Plodari 24 Sèptanm 2023 a

 

Sosial la ka denèfle politik la, toulong-ale !

 

Sèptanm 1870  bidim gawoule politik ek sosial Sèptanm 1870 Lé 8 moun Septembre 1870 Sèptanm 1870 place des fusillés

 

 

 

 

 

 

Nan 24 Sèptanm 1870 taha, se pa anni an rel pa-ni-bàt-dèhè-nan-sa eti  gawoule politik la te rive adan ; krèy moun ki te dèhè Lwi Telga eti piplis adan yo, se te pou an doubout-krann nèg-ginen yo te la (anni adan an djoubap ràs-moun, nèg-ginen doubout krann douvan blan-ewòp ; anni pou depann Kode) te vini sanble anlè kawbe-bitako Ehèn Lakay, atè mòn Hannohe, epi tout se mayonmbo a pou te fè ranboulzay politik la ("tè a pou ta moun ka fouye tè", "separe tè asou kawbe-bitako se betje a",  "Repiblik nèg-ginen tankon Ayiti", tousa), an bidim toumbilaj fondàs sosial la nan peyi a. Rive asou kawbe-bitako Ehèn Lakay la, se pou konprann an fè-yonn nan kabwataj gawoule a, se nan dekou taha eti y se vini politik. Nan an peyi san gouvelman natifnatal, pa menm an gouvelman atè-lakay, politik la se pou se branbrannize tan-ka-pase a.

Lire la suite "Plodari 24 Sèptanm 2023 a" »


Matjoukann laliwonn UNESCO

Montany Pèle ek 13 pwent-mòn

Piton Matnik anlè Unesco.logo Krèy palantjè tòt-genyen Matnik la. Chenn Pwent-mòn Kawbe a  

 

 

 

 

 

Riyadh, Kingdom of Saudi Arabia : Nan dekou 45enm konsit kontaj-rel-matjoukann peyi-oliwon-latè UNESCO (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization pou Progranm Lawonn Peyi Oliwon-Latè nan Aprann-sa-sav, plodaye-dekantje ek mès-longsay-peyi), Montany Pèle, se  volkan ek laliman-bwa Pwent-mòn Kawbe a, epi dòt pwen-mòn oliwon (Mòn Jakòb, Mòn-Kalbàs, Mòn Konil, Mòn-Makouba, Mòn-Plimen, Mòn-zelwonn epi Pwent-mòn Mawsel) vini ka konte nan kantinaj  matjoukann laliwonn UNESCO. Se katòz laliman-matnik taha ka vini kole bò 1.157 laliman-peyi, oliwon-latè, eti ja konte nan  kantinaj  matjoukann laliwonn UNESCO.

Lire la suite "Matjoukann laliwonn UNESCO" »


Peyi-CARICOM mande larel-tribinal pou

Mete lanmen anlè sapatonn machin-dijital


CARICOM conference autonomous weapons Caricom-bandera CARICOM -impacs autonomous weapon

 

 

 

 

 

Port of Spain, Trinidad and Tobago :Nan 6 Sèptanm ki fini pase, CARICOM fè an bidim bàt-nouvel  asou sistenm sapatonn machin-dijital eti ka mande pou « trape an larel-tribinal-peyi oliwon-latè kare-bare asou sistenm sapatonn machin-dijital, epi tout defann-fè ek larel-kabwataj ».  Se te an konsit asou de jou, 5 pou 6 Sèptanm 2023, ek se an bout-chimen fondalnatal pou lawonn-peyi-karayib la nan doum-apiye CARICOM pou gouvelnaj se sistenm sapatonn machin-dijital taha. Se IMPACS (CARICOM Implementation Agency for Crime and Security) nan pòte-kole epi kabwatè tribinal-repiblik la, Soka Gakkai International ek Stop Killer Robots, tou.

Lire la suite "Peyi-CARICOM mande larel-tribinal pou " »


Djoubap laliman-peyi nan mitan Ayiti ek Dominikana

Djoubap Lawviè-masak la

 

Kannal lawviè-masak Lawviè-Masak Lawviè-Masak -_Dajabón_-_Ouanaminthe._Gwatapana Dominicana-frontera  

 

 

 

 

 

Maribawou, Ayiti : Gouvelman Dominikana Luis Abinader la se le fèmen laliman-peyi epi Ayiti atè Dajabón si mayonmbo Ayiti pa sispann fouye an kannal-dlo-wouze eti Jòvnel Moyiz, kabwatè-repiblik-ayiti eti yo tjwe fret nan Jwiye 2021. Dlo kannal Lawviè-masak taha se pou wouze owonzon 3.000 hekta tè nan savann Maribawou a, nan laliman anlè-solèy/atè-solèy peyi a.   Se kawbe-gouvelnaj lahan-taks eti te mete 50 milion goud  pou te mete djoubak taha nan brann ek djoubap te ja ka leve lè se mayonmbo Dominikana a te koumanse plenyen pou kannal ayiti a ki te ke, dapre yo, koubare faktoraj yo.

