Tjouns Matnik
12 juin 2011
Bèlè Matnik la
Nan abstrak diksionnè lang natifnatal Matnik la, man matje bèlè leve nan se mòn Matnik la nan wabap 19enm siek la ek pipirit 20enm la. Etienne Jean-Baptiste eti se an mètafè nan mizik ek bèlè te ja matje an mapipi liv-kabes Matrice Bèlè, otila, li tou, teste bèlè leve nan mòn Matnik la ek tout vèvel mizik la, tout potjel bay-kalinda a fondase anlè wè-klè moun mòn Matnik te trape asou tè a eti yo te ka danme ek mayonmbe tout lajounen, aleliwon. Se mayonmbo ki sitire bèlè, se pou nou se ale li sa nan, Matrice Bèlè.
Anni li se liv rarataj anmasogannizè a, labe Labat, labe Du Tertre, magre wèy wawayis yo, p'an gouvelnè, p'an mètafè-bitasion p'an pòpòt-lacho koukoun-fennen, pa depenn bèlè ni menm gran-bèlè, ni menm tjek karese-yo, nan 18enm siek la oben prèmie dwel 19enm. Bagay se labe a depenn, se kalennda nan de potjel, yonn otila moun ka bay kalinda tou-yonn douvan gran tanbou a, tankon toupatou nan kontinan ameritjen an eti afritjen debatje, toupatou yo kriye'y kalennda ; ek lòt la, se moun asou de biyon ka toumpakte fouk yo, sa eti ka sanm mabèlo lajounen-jòdi. Palab kalennda a leve nan yonn se lang akan an, Akwapem-Twi otila se an bay-kalinda yonn-tou-yonn, asou gran tanbou a. Atè Matnik se an tanbou djouba nou trape. Labe Labat te depenn an bay-kalinda eti pa te ka sanm kalennda otila moun ka bay kalinda te ka doubout yonn douvan lòt ek te ka tounen nan an lawonn ek ka danme fondas la ; nan liv li a, Musiques et danses afro Caraïbes, Sully Cally te wè tout potjel ting-bang lan. La pou la nou sav moun pa asou Baspwent te leve an janjolant bèlè eti se sa i labe a ka depenn lan, janjolant bèlè tala dekati nan lanne 1970/80 an, lè bèlè Sentmari a swelele tout bèlè Matnik ; lajounen jòdi se janjolant tala ka vire, pianmpianm.
Man toulong matje tou, laboulok la se an rarataj ek se pou moun mete sa yo le adan ek tire sa yo pa le, tou. Kifè, chak kou man stanmpe an video bèlè asou Wanakera.com se pou moun lòtbòtsay kontinan an (Etazini, Chili, Kanada, Kostarika, Trinidad, Venezwela) mande mwen si se pa vodou nèg Nago ki la oben se pou tjek konpè Nijerya oben Benen kriye "Orílè-èdè Yorùbá" pou di "natifnatal yoruba" delè jik pou teste "èybíbímáń" tankon "peyi nèg-ginen" nan tjek lang Asante-Twi. Men se zafè "natifnatal yoruba" a eti ka tjoke mwen, toulong. Man ja teste, vire-teste, makrèy tala te piplis nan flandjat wawayes la ek se mwen menm ki matje nan abstrak diksionnè lang natifnatal Matnik la, palab bèlè a leve nan yonn adan se 21 lang yoruba a, Nenmbe, atè Nupe otila bẹlẹ se te kanmouzaza, topay mizik, bay-kalinda anlè son tanbou djouba ; menm tanbou, menm ledjans, sa se pou moun anni fè an katawout, an chimen-dekoupe, katjete flap, pa di yo di'w, "bèlè se l'Afrik-ginen". Men mi nan lang awousa a, toupre (se de lang tala jwenn, migannen delè pou leve awousa a leve semeda anlè Yoruba a, Ibo a ek Akan an pou mizilman yo pa te mizilman ek se te bay nan nobleri mizilman oben ankelelaj), bẹlẹ, se menm son an, se te an ti simidòy moun te ka voye lè yo ka djoubake kontel rache zèb nan jaden. Atè Gwadloup ek nan lantiray Princetown Etazini, bèlè se an ti simidòy fanm ka voye lè yo ka djoubake lakay kontel dodinen an tjanmay-piti pou'y se sispann plere, kontel fè kabann oben balie kay la. Atè Trinidad and Tobago, mi bèlè se an ti son gòj moun ka fè avan ale simidole an kalipso ; ek atè Dòmnik, Grinada, Sentlisi, Trinidad ek Tobago, tou, se an bay-kalinda eti se fanm tou-yonn ka fè douvan tanbou a, ka leve jip yo pou tanbouye toumbile son tanbou a, fè an kle. Nan Dòmnik, Grinada, Kouraso ek Sentlisi, se an bay-kalinda eti se an fanm tou-yonn ka simidole'y ek bay kalinda pou ba tanbouye toumbele tanbou a. Nan Trinidad se an simidòy eti te ka mete moun nan djendjen ek ka sanm kalipso a. Nan Grinada, lestè-karayib Kolonmbi, laliwonn Misisipi, Sentlisi, Trinidad ek Tobago, se oben sete, an bay-kalinda otila kat krèy moun te ka bay kalinda asou son an ti djaz, an banjo, an kòwdeyon, an tanbou epi an viyolon.
