Chalè-oliwon antipile
Gouvelman pare pou pran pawol epi distopayè-politik

Sistenm-lang Matnik la

Sistenm-lang,

tan-ka-pase ek kanman-fondalnatal

22 Mé 1848 Ayiti kote kòb petwo-karibe a

 

Kreyol_govinding_20150922_114018Bay-menmProvidans

 

 

Nan tout peyi oliwon-latè, moun ka toulong plodaye asou ki moun yo ye, se pou tann ek konprann kanman-fondalnatal yo, nan an liannaj tenkant epi laliwonn otila yo ka rete, nan an liannaj tenkant  epi  tan-ka-pase, nan liannaj kòtok epi dòt lakou-moun ek lakou-peyi, ki nan laliwonn lakou yo, peyi yo, jik delè alsa lakou-moun an, peyi a ; anni konprann sa eti moun-asou-latè  ka fondase an kanman-fondalnatal ba kò yo  nan mete-nan-brann yo ka bat, nan wach lavi yo trape, si se pa wap lavi, pàs eti yo ka pase. Aha, sa te ke flouz si nan lavi toulong nètche ta'a, tan-ka-pase pa te ka pran boulin aleliwon nan kabèch moun jik pou yo anni fè yonn epi tan-nanninannan, tan-kòtok lajounen-jòdi ek tan-divini an.

Kanman-fondalnatal la ka toulong tjoke bioloji, djing fizik an moun, an kannan-moun, an lakou-moun men nan menm balan an ka woule anba anchay lespri sosial eti yo menm anchouke nan tan-ka-pase ek asou kous-kouri laliwonn  lan. Bagay pou mwen se matje sa douvan tout gran-kabeche eti moun ka sèvi kanman-fondalnatal peyi (collective identity)  yo pou pare kou, nan an dekou fann ek delè se pou yo toumpotjole kanman-fondalnatal peyi ta'a pou bay douvan nan an lavi-asou-latè otila se tèp lamenm-la (òmùrùnwa òzígbo) ki ka pòte ek konte. Nan peyi tankon Matnik otila kabès-fondalnatal politik la flòkò, si se pa lòlòy jik pou moun se rive dòmi nan zie an kokofiolo politik ki mande yo ale vote, a 80% se pa an wol-vote, pou koubare tèp Matnik tankon kare-peyi franse adan sistenm-gouvelman franse a, djoubap tèp lamenm-la ta'a ka toumbile pou an kaka-nen, pou moun ki pri adan an "chak chen ka niche bout tèt kal li an gou kò'y". Anni konprann sa kòdjòm, nou pa adan an bay-douvan yonn-tou-yonn,  ni menm adan an wach-lavi ki te ke ka palantje moun yonn-tou-yonn douvan lakou-moun men adan an dousinen-lavi (hedonism, the pursuit of pleasure) eti ka tjobole laliman kanman-fondalnatal peyi tankon konsians tèp peyi-natifnatal la. 