Lire la suite "Djoubap laliman-peyi nan mitan Ayiti ek Dominikana" »


Rete-doubout-djann atè Matnik

Ago ladeng lan !

 

Ladeng aedes aegypti Deng vigilance Aedes-Aegypti_B Ladeng kouri-lawonn 

 

 

 

 

Fòdfrans, atè Matnik : Kantinaj moun ki ale wè dekantjè-mèdsin pou an  djing-kalbòy-ladeng antipile nan simenn 28 Awout pou 3 Sèptanm lan ; 770 moun ale wè dekantjè-mèdsin (se te 660 lasimenn pase) ; 24 moun kouri rive lopital, 9 moun rete-kouche-kalbòy nan kabann-lopital, 6 moun kalbòy pou pa sa doubout ek 3 moun alelouya-akasia-lata. Depi se prèmie jou lanne 2023 rive jik jòdi, se 5.890 moun ki ja wè dekantjè-mèdsin pou djing-kalbòy-ladeng yo te trape. Se souch-vlen DENV-2 a ki piplis nan kantinaj ladeng 2023 atè Matnik taha, dapre kouri-nouvel ARS. Se depi 22 Awout eti rel ago-ladeng-oliwon-matnik ka bay.

Lire la suite "Rete-doubout-djann atè Matnik" »


Ayiti se an peyi-CARICOM

An krèy-lonyen-dekantje CARICOM  rive Ayiti 

Konsit Caricom - Ayiti Ayiti nan koulè y Caricom-bandera Jamayik - Ayiti andrew_holness

 

 

 

 

 

Pòtoprens, Ayiti : Krèy-lonyen-dekantje Caricom lan -Kenny Anthony (Sentlisi), Perry Christie (Bahamàs), Bruce Golding (Jamayik), eti te kabwatè-gouvelman nan chak peyi yo taha nan tan-ki-pase epi Colin Granderson, an sobreka-gouvelnaj CARICOM- rive Ayiti lendi 4 jik pou dimanch 10 Sèptanm ka vini, pou pran pawol epi kabwatè-gouvelman-peyi, sobreka-kabwataj krèy leve-doubout-politik, kabwatè lawonn-moun-peyi ek sistenm-ekonomi pou rive trape an topay deblotje peyi a.

Lire la suite "Ayiti se an peyi-CARICOM" »


Apre wouspel Jwiye-Awout la

Vire pran chimen-lekol 

Lekol matinik pou ta nou Tjanmay-lekol Tjanmay-lekol Ayiti Lekol

 

 

 

 

 

 

 

Marigo, Matnik  : 247 lekol tjanmay, 53 lekol ti-brayès, 31 lekol brayès, se 67.622 moun-matnik nan divini ki ka vire pran chimen-lekol  eti fok se kole 2.035 moun nan aprann-djoubak ek 12.940 moun nan aprann-dekantje bò yo ; 8.636 djoubakè sistenm-lekol franse a atè Matnik, tou. Lekol la se anni pou aprann sa-sav  teknik oben menm kabeche-plodaye ; se pa nan lekol otila an moun ke rive sa doubout moun nan lavi a. Progranm aprann-lekol la (enseignement nan pale franse mèt-lekol la) ka fèt anni nan lang-pale ek lang-matje franse eti se an lang peyi-lòtbòtsay atè Matnik (menm si tout moun-matnik se ka pale ek matje franse nawflaw) men sa-doubout-moun-nan-lavi (éducation nan pale-franse "mèt-lekol la -ki- leve wòb tifi a", Malavoi, 1969-1970) ka fèt nan an pale-kreyol dòmi-dewò eti se pale-franse a ki ka kare laliman y ba y, kontel nan mizik la, tout bay-lavwa a (lavwa-douvan tankon lavwa-dèhè) ka fèt nan pale-kreyol epi trase-pòtre tit-mizik la moun ke voye monte anlè y la ka fèt nan an pale-franse djol-pwenti bouk-bòdaj Paris, An-Frans.

Lire la suite "Apre wouspel Jwiye-Awout la" »


45enm konsit kabwatè-gouvelman peyi-CARICOM

Matnik, peyi-nan-liannaj-CARICOM, dwe Fevriye 2024 !  