Tousa pou moun Matnik se konprann avan man se bay nan gran plodari sosioloji, laboulok Matnik la se pa te brè toloman floup nan pipirit, anni katjete "c'est la musique créole, c'est le bel air, oui" ou pa nepi sav sa sa ye sa kreyol oben "c'est l'Afrique nware, lè pèplè nwar" ou pa fouti konprann l'Afrik tala se an kontinan ek se pa ti mes, ti makrèy ki woule ti kò yo adan, brè dlo yo, ni adan ki pa ka menm kwenyen tanbou, se an bat-manman, man pa menm konte matjoukanniz, mwen menm ki mwen menm lan eti ki teste toulong moun ka sitire matjoukanniz jou-ki-jou, desitire, sitire, vire-sitire, pa di yo di'w.
1 - Depi kalennda jik bèlè-pitje a.
Nan liv Sully-Cally a Musiques et danses afro-Caraïbes, lide ki leve se mètafè bitasion te defann wawa kwenyen tanbou nan 17enm siek la ek se konsa nan 18enm la anchay bèlè-djoubak te ke leve anlè se bitasion an tankon bèlè graje-manyok, bèlè koupe-kann, bèlè-fouye-tè, epi dòt. Kalanmplan-lonyen ta'a pa pran wotè laboulok Matnik. Rarataj se labe a eti ki jete an zie fouyaya, delè konsa asou mès se wawa, pa ka vini apiye kabicha Sully-Cally a.
Nou sav sistenm wawayis Matnik la se ta'a eti ki te pi rèd la, nan tout kontinan ameritjen an, pou rarataj nou li nan liv otila pou pran seraj wawa fenyan oben mawonnè, mètafè bitasion lisid Etazini te ka fè gòj anlè yo, anni voye yo Matnik. "Misie labe di : tjwe tanbou a" ; nou sav tou, dapre rarataj se labe a ek yonn-de raratè franse ki te sa matje, ou pale bagay ki te ralba, se le sanmdi oswè nèg bitasion wawayis la te ka kwenyen tanbou, alsa gran-kay la, nan bwa laliwonn ek se nan wabap 18enm siek la, jik pipirit 19enm la, lè sistenm la te ja pi ladje, pi moliann tankon moun linò Ayiti ka di, epi anchay nèg-delofe, anchay milat, anchay ti jaden-wawa otila kalennda, jankoulib, ladja te ka woule anba-fèy. Nou pe sipoze nan dekou banbann sistenm bitasion an, anchay "tras" mès Yoruba a, Akan an, Ibo a, te ka vire bay-douvan, labe kretjen an pa te ni p'an mannigèt pou fè moun tjwe tanbou a. An mès, an matjoukanniz se bagay ki la pou kouri-lawonn, konsa'y sispann kouri-lawonn se pou'y dekati, anfwa. Nan kalanmplan kabicha Sully Cally a, konsa sistenm lan te ke vire-pran lanmen, bèlè-djoubak tala te ke dekati, ay sere anba tè.
