Wopapa, bel pasay !

An "larel-gouvelnaj mawon"  

CTM - loi auto-instituant CTM Serge Letchimi CTM - konsit Jwiye 2022 -CTM CTM PCE et PAM  

 

 

 

 

 

Kawbe-gouvelnaj Plodari-politik Matnik la, CTM, vote an larel-gouvelnaj progranm mete-nan-brann asou kontaminaj klòwdekòn lan. Larel-gouvelnaj taha eti se pa an larel-gouvelnaj nan rel-konprann kare-bare a, eti yo menm kriye "loi dite ‘mawon’ d’orientation et de programmation", se plis pou fòse gouvelman franse a apiye an larel-gouvelnaj eti ka mete nan brann pou Matnik se rive chape anba bankoulele klòdekòn lan ek pou mete doubout yonn-de dekou ranmande. Se prèmie kou, depi Avril 1900, lè gouvelman franse a te rale tout lanmen-gouvelnaj atè-lakay anlè Conseil Général Matnik la ("senatus-consulte" 4 Jwiye 1866 la), otila an kawbe-gouvelnaj politik Matnik ka vote tout-lanmen-leve pou  an larel-gouvelnaj atè-lakay.

Lire la suite "Wopapa, bel pasay !" »


Jounen dlo ba-moun-brè oliwon-latè

2.000 million moun san dlo pou brè  

Dia-mundial-del-agua 22 d marzo World-Water-Day- robine Dlo ba'n lavi Dia-Mundial-del-Agua-2023 sé seres  

 

 

 

 

 

New York, Etazini : Chak 22 maws, Lawonn Peyi Oliwon-latè ka timbile Jounen dlo ba-moun-brè pou se fè moun sansle asou fondalte dlo tankon an matjoukann-peyi. An kouri-nouvel OMS (Organización Mundial de la Salud oben World Health Organization nan lang angle pou Kawbe-gouvelnaj Doubout-Sokodong Oliwon-latè) ek UNICEF (Fondo de las Naciones Unidas para la Infancia oben United Nations International Children's Emergency Fund nan pale-angle se moun Sentlisi a pou Tontin Lawonn Peyi Oliwon-latè pou lonje-pal ba tjanmay) kriye ago eti 2.000 million moun oliwon-latè pa ni dlo pou brè, nan titak plis pase twa dis-lanne apre jounen 22 maws la vini Jounen dlo ba tout moun oliwon-latè.

Lire la suite "Jounen dlo ba-moun-brè oliwon-latè " »


Université d’Etat d’Haiti voye ago eti

Ayiti asou chimen dispay politik  

Ayiti Universidad-Estatal-de-Haiti Ayiti nan koulè y Ayiti leve-kanpe 09-06 la
Ayiti bizango ak mawozo  

 

 

 

 

Pòtoprens, Ayiti : Nan dekou antipilaj frayik semeda kout-fizi nan lari ek tilili krèy sabrè ka mete dlo nan zie moun oliwon peyi a, Kawbe-lonyen-dekantje gouvelman-peyi Ayiti a voye an ago dispay peyi-natifnatal-ayiti a ek mande gouvelman pou mete an plan kore-kratjak nan brann. La simenn pase, an krèy moun epi fizi nan lanmen yo, debatje nan kawbe-lonyen-dekantje teknik mayonmbe  ek vòlè an loto. Dapre nouvel eti  kawbe-lonyen-dekantje a kouri,  kadje-larel-gouvelman taha ka fè rel wach ek kratjak la bay nan fetay, anfwa ; ek ka fè moun wè rel flògòdò kolbòkò gouvelman ki pa fouti pare bok ba palpa-moun-peyi Ayiti la-atjolman, eti an kouri-nouvel ka dilere.

Lire la suite "Université d’Etat d’Haiti voye ago eti " »


Jounen mete nan brann pou lawviè oliwon-latè

Oliwon de mil-million moun ka brè dlo-lawviè


Día Internacional de Acción por los Ríos
Lawviè-Loren Mòn-bwa Lawviè voye flèch Lawviè-Loren dèhè Ritjile ravin-pave

 

 

 

 

 

 

Oliwon de mil-million moun, oliwon-latè, ka voye botjit nan lawviè pou trape dlo-pou-brè yo ek se 500 million moun ka rete anlè tè-danme nan bwak se lawviè a dapre kontaj WWF (World Wide Fund for Nature eti se an tontin latè-wonn lan pou laliwonn lan), ek se 60 million adan yo ki ka voye lak nan lawviè pou pran oliwon 12 million tòn pweson dlo-lawviè, sa ki ka ba 160 million moun manhe. Chak 14 Maws moun oliwon-latè ka timbile lawviè pou fè moun sansle ek palantje fondokte lawviè nan bay-longsay laliwonn lan, ale-dous moun-asou-latè, trape nannan-kranmkranm ek dekatonn ekonomi.

