de vous car c’est grâce à vous que nous subsistons", anlòt dekou dekatje mès-longsay-peyi politik Matnik la (ta Gwadloup la tou nan menm balan an), tankon peyi-asou-latè, tankon palpa-moun-peyi-natifnatal asou-latè.

Lire la suite "Plodari 22 Me 2023 a." »


Lapli atè Ayiti

42 moun neye, 11 moun djigilòp ek 85 moun flandje 

Lluvias Haití Ayiti -lapli atè Ayiti lapli chaye loto Ayiti nan koulè y   

 

 

 

 

 

Pòtoprens, Ayiti  : Tankon chak lanne se depi 1e Jwen, jou otila doukou hourakàn ek van-toumvase-van 2023 anlè lanmè-ble Atlantik la wouvè ek jik pou 30 Novanm ka vini, men se anni  an gwo-gren ki towblip anlè Ayiti dwe Vandrèdi 2 ek Sanmdi 3 Jwen, ki neye 42 moun, chaye 11 moun ek flandje oliwon 85 moun, dapre kontaj atjolman-la kawbe-gouvelnaj sove-lavi-moun nan Ayiti. 13.390 moun kare-lanbouk oliwon Pòtoprens, oliwon Miragàn, oliwon Pòdpè epi oliwon Rench te ni pou ladje kay yo epi ale rete lòtbòtsay. Se 13.633 kay ki anba dlo.

Lire la suite "Lapli atè Ayiti" »


78enm kabwatè kawbe-gouvelnaj plodari-politik Lawonn Peyi Oliwon-latè

Dennis Francis,

plodayè-politik Repiblik Trinidad-ek-Tobago

UN - H.E. Mr. Dennis Francis of Trinidad and Tobago Trinidad and Tobago map Dennis Francis

 

 

 

 

 

 

 

 

Kouri-nouvel Lawonn Peyi Oliwon-latè : Misie Dennis Francis eti se plodayè-politik Repiblik Trinidad-ek-Tobago a nan kawbe-gouvelnaj Lawonn Peyi Oliwon-latè, vini 78enm kabwatè kawbe-gouvelnaj plodari-politik 193 gouvelman-peyi oliwon-latè taha. Yo vote ba y epi lanmen-leve ek se dwe mwa Sèptanm ka vini eti y ke pran lanmen nan kawbe-gouvelnaj plodari-politik la. Plodayè-politik Repiblik Trinidad-ek-Tobago a ki ni owonzon 40 lanne plodari politik pou ta y, le palantje an pran-pawol kanmouzaza.

Lire la suite "78enm kabwatè kawbe-gouvelnaj plodari-politik Lawonn Peyi Oliwon-latè " »


Nan dekou Jounen rete san fimen oliwon-latè

"Fè jaden pou bay nannan, pa pou tabak"

  CARPHA World no tabacco day Carpha CARPHA - Caribbean CARPHA first annual meeting

 

 

 

 

 

 

 

Kouri-nouvel CARPHA : Fimen-tabak se yonn adan pi bidim tjak doubout-djann Oliwon Karayib la. Pa ni rel pase-bel epi lafimen tabak la ek, fimen, menm san lafimen oben elektronik, ka depotjole tout zoko-kò moun. Nan tout potjel fimen se sigarèt la ki ka bay plis nan Karayib la ek fimen-tabak se prèmie palantjè krab-senyen-kòch ponmon an. Dapre sa kouri-nouvel CARPHA (Caribbean Public Health Agency) a matje, lezòt janjol tabak la, kontel sigaw oben pip la, ka antipile dekou-rive trape  krab-senyen-kòch ponmon an.

Lire la suite "Nan dekou Jounen rete san fimen oliwon-latè" »


Konsit Peyi Amerik-anni-solèy

Plodaye pou an vire-pran UNASUL

Lula Palácio do Itama UNASUR bandiera UNASUL UNASUR foto wabap


    

 

 

Palácio do Itama, Brasilia: Luiz Inácio Lula da Silva plodaye pou an lahan-peyi yonn-tou-yonn ek an vire-pran UNASUL (União de Nações Sul-Americanas pou lawonn peyi Amerik-anni-solèy) douvan 10 kabwatè gouvelman-peyi Amerik-anni-solèy. Se anni kabwatè gouvelman-peyi Perou, Dina Boluarte Zegarra, ki pa te la ek se kabwatè krèy-gouvelnaj, Alberto Otárola, ki vini. Nan plodari wouvè-lapòt li, kabwatè gouvelman Brazil la apiye asou fondalnatal sa fondalnatal pou se vire pran se kawbe-gouvelnaj lawonn-peyi yonn-a-lòt tankon UNASUL ek CELAC (Comunidade de Estados Latino-Americanos e Caribenhos pou lawonn gouvelman-peyi Amerik-latin ek Karayib la), pou se gade wè vire pran pòte-kole a nan mitan peyi oliwonnaj amerik la.