Nou pe sipoze tou, pou 700 jik 800 nèg-mawon pase eti te ka kouri-lawonn peyi a, nan tout 18enm siek la, dapre sa gouvelnè nan tan ta'a te teste, anchay ti lakou nèg-mawon te ja leve nan mòn ek anba-bwa nan tout peyi a otila nèg-mawon, dezienm jenerachon nèg-mawon, nèg-delofe te ka sitire an ti ekonomi kakol, jaden, graje-manyok, fouye-tè, tjouyi grenn-bwa, fouye lanplasman kay, lonje-pal wouvè-chimen ek nèyè se adan se lakou ta'a otila nan wabap 18enm siek la oben pipirit 19enm la, moun koumanse chinkaye kalennda epi fè anchay bèlè epi'y.
Ni de penteng laboulok Matnik fok vire lonyen eti moun ka pase anlè yo san fè wol jete tjek zie fouyayatiz. Yonn se sapatony 400 nèg-mawon Fransik Fabile a nan 1665 jik nan 1671 eti te ja ka foute gouvelnè nan kakarel. Lòt la se nan 1709, gouvelnè te leve an krèy 400 dòg pou te ale depotjole lakou nèg-mawon ek nan 1763, Mercier de la Rivière, an wawayis te leve an mapipi krèy dòg (250 dòg-sapatonnen oben 350 se silon raratè) pou te ale depann an lakou nèg-mawon nan bwa lantouwonn Latrinte, Mòn-Kongo ek Bwa-Leza, lajounen-jòdi. Mwen menm eti ki pa laboulokis, se ta Matnik la ka anni kole tout penteng laboulok Matnik bò ta franse a epi yo fini epi'w, mwen teste an moun pa pe ka lonyen sistenm wawayis la ek pa wè nèg-mawon an la ka depotjole sistenm tala. Tout laboulokis Karayib la teste nèg-mawon poto-mitan nan laboulok peyi Karayib, laboulokis ek langayelè Matnik la, an sousèkè-bonda-mine, franse pase golwa a ; se tjou rat !
Bèlè se toulong an dekou dousin, se an tengpenteng ba moun ki ka gade ek an dousin ba djoubatè ka kwenyen tanbou ; ba tibwatè nan tak-pitak-tak tibwa a ; ba moun ka bay kalinda ; ba lavwa-dèyè ka bay-lavwa, "ay Zizin o, yo mare angle a" ; ba lavwa-douvan ka simidole, "An ti moman doubout la, nonm lan pran loto monte Makouba". Si se an tengpenteng se pou anpanpannen (tout potjelri oben lakanmantri se anpanpannaj), depenn an penteng sosial, ba an penteng tala tjek potjel krache-dife, lerize'y, desitire'y, vire-sitire'y pou se woule adan pi kòdjòm, se konsa sa woule toupatou asou latè. Astè, potjelri se pou kanmouzaze liannaj sosial la nan lakou otila pa ni anchay depareyaj sosial. "Bèlè a se pou moun mòn tala se jwenn epi moun mòn tala", se sa liv Etienne Jean-Baptiste la ka di nou. Menm si teknik ethnolojis la pa rive lonyen laboulok la, se sikti bay-kalinda ek mizik la eti'y lonyen, se pou nou konprann liv ta'a fondal nan kabes Matnik la. Nan sosioloji, dapre mwen, fok toulong chaye laboulok la anba bra'w ; P. Bourdieu te ja matje sa ek dapre mwen tout kabicha se sistemis la adan lespri tala.