Jean bernabé, La dérive identitaristeSe konpayel "matjoukann l'Afrik" la, plodari nèg-ginen-krann lan, atè Gwadloup ek Matnik (peyi san gouvelman natifnatal) ka rive mete nan an menm kanman-fondalnatal peyi tankon an nas-tonbe-leve, kannan homo sapiens ki leve anlè kontinan l'Afrik la ni owonzon anba 200.000 lanne, gangan l'Ejipt-farahon an depi Alara (-775 a -760) nan sab Napata a jik Ozymandias (-1304 a -1213) nan sab Pi-Ramses la, gangan l'Afrik anba-solèy ki pase pas sistenm demounize moun eti masogan l'Ewòp la te sitire (se prèmie sistenm ankelele moun ki te demounize moun)  oben tjek gangan Ndebele (si se pa Lenmba), oben Shona, ki leve an masonn wòch nan Gran Zimbabwe, bouk-gouvelman Wangan Saba nan mitan 11enm pou 15enm siek la ; bagay pou fè an apoda kouprann tout nèg-ginen l'Afrik te wangan ek te ja ka koule fè nan sab la avan masogan l'Ewòp debatje vini rape yo, batje yo abò gaba pou l'Amerik tankon ninang-founang, "dènie jenerasion apre krapo". Pran-balan sosial tan-ka-pase se tankon toumbele lavi a ki ka bay pi dri, aleliwon-galba ek nan menm balan an, an tilili wach tan-ka-pase, se an bat-manman. Kreyolis Matnik la, pou li mwen menm li adan dènie liv Jean Bernabé a, La dérive identitariste, ek pou li man te ja li Approche cognitive du créole martiniquais, se anni de plodari-kabeche ki ni atè Matnik, matjoukann l'Afrik la epi plodari kreyol la, pa le tann pale sitiraj atè-lakay ; ek, menm lè'y ka vire pran, ti dwel dèyè ti dwel, plodari ankreyolaj Edouard Glissant an pou ta'y, pa ka rive wè tan-ka-pase, ale wè an pran-boulin tan-ka-pase. Nan de liv li a, Jean Bernabé pa te rive konprann tout moun adan an lakou-moun (community of practice), tout lakou-moun adan an lakou-peyi (achieving society) pa pe nan menm rel anchoukaj sosial la, pou rive yo pa rive nan menm rel lekol, pou menm rel tjouns branbrann, sosial, kabès, kisasayesa, yo pa trape ; pou menm karetel rive-nan-lavi yo pa se pran ; pou anchay ti bagay ek gran bagay eti man pa sa nepi dekatonnen isiya la ; an lakou-peyi, se toulong an laliwonn/tan-ka-pase ki bililik-aleliwon, se anchay djoubap sosial eti ka leve, ka fredi pianmpianm ek pa toulong nan menm rel ek nan menm boulin fredi a, anchay bat pou trape kanmouzaza sosial, lèwdou o-piyaj, tousa. Se pou se matje isiya la konsa, se pa anni de plodari ki ni atè Matnik, ni plodari ankreyolaj Edouard Glissant an, ni an plodari kanman-fondalnatal kreyol nan natifnatalite franse eti plodari kreyolis la ka zaye tontenn-mitonn, ni an plodari peyi-natifnatal matnik nan kantekantaj sosial franse a (Enme Sezè epi PPM li a jik jòdi), ni an plodari kanman-fondalnatal peyi-Matnik nan peyi-natifnatal franse a (bagay se sosialis franse atè Matnik la nan wabap se lanne 1980 an, Siméon Salpétrier, -1940-2016-), man espere ni an plodari bililik-aleliwon karayib la, epi dòt plodari eti man pa se le nonmen isiya la konsa pou bwabwa yo pi bwabwa oben sere koutja yo ka sere. Pi kabeche nan fondok, men se anni pou bay antre nan plodari, tout lakou-moun, tout lakou-peyi ek tout lang oliwon-latè pa pe ni menm kabès la anlè kanman-fondalnatal peyi, pa pe ka depenn kanman-fondalnatal peyi a epi se menm palab la, pa pe ni menm lespri asou tan-ka-pase, se pa pou ayen an raratè matje nan lang itali a, Traduttore, traditore.

Tout se plodari matnik ta'a trape an larel depenn kanman-fondalnatal peyi a ek, pi nolfok, yo ni an lespri asou sistenm-lang matnik la. An konpanyi pran'y pou tjek lang l'Afrik, dòt pou an lang l'Afrik nanninannan ki anchouke atè Matnik, dòt pou an lang franse mafoudja, anlòt konpanyi pou an lang kreyol djol-bè otila tout pawol franse pe kouri lawonn flouz, obre ka gobe an pòpòt-lacho ; epi ti konpanyi moun bililik-aleliwon karayib la, pran'y pou sistenm-lang eti'y ye a, se pou di an moun ni an mete-nan-brann sitire/desitire/vire-sitire, se se pianmpianm, adan'y ek se pa anni pou anchouke palab ek pawol lòtbòtsay (lòtbòtsay ta'a, nan kabèch kreyolis la, se anni lang franse a) men lang ta'a se pe ka pran balan asou kò'y pou leve an laliwonn/tan-ka-pase, anchay jès, anchay palab, anchay pawol ka  branbrannize an wè-klè asou wach-lavi (weltanschauung), an sa-fè, an sa-doubout-moun adan lavi a, kouri lawonn, dekouri lawonn, vire kouri lawonn. Sistenm-lang la se pa nepi  kanman-fondalnatal peyi a, ni ka fè kanman-fondalnatal peyi ; men, se anni lang la ki ka pe pòte kabès-fondalnatal peyi depi gangan-douvan-gangan an jik yich-dèyè-ti-yich. Se anni sistenm-lang lan ki ka pe sitire rarataj eti ka branbrannize tan-ka-pase ek pi douvan ka kantinen an kanman-fondalnatal peyi, ka pe ba'y plis lantiray ek kous-kouri-ale. Nan peyi anba-jouk politik tankon Gwadloup, Gwiyann, Matnik otila pa ni an kare-gouvelman natifnatal (CTM Matnik la, CTG Gwiyann lan, se pa nepi, man tou djòsol ba se palantjè-peyi a, an kare-gouvelman natifnatal Matnik/Gwiyann, ni menm an djoktòch-politik atè-lakay) pou sitire (leve) an rarataj natifnatal, ki fè branbrannize karetel tan-ki-pase jou-ale-jou-vire, se anni sistenm-lang lan ka pe liannen gangan an (ndi gboo) ek yich tan-dèyè (ndùdùgandù ǹdíniihu), fè moun letjete nan divini ; liannaj ta'a pa pe ka fèt atè Matnik (Ayiti, Gwadloup, Gwiyann, tou) epi lang franse a. Se pa anni pou mande ki moun nou ye, men toulong la nou ka ale kon nou pati la a ? Se anni sistenm-lang lan ka pe fè moun vire anchouke dwel kanman-fondalnatal lòtbòtsay ka debatje, nan lespri Stuart Henry Hall (1932-2014) ta'a, “Culture is always a translation” tankon an kare-may li ek konprann nan dekou anchay dwel kabès-fondalnatal ka kouri lawonn pou toulong wè lakou-moun an tankon an lakou-moun yonnife ; tout lakou-moun, tout lakou-peyi ka èche fè yonn epi tilili moun ka kouri lawonn/dekouri lawonn adan.  

