Jounal Gawoule Sektanm 1870 la
30 septembre 2010
30 Sektanm 1870
Se anlè 30 Sektanm tala jou eti gouvelnè katjete an sispann-bannzate gawoulan eti nou simie bout penteng laboulok tala, gawoule Sektanm 1870 la. Se pa pou rete pri, apoda djol-koule anba karetel laboulok franse atè Matnik men pou katjile nou katjile owala gouvelnè te katjete sispann-ratibwaze tala, Telga epi anchay konpayel li te pe ale-vini pi flouz ek pare kò yo pou janbe dlo.
Apre Sektanm 1870, makrèy-natifnatal Matnik ladje lòpchon sapatony la, se pou yo te pran'y adan an karetel matjoukanniz (bèlè linò/bèlè lisid fè tilili pran anchay janjolant), an karetel goumen pispiding nan detlèt eti prèmie a leve nan Janvie 1882 nan bitachon atè Sentmari ek Latrinte pou pa te djoubake anba 3 fran pou an jounen. Se Fanswa Odon ki te ka mennen, an jerè te fè kout fizi anlè djoubakè ek te ni pliziè moun flandje. Nan menm karetel goumen-pispiding tala, akokitay-djoubakè rive, prèmie a se Akokitay Djoubakè Bouko nan lanne 1886. Te ni an karetel politik tou ki leve. Avan Gawoule Sektanm 1870 la te bay, se betje tou-yonn ki te anpanpannè politik. Owala Gawoule a leve, anchay milat ba'y nan politik apre yo te lonje-pal tankou dòg betje pou te toufounen Gawoule a. Se konsa yo trape piplis vwa a nan vòt pou brennbòwyonnè bouk ek lawdaye nan Kawbe Lantiray Brennbòyonnan an. Se repiblitjen an genyen ek lanne dèyè se pou piplis adan yo, nan lawonn Mawyis Ira, te mande plis djoktoch politik atè Matnik. Fok moun sav, depi lanne 1866, Matnik te trape manyèt brenbòwyonnan eti te ka ba'y an zandja politik eti te kantekant epi sa yo te ka mande nan liy 74 larel-politik fondal franse a, lajounen-jòdi, zandja eti Matnik pèdi nan Avril 1900 apre detlèt Ofansawa a otila jandàm ek betje te voye 10 djoubakè Matnik nan abolay. Larel politik maws 1946 eti Eme Sezè te pazladjolè, te vini apiye dèchtay politik tala.
Gawoule 1870 la peze anlè lavi politik Matnik pou leve-doubout dèyè ki bay kontel gawoule Desanm 59 la. Men se apre lanne 1970, an sièk dèyè eti se krèy natifnatalis oben walayachis leve Matnik ek pran Gawoule 1870 tankou an fondas politik. Lajounen jòdi, se PKLS (Pati Kominis pou Lendepandans ek Sosializ) MODEMAS (Mouvement des Democrates et Ecologistes Martiniquais pour la Souveraineté) epi OPAM (Organisation Patriotique des Agriculteurs Martiniquais) yo tou-yonn ki pòte sèbi klere an memwa Gawoule Sektanm 1870 la epi larel-divini Repiblik Nèg Matnik li a.
Simao moun Wanakera
Ou pa ka las pyès. Tout bagay fini le 26 Septanm ou voyé'y jik le 30.
Rédigé par : Tino | 30 septembre 2010 à 12:54