Kifè, pispiding, epi tan ki pase, anchay bèlè-djoubak nèyè leve, andewò bitasion wawayis la, nan se mòn la ; mazonn, lawviè-leza, benezwel, lasotè, leskap, anchay bèlè-koudmen (pa pe ni koudmen asou bitasion), eti te vire-sitire kalennda Yoruba/Akan an. Anchay bay-kalinda goumen nèyè leve pou se moun ta'a se aprann doubout djok nan lavi a, aprann defann kò yo. Toupatou asou latè, mayonmbo ka sitire teknik goumen, bay-kalinda-goumen pou aprann defann lantiray yo. Se pou langayelè Matnik la se rive sispann wèy kòkòdò ta'a eti an sistenm oben an sikti-koubaran se tankon an brandon eti volkan deblozonnen, vreye an kote ek pa ka brennen nan tjek kalibich nawflaw, sa se an bòkòyri. An sistenm ka leve, ka sitire oben desitire, pispiding ek ka dekati, abolaye oben vire-fonn adan anlòt. Tout sistenm trape an zelonn-rek eti anchay sikti-koubaran ek sikti-sitiran, delè menm desitiran eti ka lawonnen'y, ka kavale'y ek toumpakte'y. Se pou moun Matnik la se rive konprann wawayes la se an dekou laboulok Matnik, se pa laboulok Matnik li tou-yonn ek se sispann pran gangan yo pou kòkòdò, moun tou djèkèbi, ki te ke ajounou douvan wawayis ewopeyen an, kou flach, mande padon.
2 - Bèlè rarate dekou laboulok natifnatal Matnik.
Liv Etjèn Janbatis la, Matrice Bèlè, fè moun wè, nan de koko-zie yo, ek konprann kòdjòm karetel bèlè a, menm si'y se fè'y pati nan mòn wabap 19enm siek la, apre desitiraj wawayes la. Bèlè, se an "bel lè", se "ba nou lè pou nou pase", se pou moun se konprann, nawflaw, bèlè a liannen epi brannzeng "anlantirayaj" tè a. Man ja dekatonnen lide tala eti ki anchouke nan se kat prèmie raratonn Edouard Glissant an. Anlantirayaj man matje, jennen mwen han, se tankon an anchoukaj nan an lantiray, an peyi, an lakou, an fanmi, sa eti tout moun bouske nan lavi a, toupatou oliwon-latè. Kifè, Etjenn Janbatis se prèmie langayelè, apre Edouard Glissant ki fè moun Matnik konprann bagay ta'a, moun pa te ka sitire an bèlè anni pou kare douvan an tanbou-djouba men pou anchouke an wèy asou tè a (pi nolfok peyi a) otila yo leve. Edouard Glissant te matje ba tout moun "betje a mete lantouwonn nan tè, men lantouwonn lan se pa peyi a".
Edwa Glisan, limenm, pa te ale lonyen se bèlè a kalanmplanm, menm si se li ek Marc Loulou Pulvar ki te anbidole prèmie disk Ti-Emil, dapre sa man sav. Men Edwa Glisan te rive li ek konprann langann welto a (eti'y te kriye "langage du détour" nan se prèmie liv li a) eti ki rezonnen chak kou moun Matnik ka pale, ka simidole, ka bay-lavwa, "yeleley anlè mòn". Ou pe konprann an betje eti ki la anni pou konte lajan, te ke sa sitire an lang ki rive leve ti pawol tala : "vòlè vòlè vòlè, djab ka ri", ba'ay pou mwen voye an kreyolis fè an lous pete an nen'y. Edwa Glisan te rive menyen mès nèg-mawon an, te kabicha'y, katjile'y, wè lespri welto a adan, "ou wè'y, ou pa wè'y", sa ka fè siwawa. Raratonnè a te kriye sa ankreyolaj, mwen menm te ke pi simie karibeyennizay jik pou ameritjennizay, eti, dapre mwen, ki pi nan karetel-ale douvan laboulok Matnik. Langann welto ta'a, "Nou ka di pie-poul yo ka tann - priez pour nous" (nan Mahagony, 1987) te adan lespri moun Matnik depi yo leve kakol douvan sistenm wawayis la. Etjenn Janbatis fè nou wè, nan Matrice Bèlè, tout sistenm mizik la tankon sistenm sosial la, se toulong an chalviraj, an desitiray.