CARICOM Heads photo CARICOM  happy Caricom day CARICOM Flag Guyana CARICOM Heads

 

 

 

 

 

Port of Spain, Trinidad and Tobago  : 45enm konsit kabwatè-gouvelman peyi-CARICOM te bàt nan 3 pou 5 Jwiye 2023 atè Trinidad ek Tobago, pou te rive pòte chay 50enm  palpa-lanne Topay Chaguaramas. Se kabwatè-gouvelman Dòmnik la, Roosevelt Skerritt, ki te ka kabwate konsit ek ka pran lanmen nan gouvelnaj politik CARICOM pou sis mwa ka vini. Tankon sa ka fèt chak sis mwa, tout se kabwatè-gouvelman an oben kabwatè-repiblik la te vini, se Eamon Courtenay eti se kabwatè kawbe-gouvelnaj liannaj epi peyi-lòtbòtsay, ki te vini pale anlè tit  gouvelman Beliz ; se kabwatè kawbe-gouvelnaj  se peyi-nan-liannaj-CARICOM lan yo tou te la.

Lire la suite "45enm konsit kabwatè-gouvelman peyi-CARICOM " »


Karann-senkienm konsit kabwatè gouvelman-peyi CARICOM

Plodari Roosevelt Skerrit,

Nan pran lanmen tankon kabwatè-politik CARICOM 

CARICOM  happy Caricom day Roosevelt Skerrit Caricom Celebrating Caricom Caricom-bandera     

 

 

 

 

 

"Se an bel pasay wè nou sanble isiya-la, atè Trinidad-ek-Tobago, nan dekou pi fondalnatal nan lavi Lawonn-peyi Karayib  nou an. Sa fondalnatal, se isiya-la, ni 50 lanne eti se kabwatè-gouvelman an, Errol Barrow gouvelman Bawbad la, Forbes Burnham gouvelman Gayana a, Michael Manley gouvelman Jamayik la ek  Eric Williams gouvelman Trinidad ek Tobago a  te siyen  Topay Chagwaramàs la eti te mete lawonn-peyi-karayib la nan brann asou an fondàs djok fè-yonn politik la. Man ni pou gremèsie kabwatè gouvelman Trinidad ek Tobago a, mapipi-eskwaya Keith Rowley, pou topaye eti y topaye nan eyala-ye 45enm konsit taha eti ka kole nawflaw epi timbile-lò lawonn-peyi nou an.

Lire la suite "Karann-senkienm konsit kabwatè gouvelman-peyi CARICOM " »


Kouri-nouvel OECS

73enm konsit kare-gouvelnaj  

OECS meeting OECS Matnik OECS biodiversity Oecs_flag_flying   

 

 

 

 

Bastè, Senkits ek Nevis  : 73enm konsit kare-gouvelnaj te bàt atè Senkits ek Nevis, nan 18 ek 19 jwen ki pase anba kabwataj politik dk. Terrence Drew eti se kabwatè-gouvelman Senkits ek Nevis.Swasann-trezienm konsit kare-gouvelnaj OECS la te koumanse dimanch 18 Jwen nan masonn ECCB (Eastern Caribbean Central Bank) epi plodari sobreka-kabwataj OECS, dk. Jules Didacus,  epi dòt kabwatè-gouvelman. Kòdjòm epi mès-longsay politik OECS eti le wè kabwatè-gouvelman ki fini pran lanmen nan an peyi-OECS bay an plodari nan dekou wouvè-lapòt prèmie konsit OECS yo, Natalio Wheatley eti se kabwatè kawbe-gouvelnaj  Virgin Islands depi Avril 2023 te pran pawol.

Lire la suite "Kouri-nouvel OECS " »


Prèmie kout-van lanne 2023 a

Bret rive nan Lanmè Karayib la   

Bret 23 06 23 Lapli-solèy  22 Jwen a 8hè o-swè St. Lucia indoors Lapli-solèy 20 Jwen 2023  

 

 

 

 

 

 

Kingstown, Senvensan ek Grinadin  : Epi an van a 95 km/hè, Brèt pa fè dezàs fetay-kay eti an gouvelman pa te ke sa jere. Se atè Senvensan-ek-Grinadin otila oliwon 150 moun kite kay yo pou ale rete nan kawbe-pou-si-an-ka, ki ni plis dezàs, chimen-lwiloud bare, fetay-kay ki vole, lawviè-debòde, piebwa-dechouste, tè-koupe, wakle-rel-dlo, woule-lanm, tousa ki liannen epi an van-toumvase mwa Jwen. Bret te ka bàt laliman anba-solèy Senvensan-ek-Grinadin, a oliwon 200 kilomèt anlè-solèy Arouba ek Kouraso, lèstè Venezwela a nan Lanmè Karayib la apre y te pase nan kannal Senvensan an a 28 km/hè.

Lire la suite "Prèmie kout-van lanne 2023 a " »