Lire la suite "Konsit Peyi Amerik-anni-solèy" »


Asou chimen gouvelman-peyi atè-lakay la !

CTM vote lang-kreyol pou lang-gouvelman-peyi

 

CTM - Leve twel-flatje-peyi WVN CTM Lètchimi ek Salibè CTM Martinique
   

 

 

 

Klini, Chelchè : Apre leve twel-flatje-peyi Wouj-Vèw-Nwè MLNM/FRONALIMA a, apre an lavwa-egal gonfle-tjè-moun an, Kawbe-gouvelnaj Plodari-politik Matnik la, CTM (Collectivité Territoriale de Martinique), vote pou lang kreyol se vini lang gouvelman-peyi, nan menm rel-lang epi lang franse a. La eti y ye a, Edouard Glissant (1928-2011, se anni li ki te kabeche ek plodaye pou an kantekantaj nawflaw se lang lan) pou kriye an woulo-watje-lanmen ba Matnik tankon peyi-asou-latè ek palpa-moun-peyi natifnatal-matnik la tankon palpa-moun-peyi asou-latè. Lamenm-la, se pou se tann an lang-gouvelman-peyi ("une langue officielle" nan pale-franse akakwel, kabwatè krèy-mete-nan-brann matjoukann-peyi a) mande limenm an gouvelman-peyi pou sa, se se an gouvelman-peyi atè-lakay.

Lire la suite "Asou chimen gouvelman-peyi atè-lakay la ! " »


Dife nan an kawbe-dòmi-lekol Gayana alelouya 19 tifi pou piplis

Se an katjopin-lekol ki mete dife 

Gayana school fire - fire fighter Guyana school fire  officials Gayana school fire Guyana-school-fire day after 

 

 

 

 

 

 

Mahdia, Guyana : Se dimanch-o-swè kote 22hè50 eti an dife pri nan an kawbe-dòmi tifi-lekol  ek alelouya 19 adan yo ek flandje piziè zòt nan bòdaj lanbouk Mahdia a 320 kilomèt anba Georgetown, lanbouk-gouvelman Repiblik Gayana a. Piplis se moun an ki brile nan dife a se tifi amerendjen dapre kouri-nouvel gouvelman an. "Se an blo rache-tjè. Sa ka tenmbolize mwen", eti kabwatè-repiblik la, Irfaan Ali bay lavwa ek pou fè moun sav gouvelman Gayana a la ka mete tout djokte kouri-nouvel li nan brann pou rive mete an tit-fanmi anlè 13 fidji ek kò brile.

Lire la suite "Dife nan an kawbe-dòmi-lekol Gayana alelouya 19 tifi pou piplis" »


Nèftienm konsit kabwatè gouvelman-peyi ek prèmie kabwatè gouvelnaj-peyi AEC

Pase bel longsay Gran Karayib la

Rodolfo Sabonge  secretario-de-la-AEC AEC- Cumbre de Antigua Guatemala AEC Gwatemala AEC-ACS

 

 

 

 

 

 

Antigwa, Gwatemala: Sobreka-kabwataj AEC (Asociación de Estados del Caribe pou Liannaj gouvelman-peyi Karayib la), Rodolfo Sabonge, mande pou gade wè trape progranm anchoustaj ranbonni-longsay pou se doubout djok douvan katel-longsay ki ka peze anlè se peyi-karayib la. Nan dekou wouvè-lapòt 9enm konsit kabwatè-gouvelman-peyi ek prèmie kabwatè-gouvelnaj-peyi AEC, sobreka-kabwataj lawonn peyi-karayib la, bay lavwa pou se gade wè regle se bidim katel-dekantje-longsay la nan an rel Gran Karayib epi doum-apiye yonn-a-lòt se peyi lawonn-peyi a, se peyi liannen epi AEC a, se peyi lonviyè-AEC a ek se bank dekatonn-ekonomi an.

Lire la suite "Nèftienm konsit kabwatè gouvelman-peyi ek prèmie kabwatè gouvelnaj-peyi AEC" »


Konsit kabwatè-gouvelnaj liannaj epi peyi-lòtbòtsay nan AEC

Trase liy an progranm-anchouste, lamenm-la !