Man toulong teste, pou lonyen man lonyen, delè menm lonyaje, laboulok nan tout Karayib la ek Amerik Latin, (laboulok afro-ameritjen an tou) anchay penteng sosial, anchay mès, kouri-lawonn, dekati oben dekouri-lawonn, antre anba-tè, vire-leve anchay tan dèyè, delè pou vire bay anba-tè, flap, pou pa j'en vire dewò, delè batje anlè an penteng sosial pou kouri-lawonn. Sa se te ke an sosioloji ranboulzayan si man mete'y dewò an jou, si se pa an sosioloji fann-kabèch ; dapre mwen se pa an brannzeng tou-yonn men plis ki sa an welto, "ou wè'y ou pa wè'y". Se pa Frantz Fanon ki te matje "se an bat-manman owonzonnaj wach-lavi". Se pou sa lè man matje tit bèlè a leve nan sistenm lang Yoruba a, sa eti nou tout sav, se pa pou moun ale konprann, kreyolis san laboulok la tankon afritjennis san lantiray la, bèlè se l'Afrik-ginen ek se "pa rete la epi karibeyennizay ou a". Anhan, palab bèlè a leve nan sistenm lang Yoruba a, atè Nupe "ẹn-ẹn, ó gbó yorùbá..."hẹn-hẹn, ó kòwé yorùbá"", bay anba tè nan dekou wawayes la epi vire tije kore anlè lang franse a epi bel air li a, pou rete doubout ek kouri-lawonn alagadigadaw. Man ja apiye plodarel tala eti se pa pas ou trape an palab afritjen ka anzandjaye an penteng sosial pou ale konprann penteng tala se an penteng afritjen. Langayelè ka fann anlè wach-lavi Matnik la. Nan mòn delofe ta'a, moun ka ale-vini, monte-desann ek se pou anchay mès kouri-lawonn, dekouri-lawoun, dekati pou vire-leve pi djok oben pi flòkò, delè abolaye pou pa j'en vire, delè sere dèyè anlòt (an palab franse) pou kouri-lawonn oben dekouri-lawonn. An sistenm se an zelonn (an zoko rek), eti anchay ti sikti ka boudoumbe toulong pou pann anlè'y, (oben pou'y se fè yo depann) anchouke nan sistenm ta'a oben pou dekalibiche jik depotjole sistenm ta'a. Isiya la ni an sistenm franse eti ki trape an zelonn epi gouvelnè'y, legliz katolik li a, legliz kretjen'y lan, se betje'y la eti delè pa sa menm matje ek pale franse, jerè eti tout milat ki te lawdaye nan mitan de dodin, anni an trilbiche, yo dekalibiche, bonda yo dewò. Lòtbòtsay, an zelonn-koubaran otila Yoruba a eti ki te piplis, pianmpianm douvan Akan an ek Ibo a, (se pa menm potjel nan makrèy Gwadloup, Gwiyann, Gwiyanna, Sirinanm oben Jamayik otila Akan an te piplis) ek zelonn-koubaran ta'a ka veye lang ek mes franse a, konsa'y trape an bagay ka sanm yonn nan ta'y la se pou'y planni anlè'y, konsa lang franse a se trilbiche se pou'y foute'y an koraj, jido. Man ja kabicha-matje, pa ni an mès ek lang Yoruba, yonn-tou-yonn, men anchay pale (te ja ni an matje yoruba tou) eti ka sanm pou fè an nich-lang.
Lang natifnatal Matnik la eti se tjanmay dezienm jenerasion afritjen an ki leve'y ek se pa tjek gangan betje avan afritjen rive, sitire rarataj bèlè a ; se an bay-lavwa, pa ni pase lanmen. Se pou lang tala te chaye anchay rarataj penteng, vlope yo nan an laliwonn natifnatal Matnik, se pousa bèlè se pa an bèhèy afritjen. Bèlè Matnik la, se an rarataj natifnatal Matnik. Man ja, fout sibrekate, matjoukanniz eti se pa menm ek mès, se an machoketaj, jou ki jou, se pa an djendjen.
3 - Bèlè a nan kakol Matnik la.
