Société, économie et politique
Nouvel Karayib la

Politik Matnik

Matnik nan OECS !

OecsflagMatnik-1870 

Foyal, Matnik : Se nan senkann-katriyenm doukre kawbe kabwataj OECS (Organisation of Eastern Caribbean States pou Akokitaj Wangannite-politik Kabestè  Karayib la) ki te woule atè Sentlisi nan 24 Janvie ki pase eti mètafè gouvelman peyi Karayib-kabestè te topaye pou Matnik bay-antre nan OECS tankon peyi-akokit. Vandrèdi 27 Janvie ki pase, Sèy Letchimi eti ki pingilè Kawbe Brennbòwyonn-politik Matnik la te jigridi an progranm pòte-kole karayib epi Winston Baldwin Spencer eti se mètafè gouvelman Antigwa ek Bawbouda.

Matnik ek OECSDepi 24 Janvie 2012, Matnik se yonn adan se twa peyi akokit OECS la epi Angiya ek Kayalo-Vièj anba sweleley angle. An peyi pa obije trape an wangannite-politik pou bay adan OECS tankon peyi-akokit. Se gouvelman franse epi mètafè kawbe-politik yannaj lòtbòtsay ki te bat pou Matnik ek Gwadloup pa tounen do yo ba peyi laliwonn yo ek se pou se peyi ta'a ale pòte lavwa La France adan sitiraj politik dekatonn ekonomik ek pòte-kole nan Karayib la.

OECS  se an akokitaj gouvelman ki sitire nan 18 Jwen 1981, apre topay Bastè a (Yogann Senkits-ek-Nevis)  pou te kanmouzaze politik ekonomik ek yannaj nan mitan se peyi ta'a, pou te palantje manyèt moun se peyi ta'a ek pou te flouze an yonn-a-lòt douvan dezas laliwonn  kontel se ourakann lan. OECS rive lamenm dèyè WISA  (pou West Indies Associated States) ek tout peyi ki adan OECS ka woule tou adan CARICOM. Nan OECS ni Antigwa-ek-Bawbouda, Dòmnik (eti se peyi ta'a tou yonn ki pa adan Commonwealth ek ki pa trape an mapipi gouvelnè, anpanpannè Elisabeth II, wangan Anglitè, tankon pingilè peyi a), Grinada, Monsera, Senkits-ek-Nevis, Sentlisi epi Senvensan-ek-Grinadin. Jik 24 Janvie 2012 te ni de peyi-akokit, Angiya ek Kayalo-Vièj eti se peyi anba sweleley angle. nan 2010, OECS se owonzon 700.000 moun asou 3.070 tjilomèt-oliwon. Epi Matnik ek Gwadloup (anpanpannè-politik Gwadloup ka sere konnyela !) tankon peyi-akokit OECS ke pase rel 1.000.000 moun asou owonzon 5.580 tjilomèt oliwon. Depi Jwiye 2007 otila yo jigridi an topay ekonomik, moun se peyi ta'a pe kouri-lawonn an peyi pou anlòt, fè kinès san p'an brennbòwyon ; menm Angiya ek Kayalo-Vièj eti moun se peyi ta'a trape papie angle, te topaye. Es gouvelman franse ke sa ba Matnik chenn pou ale jik la ? Es anpanpannè politik Matnik la ke sa rive mande manyèt politik pou janbe laliman ta'a, yo eti ka fè moun vote kont tèp yo nan Repiblik franse a ? Se mande pou sav. Depi Desanm 2007, moun se peyi OECS la pe djoubake nan an peyi pou anlòt san p'an brennbòwyonn ; lajan ka kouri-lawonn nan an peyi pou anlòt epi Estern Caribbean Central Bank. Yo trape an lajan kines eti se Eastern Caribbean dollar. Es Matnik otila menm nan mitan 36 jou detlèt Fevriye 2009 lide an lajan bò-kay pa tije nan kabèch p'an moun, ke sa rive fè dola Karayib-kabestè ta'a kouri-lawonn bò ewo a eti pou banbann ekonomi ki ke woule nan 2012 ek 2013 nèyè ke dekati oben tjenbe nan yonn de twa peyi, pa plis. La tou se mande pou sav. Peyi OECS trape an topay sapatony eti yo kriye Regional Security System ka sanble anni peyi ki trape wangannite-politik. Peyi-akokit pa pe adan RSS ta'a eti ki fondase atè Bawbàd ek ka pòte-kole epi Etazini, Kanada, La-Chin tou. Apre topay ekonomi pou moun, machandiz ek kapital kouri-lawonn peyi OECS, ek apre kanmouzaza sistenm taks ek lajan, OECS la ka bat pou leve an pòte-kole nan politik djannte, sistenm-lekol, laliwonn ek nan dekatonn djbalaptaj, drivayaj ek lèlèm.

Se pa jòdi gouvelman franse mande pou Matnik ek Gwadloup fè debouya ale èche tjouns pou dekatonnen nan laliwonn yo, plodari mètafè gouvelman franse atè Bastè Gwadloup nan Desanm 2007. Nan dekou ta'a se mètafè kawbe-politik andewò ki mande pou pòte-kole ta'a woule. Nèyè sa ke pe fè moun Matnik konprann anfwa fok fè politik lajounen jòdi, pa anni depareye lajan ewopeyen ki kouri-lawonn peyi yo ek bat-lawonn politik ba tjek kòkòdò sosialis franse ki pòkò menm pase, ek menm si'y se pase, se akokitaj-politik ki genyen jout-politik anpanpannè a nan Jwen ka vini ka mennen peyi ta'a. Franse a adan an lojik pòte-kole, sa eti ki nan lespri moun oliwon-latè lajounen jòdi, moun Matnik rete nan lespri wawa a, ti nèg ka chaye kann bò chimen ba betje, pa fouti doubout douvan an franse ek pale epi moun ta'a tankon de moun ka pale san dòmi nan zie'y nan prèmie kout-zie oben fè an kout soubawou san ayen mande sa. Anni pòte-kole pou ladje ekonomi-machandaj la eti Matnik pri adan'y lan depi kat siek.

Simao moun Wanakera

     

 

 

Commentaires

Kamo Gwadloup

café-débat
Difficultés et obstacles à la citoyenneté guadeloupéenne :
un essai de mise en perspective à partir de l’histoire.
Par Jean-Pierre Sainton
jeudi 2 février 2012
à la Casa del tango,
651 rue Alfred Lumière à Jarry.

Info Martinique


Francis Carole, candidat aux élections législatives dans le Centre

Vérifiez votre commentaire

Aperçu de votre commentaire

Ceci est un essai. Votre commentaire n'a pas encore été déposé.

En cours...
Votre commentaire n'a pas été déposé. Type d'erreur:
Votre commentaire a été enregistré. Poster un autre commentaire

Le code de confirmation que vous avez saisi ne correspond pas. Merci de recommencer.

Pour poster votre commentaire l'étape finale consiste à saisir exactement les lettres et chiffres que vous voyez sur l'image ci-dessous. Ceci permet de lutter contre les spams automatisés.

Difficile à lire? Voir un autre code.

En cours...

Poster un commentaire

Vos informations

(Le nom et l'adresse email sont obligatoires. L'adresse email ne sera pas affichée avec le commentaire.)