Se toulong an tan-ka-pase eti man pa'a fout wè adan kabeche se plodayè Matnik la, kreyolis, kreyolè, franse-desèvle, plodari-anni l'Afrik oben nèg-ginen-krann lan, tout plodayè ta'a. Se pa anni pou diskoupay ki ni adan rarataj la limenm (pou matje eti rarataj ta'a pa ka jenhen matje mabial ek dri) men pou anchouke eti kanman-fondalnatal peyi Matnik la ki pa ka rive, tankon kanman-fondalnatal peyi dekou, toulong liannen tan-ki-pase, tan-kòtok la ek tan-divini an. Menm si sistenm-lang Matnik la (ek se pou sa tou man ba'y tit "sistenm-lang" ek jenhen pa  "lang kreyol") ka rive depareye an tilili tan-ki-pase (ni an tan-pase rarate ek ni an tan-pase kòtok, ni an tan-pase longsay, ni an tan-pase longsay-pase, ni an tan-pase douvan-pase, se dèyè potjel pase ki ni pase nan sistenm-lang matnik la), an tilili  tan-kòtok ek an tilili  tan-divini,  tousa, plodayè lang Matnik la pa fouti tann, ni konprann, nan rarate tan-ka-pase ta'a, moun ka sitire an kanman-fondalnatal peyi, an bagay ki ka ale pi nolfok pase badjolaj toulejou nan an lang-anba franse atè-lakay. Se pou mande sav ki sa ki pran kreyolis Matnik la pou se rive depenn ek lonyen an "lang kreyol" ek plodaye pa pe ni "kanman-fondalnatal kreyol" ? Nan tousa, san'y se apiye plodari'y la epi tjek depareyaj mabial nan mitan lakou-moun epi moun-yonn-tou-yonn, nan mitan sosioloji ek psikoloji, nan mitan anthropoloji ek langannistik, nan mitan lang-matje epi lang-pale, tousa.      

Kanman-fondalnatal peyi a se tankon Alberto Melucci (1943-2001), an sosiològ ek psikològ Itali, te ka kabeche'y, "se an lespri pòte-kole eti an kanman-fondalnatal moun ka fè kouri lawonn lè yo ka bat adan an mete-nan-brann ek ka gade wè faro ek koubaraj ki pe bay anlè chimen otila mete-nan-brann yo a ka kouri". Depareye eti'y te ka depareye se plodari mete-nan-brann lakou-moun (azioni collettive) ek se plodari doubout-moun-mabial la (motivazioni individuali), Melucci te kabeche an karetel an mitan otila moun yonn-tou-yonn te ka tann ek konprann yo ka pase lanmen-nan-lanmen an krèy larel-ale ek asou fondas ta'a ka pran lang pou mete nan brann ansanm. Se pou'y te wè kanman-fondalnatal peyi ta'a tankon an karetel-ale eti moun ka vire kabeche longsay-ale anba jouk wach-lavi yo trape, liannaj yo leve epi dòt moun ek falfrèt yo sipòte, pàs yo pase. Rel-plodari mwen, isiya la konsa, se pou apiye sa eti si pa ni kanman-fondalnatal, moun tankon peyi, se djigilòp anfwa (nan lespri anchoukaj sosial Emile Durkheim lan) men pi douvan, chak sistenm-lang lan ka pe depenn-wach, konte-kannan ek depenn, kanman-fondalnatal la epi tjouns eti'y trape, lanmen-djok eti'y trape pou kabeche pran-boulin tan-ka-pase a. Kanman-fondalnatal la pa menm nan sistenm-lang yorouba a ek nan sistenm-lang igbo a ; nan sistenm-lang angle a ek nan sistenm-lang franse a oben panyol la : nan sistenm-lang alman an ek nan sistenm-lang japon an, nan sistenm-lang matnik la ek nan sistenm-lang ayiti a, kisasayesa, pou tout se sistenm-lang lan ki pa ni menm lespri anlè tan-ka-pase ek menm tjouns pou pran douvan pran-boulin tan-ka-pase a.