AEC Gwatemala AEC-ACS AEC Gwatemala - twel-flatje-peyi AEC Gwatemala kabwatè-gouvelman

 

 

 

 

 

 

 

Ciudad de Guatemala: Nan plodari wouvè-lapòt li, kabwatè-gouvelnaj liannaj epi peyi-lòtbòtsay nan gouvelman Gwatemala,  Mario Búcaro, voye an "eyala lanmen-asou-tjè ba tout plodayè-politik peyi-AEC ek lonviyè-gouvelnaj kawbe-mete-nan-brann trase-progranm-anchoustaj ek pòte-kole a". Epi an fè-kriye anchouste pou se doubout djok douvan se katel-longsay oliwon kare-peyi a, 28enm konsit kawbe kabwatè-gouvelnaj liannaj epi peyi-lòtbòtsay nan AEC (Asociación de Estados del Caribe) wouvè lapòt jòdi a.

Lire la suite "Konsit kabwatè-gouvelnaj liannaj epi peyi-lòtbòtsay nan AEC" »


Nan dekou rete-sonhe deblozonn 08 Me 1902 a

Mès-longsay-peyi dezàs-laliwonn lan  


Deblozonn-volkan Jedi 08 me 1902 Volkan an depi Prechè Montagne-pelee chapeauté d'un nuage Volkan an Prechè 



 

 

 

Rarate se pa nepi an pòte-nouvel, ni menm an kouri-nouvel eti te pe ka liannen an ti konpanyi moun-ki-sav epi an gwo konpanyi, piplis-moun an, moun-ki-pa-sav ; plis pase sa, rarate se toulong anchouke an lang nan an laliwonn/tan-ka-pase, sa eti ka pe ba laliwonn/tan-ka-pase taha plis lantiray, plis karetel, plis chimen-ale tankon chimen-vire, plis laliman-pase, plis trase-chimen. Rarate se an mete-nan-brann laliwonnis (ecological niche) eti ka fè lang lan kouri lawonn nich-lavi y, delè menm dekouri lawonn pou vire kouri lawonn ; an konte-dekantje matjoukann-peyi jou-apre-jou eti ka pe ba an kote-doubout, an kote-rete (nan lèspri kabeche kote-rete  Edouard Glissant an), an laliman, an laliwonn, an peyi, toulong plis laliman-fondok-peyi, menm si mapipi-eskwaya poèt-kabechè kote-rete a, pa te le tann pale laliman-fondok-peyi. Se pa pou se ale konprann man la ka ladje plodari bililik-aleliwon karayib la pou tjek lèspri-kabeche laliwonn-douvan-moun, se toulong nan rarate moun ka rarate otila yo ka fondase an laliwonn, jik an penteng-nanninannan. Konprann sa nawflaw eti si deblozonn 08 Me 1902 a te rive, blo, brile plis pase 28.000 moun nan ywit sigond e-dimi, debaba lanbouk-gouvelnaj ekonomi Senpiè a, men se rarate eti moun atè-lakay-matnik ka rarate penteng taha, nan an lang ka anchouke y nan an laliwonn/tan-ka-pase, ki ka fè y tankon penteng nan lavi a ek ka pe mete moun matnik nan liannaj epi moun oliwon-latè.

Lire la suite "Nan dekou rete-sonhe deblozonn 08 Me 1902 a" »


CTM ka pòte kole epi gouvelman laliman-peyi Pará atè Brazil

"Géographie cordiale", bel pasay !

CTM - Affaires Extérieures Brazil Para em o mapa Brazil -estado do Para - Cidades-do-Para Brazil - O mercado do Pará - Ver-o-Peso 

 

 

 

 

 

 

Klini, Chelchè  : Brazil se an gouvelman-peyi ki trape 27 gouvelman laliman-peyi eti Pará se yonn adan yo. Nan kontinan Amerik nou an, Brazil, Etazini, Meksik ek Venezwela adan an sistenm gouvelman-peyi epi an tilili gouvelman-laliman-peyi, Brazil ni 27, Etazini ni 50, Meksik ni 32 ek Venezwela ni 23. Pará se dezienm pi bidim tè-danme nan se 27 gouvelman laliman-peyi Brazil la, se 1.247.689 km2 (se plis kilomèt-kare  pase  Anglitè epi La-Frans sanble), dèhè Amazonas epi 1.6664.000 km2 y la. Pará se  8.5 milion moun nan kontaj owonzon 2023) eti se 4,1% palpa-moun-doubout Brazil la eti se 218.321.038 moun nan kontaj owonzonnen 2023 a.  Lanbouk gouvelman an se Belém, 1.532.844 moun nan owonzonnaj 1e Janvier 2023 a asou 1.065 km2. Tousa pou se konprann nan se de prèmie liy  kouri-nouvel CTM lan, kabwatè-gouvelnaj Matnik la te ke la ka ale siyen tjek topay ekonomi epi gouvelman-peyi Brazil la, epi Lula da Silva, limenm.

Lire la suite "CTM ka pòte kole epi gouvelman laliman-peyi Pará atè Brazil " »