Lire la suite "Jounen mete nan brann pou lawviè oliwon-latè " »


Covid-19 nan Kontinan-Amerik la

PAHO mande vèy-o-gren ek pran pitji

 

PAHO dk. J. Barbosa Paho-who-logo- PAHO Sentlisi PAHO digital plateform




  
Washington, USA : Nan twa lanne ki fini pase, 190,3 milion moun trape Covid-19 eti 2,9 milion adan yo alelouya-akasia-lata, se yonn-dèhè-lòt 25% ek 43%kantinaj moun oliwon-latè.  Se konsa eti sobreka-kabwataj PAHO (Pan American Health Organization pou kawbe-gouvelnaj doubout-sokodong oliwon kontinan-ameik la), doktè  Jarbas Barbosa mande se peyi-amerik la pou yo se  gade wè vidjoze rel-veye yo ek ranbonni djing-konte pran-pitji  pou rive nan bout dekou fè-debouya toulong taha ek pare se peyi a pou kore bankoulele doukou-sokodong nan divini.

Lire la suite "Covid-19 nan Kontinan-Amerik la " »


Jounen leve-doubout fanm oliwon-latè

"Pa fèmen zie asou tjak ka koubare fanm

  asou chimen vini-kantekant epi nonm" 


DigitALL Innovation and Technology for Gender Equality CARICOM international woman day Fanm Igualdad-de-genero CARICOM Secretary-General Dr Carla Barnett



 

 

 

"Nan 08 Maws 2023 taha, CARICOM ka fè an tèt-kole epi tout peyi oliwon-latè pou timbile Jounen Leve-doubout Fanm Oliwon-latè, an dekou gliminen eti Lawonn Peyi Oliwon-latè te mete nan brann ni 48 lanne, nan 1975, Lanne Fanm Oliwon-latè. Prèmie timbilay Jounen Fanm Oliwon-latè te fèt ni plis pase an siek, epi an sanble 1 million fanm nan 1911. Lajounen-jòdi, jounen taha se ta tout krèy-moun, nan yonn-a-lòt, nan tout laliman, oliwon-latè. Lajounen-jòdi, nou ka bàt lanmen asou rive-jik-bout sosial, ekonomi, mès-longsay-peyi ek politik se fanm lan ek nou ka pran pawol pou divini nan djoubak ki rete pou fè pou rive kantekant Fanm ek Nonm.

Lire la suite "Jounen leve-doubout fanm oliwon-latè" »


A economia "não cresceu nada" em 2022

Programa Bolsa Família  

Brazil - Bolsa Família Brazil - cartao-do-bolsa-familia Brazil - Bolsa Família 2003-2013 Brazil

 

 

 

 

 

 

Palácio do Planalto, Brazil : Nan dekou konsit palantje progranm Bolsa Família  lanne 2023 a, kabwatè-gouvlman-peyi Brazil, Luiz Inácio Lula da Silva, plodaye sa eti ekonomi peyi a pa dekatonnen an may nan lanne 2022 ki fini pase ek se pou y te lonje djol anlè Petrobras. Nan plodari y, Lula rete katjile Brazil mande trape lahan-palantje-ekonomi ek, nan menm balan an, lonje dwèt anlè an dispay gliminè lahan-tòt-genyen Petrobras ba se konpayel akakwel-bantjè y la, lanne pase : "men se pa pou sa nou te fouye nan wòch-sab dlo-matjak".

Lire la suite "A economia "não cresceu nada" em 2022 " »


Kawbe-gouvelnaj politik vote pou Sentlisi bay antre nan

Caribbean Court of Justice

Ccj entrance Sentlisi bann-twel la St Lucia prime minister Sentlisi - Kastriz bouk-gouvelman  

 

 

 

 

Castries, St. Lucia : Atjolman-la se nan Tribinal Kalibich-kòdjòm Karayib la otila moun Sentlisi ke ale regle djoubap-tribinal nan dènie mete-nan-brann trape an kalibich-kòdjòm. Se depi 20 lanne eti an konpanyi kabwatè-gouvelman Sentlisi te ka bàt pou djoubap-tribinal pa ka ale jik nan tribinal angle atè London trape kalibich-kòdjòm vire desann ; ek se anba kabwtaj gouvelman M-e Philip J. Pierre, kabwatè-gouvelman Sentlisi, eti peyi-Caricom taha trape sa.

Lire la suite "Kawbe-gouvelnaj politik vote pou Sentlisi bay antre nan" »


44enm konsit kabwatè-gouvelman peyi-CARICOM.