Lòtbòtsay, ayen pa ka di pa te ni an ale-vini nan mitan lakou nèg-mawon, nèg-delofe asou an bò, epi nèg-bitasion lòtbòtsay, nan 18enm siek la pou sav nou sav nan mitan 18enm siek ta'a, anchay bitasion te ja nan banbann ek te koumanse toumbile, obije yo te obije sitire an jaden wawa eti delè te anba bwa, nan laliman bitasion an, delè ladje wawa a pou'y se ale djoubake asou waf Senpiè a oben Latrinte a oben adan anlòt bitasion. Anchay laboulokis nan tout Amerik Latin ek Karayib la teste nan mitan 18enm siek ta'a anchay sikti-koubaran, delè se te an sikti-moliann, te ja leve kontel nan Etazini Congo Square la te ja ka bay dri, nan Kouba an wawa ki te mawonnen te pe vire asou bitasion apre anlòt wawa, "un viejo", an vie-kò, te ka ale pran pawol epi wawayis la ba'y ; nan Brazil, apre Repiblik Palmares la eti yo te defolmante nan 1695, anchay Kilonmbo te leve kontel Wangannri Anbrozio a eti yo te kriye Quilombo Grande ki te sanble 10.000 moun nan anchay lakou (palenques) ek eti pòtidje a te debaba nan lanne 1740 la, ek wawa a te ka jik rive leve an detlèt, an sispann-djoubake, delè. Nan mitan 18enm siek ta'a, ewopeyen wawayis la jigridi anchay topay-sipann-semeda epi nèg-mawon, atè Jamayik nan 1730, atè Sirinanm nan 1760. Nan 18enm siek ta'a anchay gawoule te leve, atè Matnik, (nan 1741, nan an jou te ni 84 wawa ki mawon) ; atè Ayiti (Awout 1791 eti se li tou-yonn ki rive jik nan bout, an repiblik) ; atè Bahia (1798) ; atè Venezwela (1795). Tousa pou moun se konprann flouz, laboulokis Matnik la tankon an yaya ka ba lari chenn, oben an lwijanboje ki fè gwo so soubarou anlè an katjopin ki sèvi'y fanm, toupatou otila sistenm wawayis la te bay moun pete-chen, kakol, leve tjek ranboulzay, nan an dekou laboulok tout peyi oliwon-latè te ni an sistenm wawayes, toupatou menm si se lakay tou-yonn otila sistenm wawayes tala demounize wawa a ; demounizad ta'a fondal pou anzandjaye wawayes ewopeo-ameritjen an, Frantz Fanon matje "anba wawayes Ròm la, wawa te moun, toulong". Pou te pete chenn, pou kakol fok te sitire an matjoukanniz ek vidjoze'y jou-ki-jou, ba'y an karetel-ale. Se nan dekou tala eti an penteng matjoukanniz ka leve, Frantz Fanon ka matje nan Ankelele oliwon-latè, "dabò-pou-yonn, se goumen pou leve an peyi natifnatal eti ka deblotje matjoukanniz la ek ka wouvè karetel an sa-fè", asire man adan'y, menm si se memwa mwen tou-yonn ki li pasay la, man an fòm asou kabicha Frantz Fanon, ou dann ! Bèlè a leve nan lespri tala, anchouke moun Matnik nan laliwonn yo ek laboulok yo, sa eti plodari gloriye-nèg Sezè a ek kreyolte pa fouti tann, ni konprann.
Rarate lavi jou-ki-jou peyi a, rarate penteng ki leve, penteng sitiran tankon penteng desitiran, djendjen "fanm lan pran balans la, peze lachè an nonm", se pou toulong vidjoze an kanmouzaza, an woule-ti-kò kòdjòm, mare an liann sosial. Bèlè a se an mizik ki mete moun Matnik ansanm, lonje-pal pou yo te pase pas anmasogannizad la apre pas wawayes la. Nan mòn douvan ek dèyè wawayes la, se te pou sanble moun, fè pou "moun mòn ta'a jwenn epi moun mòn tala" kon Etjenn Janbatis ka matje. Plis pase an kakol, an wè-klè asou lavi a, an weltanschaung, delè an we-feeling si se pa an ana'kalina'ote, kalinago a oben ubundu zoulou a, "man pa pe ka woule ti kò mwen alagadigadaw, si'w pa ka woule ti kò'w, tou", an "nou-menm-ki-nou-menm-lan". Man pa'a demòd asou sa.
