Piplís moún natifnatal-matnik ka rive depenn Mátnik tankon an peyi-asou-latè (adan lo "unique au monde" yo a ; se pa lapenn man kouri matje sa eti lang-natífnatal la fondalnatal pou wách-kòtok peyi-asou-latè taha lè pa ni an gouvelman-peyi), men piplís moún natífnatal-mátnik taha pa fouti depenn ni menm konprann, pe ni an ekonomi-peyi-mátnik eti plís pase, bannann, wonm, sík èk kantinàj drivayajè, ki te ke ni pou trase laliman peyi taha, kare tankon an wách-kòtòk peyi-asou-latè taha. Se pou pòte-nouvel ekonomi-peyi taha eti pa ka kouri lawonn peyi a. Atjòlman-la, pa ni jounal ekonomi-peyi, pa ni progranm-radio asou ekonomi-peyi epi se media pòte-nouvel la, yo menm, pa fouti kabeche pòte-nouvel ekonomi an tankon an pòte-nouvel toulong depareye yonn-tou-yonn eti pe ka bát nan menm lèspri epi lezòt pòte-nouvel.
62 lanne apre progranm politik OJAM lan, RPPRAC vini ka mennen an leve-douboút eti pa ni ayen pou kole bò politik ; èk, menm sosial la rete pri anba fèy-kako, an dezás politik yo la ka bát anlè an vie kantik-nwel, pen-o-bè-chokola rans, "se pa dòt ki konpè Micho ki di Senhozèf pa papa bondie... Se pa dòt ki konpè Micho ki dipawol la pou fè nou lapenn". Ki bagáy sa, mande plis gouvelman-peyi franse atè Matnik nan dekou eti djòkte-politik gouvelman-peyi-franse ka bát dèhè oliwon-latè, pa menm se peyi Afrik-anba-solèy la yo ka rive bloublou lajounen-jòdi.
Man toulong palantje lide taha eti an lang-kreyol se an lang moún pa ka matje oben pa ka djè matje ; an lang eti zobráy-lang li, delè menm fondás-lang li, ka toúmbile aleliwon-galba pou ancháy pawol-sonnen-lang peyi-lòtòtsáy ki ka pe kouri lawonn adan. Man palantjè-lide taha pa nepi plodayè-dekantjè lang epi sa, se anni an matjè lang natifnatal-mátnik depi oliwon karant lanne. Se pou se ale tjoke choús-fondás lang lan pou se konprann larel-plodari taha eti se se tjanmáy yorouba dezienm kare-láj, yích se prèmie tjanmay la ki wouvè zie atè Mátnik la, ki te leve èk dekatonnen lang taha nan zwel-sere toulejou yo, nan djendjen yo anba seren an, anba labrenn-o-swè a, tousa.
Anni pou lavwa-kriye a (oben lavwa-djole) ki te bát nan kreyol lòlòy se gran badjolè politik èk mètafè sosial la, gran kamít nan lang franse a epi sa, te ka fè nou sáv èk konprann ti lèspri sèpan-ka-mòde-latje-y nan leve-doubout sosial 2009 la; men kou tala, nan Sèptanm 2024 taha, leve-doubout sosial "baissez, baissez les prix", pou koubare lavi koute-chè a, pi soubawou ankò epi mete rel-kantinàj-lahan genyen-machandíz nan menm rel epi "la métropole" li a. Se pa ti pri moún-Mátnik pri (se anni "pri" ki rive chape anlè an tit-langayele mete-nan-brann nan lang kreyol-mátnik la tankon "trase-zobráy depenn-dekantje" tit-langayele mete-nan-brann "pran" an), nan tè sèk, menm!
Dlo-koko a se pa nepi an matjoukann frayik ki fini rive asou latè, se pa jòdi moun peyi gwo-chalè ka brè y ek se pa vini eti y vini breváj moun ka fè spòw nan peyi ekonomi anni-machandiz otila yo pe trape y anlè tout tre gran-magazen pou se ale konprann moun peyi gwo-chalè pa te ke sav sa pou fè epi koko a, brè dlo a pou flouze kouri dlo nan kò an moun, manje nannan an pou koubare oksidáj senyen-venn, nannan chou-koko a, nannan jèwm koko-sek la, an pie-koko se toulong an piebwa "100-epi matjoukann-kòtòk".
Pitaya a (hylocereus undatus) se an ponm wouj epi an nannan blan oben wòz adan ki trape anchay melás, chaje epi vitanmin A, D ek C epi anchay koubarè-oksidáj. Pitaya leve anlè kontinan ameritjen an, nan laliwonn Gwatemala, Meksik, kouri nan tout Amerik lisid otila lang tupi-gwarani an bay tit nawal taha (nan lang tayino a se te pitahaya) eti ledjans la se an bagay tankon "ponm anchay kay". Gouvelman Nevis eti Taywann ka lonje-pal ba y, sitire an progranm djabalapte pitaya.
