Apre-zenglet
31 janvier 2010
Kalboyri
Apre zenglet-latè a
Pòtoprens, Ayiti: 17 jou dèyè zenglet-latè 7.0 pou 10 tjilomet fondok nan fondas la eti ki soukre Ayiti a, Akokitay Peyi Oliwon-latè (APO) katjile anchay kalboyri anbadjoumen anba se joupa a, kontel ladjidjit, laroujol, tetanos, epi dot. Lonje-pal peyi oliwon-latè pòkò ka rive kore kòdjòm dlo, manje ek rimed djeri maleng eti an million moun-san-kay-rete mande.
Anchay djoubakè gouvelman Ayiti tankon djoubakè djannte oliwon-latè ki vin’ lonje-pal, fè debriya pou gwo kalboyri dèyè zenglet-latè pa kouri-lawonn ek leve an dezas dèyè dezas la.170 000 moun abòlòy adan zenglet-latè tala ek t’ak plis ki an million moun pa ni an kay-rete. “Anchay krey mèdsin katjete asou an anbadjoumay ladjidjit nan de, twa jou ki fini pase” dapre sa Pol Garwood, paladjolè Akokitay pou Djannte Oliwon-latè teste. “Ni lawoujol ek tetanus tou, pou moun ki anlè moun nan se joupa a, sa ka sistraye nou”.
Akokitay Peyi Oliwon-latè ek gouvelman Ayiti la ka djoubake dri pou mete nan wout an bat-lawonn pitji pou koubare difteri, lawoujol, tetanos, nan simenn ka vini. Avan zenglet-latè a te debaba peyi a, se 58% tou-yonn, tjanmay Ayiti ki te ja pran se pitji tala. Chak jou, nan lopital ki rete doubout ek gaba-lopital, se 30 jik 100 moun doktè oblije koupe an janm, an bra, an pie yo ek mantje langoudisè ni koubarè-mikrob, zenglet-latè 7.0 12 janvie a debaba an sistenm djannte ki te ja flòkò.
50% makrèy Ayiti eti ka konte plis ki 9 million moun nan peyi a (ni 3 million nan peyi lotbotsay), trape dlo asenise nek se 19% tou-yonn ki trape an asenisay kòdjòm. Moun ki rete nan oliwonn Pòtoprens penyen lonje-pal oliwon-latè a pa ka rive towtow ek se pou yo djennge toulong. Anchay adan yo ka bat pou vire doubout lavi yo ek anchay ti kines anba-fèy ka leve nan lawonn Pòtoprens tou debaba Pòtoprens debaba. «Sa rèd menm pa gen moun pou achte nek genyen anpil moun k’ap vann », an ti machann sosokre kalagway katjete.
Anchay bizango ki te nan lajol Pòtoprens chape kò yo, sa fè kokleste vini pi flòkò ek semeda koubare moun ki ja pa bosko. Anchay malfentè oliwon-latè kouri vini nan menm balan ek lonje-pal oliwon-latè a ek yo ka fè pou vòlè tjanmay Ayiti. Yè sanmdi, se 10 moun Etazini yo kole epi 17 tjanmay Ayiti eti yo te ka fè janbe bòdaj Dominikana a. Depi kon Mèwkrèdi ki pase an krey delofayè tire Darlin, an kapistrel 16 lanne anba denngoli a, pa ni p’an sinas lavi anba-denngoli ki bay.
Sa ke pran anchay tan pou vire leve-masonn Pòtoprens epi oliwonn li (Leogàn, Jakmel…) menm si lonje-pal oliwon-latè a te djok, bosko ek frayik, nan menm djoknes ek boskòy epi zenglet-latè 12 janvie a.
Vandrèdi, Rafael Correa, pingilè Ekwadò te debatje Pòtoprens, se dezienm pingilè apre Lionel Fernandez, depi kon zenglet-latè a debaba yogann lan, ek se pou Correa te mande pou wonntonnen lonje-pal oliwon-latè a. "Se an dezas, an dezas mounzoun ; atòkile, Ayiti ap vèvèle soufri moun ap soufri nek djengèt tou".
yes papa ou fè travay ou.
Rédigé par : S.A1804 | 02 février 2010 à 11:52
La elevada cifra de muertos, más de 200 mil, confirma la impresionante magnitud de la tragedia que se abate sobre Haití debido al terremoto que el pasado 12 de enero redujo a ruinas esta capital.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 03 février 2010 à 20:57
Haiti's international airport, a key economic lifeline for the poorest country in the Americas, will reopen to major commercial airlines on Friday for the first time since a massive earthquake destroyed its control tower, a US military official said.
Rédigé par : Caribbean Messenger | 15 février 2010 à 05:26