Kifè, piplis moun Matnik, se moun eti wawayis chaye gangan yo mennen vini, gangan yo se pa yo, ek se pou konprann fok te toulong djoubake pou anchouke nan peyi a, mètsèvle laliwonn lan, brannzeng ta'a se an kakol. Men owala moun ka kakole se pou konprann yo ka toumbile kanman yo, lespri yo, se konsa yo sispann kanman afritjen yo pou leve yonn eti, jou-ki-jou, yo anchouke, kanman natifnatal Matnik la eti se ta yo tou-yonn. Anhan, se moun ta'a kakole, se pa pou yich ti-yich ti-yich yo ale plere asou triminaj gangan nan bitasion, sere kakol ta'a, se tankou bat do gangan betje a. Bèlè a eti ki leve nan mòn Matnik, la eti mayonmbo a sitire an vivri, an jaden karayib, anchay tjouns, baliri tankon bri-koko-mile a, pou kakol, depotjole mòkòyes ta'a eti nèg bitasion an te pri adan'y la, leve an ekonomi natifnatal pou peyi a se brè dlo'y, bay nan sitiraj kanman natifnatal Matnik ta'a ; anni gade Sabrina bay kalinda ou ke konprann sa.
Nan lanne 70/80 an, an krèy manmay Matnik, AM4 (Mi Mès Manmay Matnik) epi moun Bèlènou dekòchte se bèlè a, ladje "man ke lole'y ba'w" la ek vire fè yo kouri-lawonn peyi a, tout peyi a. Konsa anchay potjel bèlè vire larel, dòt toumbile, ladje beliya pou fè marin-bèlè, pran lawviè-leza pou fè bèlè dous, patiti patalòd. Bèlè natifnatal Matnik ta'a, adan lespri Frantz Fanon an otila matjoukanniz la se an machoketaj jou-ki-jou. Lè man di'w matjoukanniz la se an machoketaj eti moun pase lanmen adan jou-ki-jou se pou konprann, la tou, nou adan an goumen politik. Bèlè a ladje mòn la ek desann nan se bouk la, jik pou janbe dlo. Se pou'y pa j'en sispann fè lang natifnatal la kouri-lawonn. Ale li Matrice bèlè, bèlè a se ta tout moun Matnik, tout moun ki nan lespri makrèy-natifnatal Matnik la. Ale vire-li Frantz Fanon ek Edouard Glissant, tou.
(ba Beliya ek Simao Taillefond)
Henri Taillefond
Woy, woy, woy ! Wè nèg ou ka matjé an liv.
Rédigé par : Mat-1870 | 13 juin 2011 à 12:49
Le bel air est à la fois un style de musique, une danse, une fête, etc.
Rédigé par : Marraine du bèlè | 15 juin 2011 à 09:10
Sé wou ki zaboka (avocat) bèlè ? Man pa ka pi konprann ayen adan sa'w matjé a, ou two grangrèk ba kréyol la.
Rédigé par : Kréyolè a | 16 juin 2011 à 05:36
"Òmòràn kan kò mọ oyún nínú igbín"
Rédigé par : H. Djonjo | 17 juin 2011 à 17:20
Es ou sav konmen son bèlè ki ni ?
Rédigé par : La kesyon | 21 juin 2011 à 11:02
Bèlè modèn sé yenki fanm ki ni adan.
Rédigé par : M-63 | 30 juin 2011 à 10:20
L'Association des Auteurs Autoédités et le Green Impérial
vous invitent à leur Café Littéraire et artistique
le dernier vendredi de chaque mois
(Vendredi 29 juillet 2011)
de 18 Heures 30 à 22 Heures
- Nos invités :
1°) - Daniel BOUKMAN - Écrivain - Auteur de plusieurs ouvrages.
2°) - Édouard MACED - Peintre
- Expression libre.
Entrée gratuite.
Le Green Impérial
44, avenue de l'impératrice, bourg des Trois-Ilets
Tél : 0595 68 38 01 / Fax : 0596 68 47 13
Port : 0696 26 58 88 / [email protected]
Vente de produits artistiques et d'ouvrages autoédités
Contact : Maïka - 0696 92 26 12 - Lucien - 0696 95 19 00 - Thierry : 0696 26 58 88
Rédigé par : Kanmo Matnik | 26 juillet 2011 à 19:40