Karann-setjenm konsit-plodaye kabwatè-gouvelman CARICOM te bát nan 28 pou 30 Jwiye ki pase, atè St. George’s, lanbouk-gouvelman Grenada, Cariacou and Petite Martinique. Se mapipi-èskwaya Dickon Mitchell, kabwatè-politik gouvelman Grènada, Kawyakou èk Ti Matinik, ki kabwate 47enm konsit wondong taha eti te pou bát nan 3 pou 5 Jwiye men eti yo te voye dèhè pou hourakán Beryl ki te toumpakte 8 adan se peyi-caricom lan èk peyi-nan-liannaj-caricom. Nan kabwatè-gouvelman ki te la, te ni : Gaston Browne (gouvelman Antigwa-èk-Barbuda eti te nan plodari dijital) ; Edgard Leblanc Fils (an plodayè-politik chanm-politik Ayiti a eti se kabwatè krèy-gouvelnaj Ayiti pou an tan fann) ; Mia Amor Mottley (kabwatè-gouvelman Repiblik Bawbad la) ; Roosevelt Skerrit (gouvelman Dòmnik) ; Dickon Mitchell (gouvelman Grènada, Kawyakou èk Ti-Matnik) ; Mohamed Irfaan Ali (Repiblik pòte-kole Gayana) ; Philip Pierre (kabwatè-gouvelman Sentlisi) ; Ralph Gonsalves (gouvelman Senvensan èk Grinadin) ; Chandrikapersad Santokhi (Repiblik Sirinanm) ; Keith Rowley (kabwatè-gouvelman Repiblik Trinidad èkTobago a) ; Glenys Hanna-Martin (kabwatè kawbe-gouvelnaj sistenm-aprann-lekol nan gouvelman Bahamás ; Francis William Fonseca (kabwatè kawbe-gouvelnaj liannaj epi peyi-lòtbòtsay nan gouvelman Beliz eti te nan plodari dijital) ; Kamina Johnson-Smith (kabwatè kawbe-gouvelnaj liannaj epi peyi-lòtbòtsay nan gouvelman Jamayik) ; Charles Kirnon (kabwatè kawbe-gouvelnaj sistenm-aprann-lekol, doubout-djann, Spòw, Brayès epi mete-nan-brann sosial nan kawbe-gouvelnaj Monsera) ; epi Geoffrey Hanley, plodayè-politik nan gouvelman Senkits-èk-Nevis.
Peyi-nan-liannaj-CARICOM te vini : Walter Roban (plodayè-politik nan pòte chay zafè atè-lakay nan kawbe-gouvelnaj Bermuda) ; Natalio D. Wheatley (kabwatè kawbe-gouvelnaj British Virgin Islands) ; Gilmar Pisas eti se kabwatè kawbe-gouvelnaj Kourasao ; epi Arlington Alexander Musgrove eti se kabwatè kawbe-gouvelnaj laliman-peyi Turks and Caicos Islands.
Karakás, Venezwela : Epi 51,20% se feyèt-vote a, joutè-politik Gran Polo Patriótico a Nicolás Maduro Moros genyen an twazienm wonn-gouvelnáj pou 2025-2030 ka vini. 59% adan 21.620.705 ki ka vote Venezwela te ale vote èk se 5.150.092 adan yo ki vote ba kabwatè Repiblik Bolivar Venezwela a. Joutè-politik se krèy-fè-koráj la, Edmundo González trape 44,2% (4.445.978 feyèt-vote) èk le 8 dòt joutè-politik la fè 4,6% ; dapre kontaj CNE (Consejo Nacional Electoral) eti se kawbe-gouvelnaj jout-politik peyi a. Dapre kouri-nouvel se kawbe-gouvelnáj politik Venezwela a, jout-politik la te pase san gwo djoubáp.
Sobreka-kabwataj CARICOM, Georgetown, Guyana : Se kabwatè-gouvelman-peyi CARICOM lan ke nan konsit atè St Georges Grenada nan 28 pou 30 Jwiye nan dekou 47enm konsit wondong kabwatè-gouvelman-peyi CARICOM. Tit-depenn-kabeche konsit la ke ni jou-konte-jou se sistenm bay-nannan an eti ka mete progranm kore-kratjak bay-nannan epi plen-bouden douvan ; toumbilaj rel-kalibich-karenm-livènaj èk dekatonn-ekonomi longsay ; liannaj epi peyi lòtbòtsay ; kawbe-tre èk ekonomi san-táks-laliman (CSME, CARICOM Single Market and Economy) ; èk pran lang epi konpayel-pòte-kole sosial.Depenn èk dekantje dezás eti Hourakán Beryl fè nan peyi-CARICOM ke bay tou, nan se pran-pawol la.
Ti ponm nannan dou, psidium guajava, eti an ti piebwa, tou tòde, ka voye. Ponm lan ka mizire oliwon 8 santimèt diamèt ek plen ti grenn piti nan an nannan koulè woúj oben wòz jik blan ek ni an ti konpanyi nannan jòn anba an gwo lapo ki ka vini jòn ek mol lè y mi. Griyáv chaje ek vitamin C, B3 ek A ; anchay mineral kontel potasiòm, fòsfò, souf èk fè. (lg. Arawak, kuyapa) Moun natifnatal-matnik eti manje griyáv la pou vidjoze sitjèt-senyen-djann yo, toulong sèvi boujon an pou an dite ki ka koubare fianza èk kakarel.