Jout-politik atè Matnik
30 mars 2015
Dezas politik longsay-ale
Senpiè, Matnik : Ni an bagay ki toumbile nan kanman politik moun Matnik eti nan tout dekou vire-vote te ka apiye, zie-fèmen, joutè-politik ki te genyen nan jout-politik avan gouvelman te abwogat jout-politik ta'a. Dezienm bagay, nan dezienm wonn an jout-politik, moun Matnik te ka toulong apiye moun ki te douvan nan prèmie wonn lan. Se pa sa ki fèt Senpiè Dimanch oswè, se pa sa ki te fèt Sentàn nan maws 2014.
Lamenm la, pou toumbile eti kanman politik moun Matnik ka toumbile, towtow, se pou mwen leve de larel-plodari. Yonn se PPM eti ki ni pou toulong ale a dwèt pou laji lakou politik li, depi wouspel-plodari 1981 an epi wonn-palab C. Darsières 1992 ta'a, nan jounal Antilla, eti moun ka kabeche sav Enme Sezè te dèyè'y, "le parti est contre l'indépendance". Se te pou konprann PPM pare liannen epi tout krèy-politik ki ka bat pou koubare tout bay-douvan politik atè Matnik. Tousa pou fè moun ka kabeche politik atè Matnik sav, jout-politik Desanm ka vini ke bat anlè karetel wangannite-politik la menm si kawbe-gouvelnaj yonnife ta'a pa ke mennen an zing tjouns politik ba Matnik.
Se pou konprann fok ni an karetel wangannite-politik adan jout-politik Desanm 2015 ta'a menm si palantjè-peyi epi sanble pou mètaferay matnik yo a se genyen jout-politik Desanm 2015 ta'a, sa eti apre dal RDM pran Senpiè nan 29 Maws ta'a plis nan kare kouri-kabèch pase wach-politik (real politik isiya la), fok pa bliye Senpiè se te dènie bouk (epi Gran-Lawviè) eti an konpayel RDM te ka gouvelnaye nan kare-tè anlè-solèy Matnik. Se pou se konprann, si Sanble pou mètaferay matnik ta'a pran an dal, man pa ka wè ki kote an krèy-joutè politik anba kabwataj Marie-Jeanne ek Claude Lise ke sa genyen atè Fòdfrans otila PPM ja ni 12.000 vwa ta'y rache-koupe, man pa ka wè kote eti krèy-joutè ta'a ke sa genyen nan kare-tè anlè-solèy, menm si se te epi gouvelnayè Sentmari a. Fok ke genyen epi an bidim faro nan kare-tè anni-solèy sa ki pe fèt flouz ek nan kare-tè Atlantik-mitan an, otila si ni an genyen, se ke an genyen tou wèt, men ou pa ka sa sav nan politik.
Nan tout dekou, fok ke fè politik, ladje karetel anni-jere kare-tè franse nan Karayib la pou rive adan an dekou politik, goumen politik pou sitire an gouvelman-lakay, goumen politik pou delofe Matnik. Krèy joutè-politik anba kabwataj PPM tankon Sanble pou mètaferay matnik pa ka goumen ni pou sitire an gouvelman-lakaay, ni pou delofe Matnik, tire'y anba jouk kawbe-gouvelman franse a ; yo pe ke sa doubout douvan katenn politik eti ka vini, nan banbann ekonomi ek sosial, obije politik, eti ka vini, dawlakataw, An-Frans. Sanble pou "mètaferay matnik" ka rale an bidim lespri jeray ek pe ke sa ale èche fondas apiye nan Karayib la pou wouvè chimen delofe Matnik. Si pa ni an karetel wangannite-politik, Matnik pri nan tè sek ek se tout divini'y tankon peyi-asou-latè ki ka dekati jou-ale, jou-vire.
Le PIB de la Martinique aurait chuté en moyenne de 1,7% entre 2009-2013.
Rédigé par : Madin'Info | 31 mars 2015 à 17:14