Kouri-nouvel wabap la

CARICOM Secretariat at the 44th CARICOM Heads of Government in The Bahamas CARICOM 44th Regular Meeting of the Heads of Government  tout kabwatè-gouvelman CARICOM 44th meeting of head of govt Opening Ceremony CARICOM flag bidjoul   

 

 

 

 

Nassau, Bahamas : Karann-katriyenm konsit kabwatè-gouvelman CARICOM lan fèmen lapòt anba gouvelnaj  M-e. Philip Davis la eti se kabwatè-gouvelman Bahamas.  Anni kabwatè-repiblik Sirinanm lan, M-e. Chandrikapersad Santokhi, ki pa te nan wabap-konsit la, pou  Sirinanm ki anba an bidim kavalaj sosial ek se Albert Ramdin, kabwatè-gouvelnaj liannaj epi peyi-lòtbòtsay, vann-genyen-machandiz oliwon-latè ek Pòte-kole epi peyi-oliwon-latè, ki te ka siyen ba repiblik Sirinanm lan. Se nan an plodari dijital eti kabwatè-repiblik Sirinanm lan te wouvè-lapòt konsit la, Sirinanm te kabwate gouvelnaj CARICOM nan sis mwa douvan. Nan se plodari wouvè-lapòt, te ni ta kabwatè-gouvelman Senkits ek Nevis la, Terrence Drew, ki fini rive nan kabwataj gouvelman peyi-Caricom taha.

Lire la suite "44enm konsit kabwatè-gouvelman peyi-CARICOM." »


Kannaval lanne 2023 atè-lakay-matnik la

Vaval mete  fidji Revolvè-biwa y !

Vaval 2023 a

Kannaval 2022 Mawyàn-lapo-fig djezinen Vaval 2022 Papa varyan Kannaval  Fòdfrans 2019 mayengwen

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vaval la se wangan kannaval la, se pa nepi an kasik oben tjek  mayimbe,  men se pa anni an kabwatè eti la pou bloublou moun, piaye moun, ki la pou fè an zèskay pou moun se mache dèhè y asou kat jou ; se an flouzouyè tan-ka-pase a, nan lèspri taha eti y ka treleye tout dekinay sosial la dèhè y (menm dekinay sosial nanninannan, an tan papa-djab kannaval la te tibolonm pàt-kaye te ka jwe tèk-mab an lari Senpiè, nan brazonn volkan an) asou menm kat jou taha. Vaval la se pa nepi an bwabwa, se pa anni an bwabwa, ek si fok se piaye moun, tout moun-vide-kannaval, si fok moun vide-kannaval la se vini ka mache dèhè y, fok pa ka vini epi kanman djenm, fok pa ka vini epi mès majò, fok sa rete adan lèspri kannaval la, moun la pou blèz kò yo, Vaval la pou ka vini epi fidji bòdzè y (se pa pou ale konprann fidji bidjoul pou sa)   ka trase pòtre "annou an tjè-koko" a, "annou rete dous" nan kat jou kannaval taha.

 

Lire la suite "Kannaval lanne 2023 atè-lakay-matnik la" »


Karann-katriyenm konsit kabwatè-gouvelman peyi-CARICOM.

 

Gloriye mès-longsay-peyi Bahamas ek peyi-CARICOM  

CARICOM 44th Regular Meeting of the Heads of Government  tout kabwatè-gouvelman CARICOM 44th meeting of head of govt Opening Ceremony CARICOM 44th Opening Ceremony CARICOM 44th Regular Meeting of the Heads of Government

 

 

 

 

 

 

 

 

Nassau, Bahamas : Karann-katriyenm konsit kabwatè-gouvelman CARICOM lan wouvè lapòt nan an gran timbilay gloriye mès-longsay-peyi Bahamas ek tout larestan peyi-CARICOM. M-e. Philip Davis la eti se kabwatè-gouvelman Bahamas ek kabwatè-konsit voye eya anlè tout kabwatè-gouvelman ek plodayè-politik ki vini nan konsit la. Se M-m. Carla Barnett eti se sobreka-kabwataj CARICOM ki bay plodari lamenm apre voye-eya Philip Davis la pou gremèsie M-e. Chandrikapersad Santokhi eti se kabwatè-repiblik Sirinanm lan ki te ka gouvelnen CARICOM pou 6 mwa, depi Jwiye 2022 ek Philip Davis, limenm, ki ka pran lanmen nan gouvelnaj-politik CARICOM pou 6 mwa ka vini, ek pou doubout-o-kare nawflaw Bahamas la nan wouvè-lapòt konsit la.

Lire la suite "Karann-katriyenm konsit kabwatè-gouvelman peyi-CARICOM." »