Nan tousa, man se le fè moun Matnik tann, konprann ek kabeche se anchay toumbilaj teknik ki kouri lawonn peyi ta'a depi kon ranboulzay sosial ek politik Septanm 1870 la kaye, pran dal eti'y pran an ; moun ladje mile pou chouval, moun ladje chouval pou tonbe-leve chaje kon an pie-sirèt, moun ladje tonbe-leve pou bache, ladje bache pou 4X4, yo tou-yonn abò, ka koute "Buscando América" Ruben Blades la san konprann hak ek ka laboure tout savann-wòch-silèks Sentàn lan, moun ladje kay fibo-siman kanbizin déwò  pou gran-kay 5 chanm, kanbizin andidan, anni an moun ka rete adan. Tout se toumbilaj teknik ta'a, an pran-boulin teknik, rive apiye an pran-boulin toumbilaj sosial (se pa anni pou anchay mayonmbo ek agondonm-dachin ki vini djoumbatè-gouvelman franse ek pa sav sa ki an mango-zefirin ankò) eti limenm leve an pran-boulin wach-lavi moun, potjel lavi tontenn-mitonn ; kontel, lajounen-jòdi, piplis moun Matnik pa ka rete nèf jou ka plere lanmò an moun, ka predje ba moun-mò a toulejou ; konsa yo tere'y, se konpa-dechire-tjilòt anba kay la, bwa-pou-ale. Pi owa fondas la, nan bay-boulin tan-ka-pase ek latè-wonn ka bay, tan chaye moun ek machandiz abò machin vini pi kout ek se pou moun peyi ekonomi dekatonnen se rive trape machandiz kontinan lòtbòsay eti ka katawoute tan-degra peyi rive a, asou tre se gran kawbe-tre a (asou tre ti machann alvantis la nan kawbe-tre Latrinte a tou, "qui m'a mandé le yàm ?"), moun pe trape mango-koko-bèf oben zaboka, tout lanne a jik pou yo pa sa menm kabeche tjek "se an tjou pie-mango ka pòte moun ka voye wòch" oben tjek "avan zaboka te bay, makak te ka nouri yich li".  Se twa pran-boulin ta'a liannen yonn epi lòt nan wach-lavi toulejou men man se le dekole yo lè man ka kabeche yo, pou sav man fout sav, atè Matnik, se pran-boulin ta'a eti moun Matnik, yo menm, pa ka kabeche, ka pe toumbile kanman-fondalnatal peyi a, pou rive yo ka rive mare nan patje ek se larel gouvelman franse a. Se pa pou sa pou ale badjole pa ni an kanman-fondalnatal peyi Matnik, ale wè nan dòt peyi lòtbòtsay ki trape an kare-gouvelman natifnatal pou ta yo. Se te ke tankon pran 6.000-epi lang ka kouri lawonn latè pou badjolaj sakabòy, ti kontrolè ka fè tak dèyè katjopin anba lasavann Latrinte.

 

I - Kanman-fondalnatal peyi ka leve ek tjenbe nan mete-nan-brann aleliwon moun nan an peyi.

Se pou se tann ek konprann isiya la konsa, moun ka bat nan lavi a nan bouskay tèp yo, pou moun yo moun asou latè ek bouskay ta'a ka fè yo dekatonnen an dol, an karetel-ale, an trase-chimen eti ki toulong mabial, ki kabeche epi tjouns lang atè-lakay la ek/oben kabès-peyi yo pe trape anba lanmen yo ; delè epi kabès-fondalnatal yo trape nan peyi lòtbòtsay ek vire anchouke nan peyi atè-lakay. Nan palab tèp ta'a, man ka mete an se-le nan tout konsians, bay adan djoubap sosial la. Moun pa ka anni defann tèp yo (moun Matnik ka jik rive ale vote koubare tèp yo), delè yo pe ka ladje douvan pou vire pran dèyè, ba moun an fig, vègle an moun, an welto, ou wè'y ou pa wè'y.

Se Pierre Bourdieu, mètafè sosioloji larel-ale-longsay la (le sens pratique), ki te ka matje sa eti nan lavi toulejou, moun ka èche mete kantekant sa yo ka fè toulong ek laliwonn sosial anzandale otila yo ka bat. Se pou se konprann se pa anni an depareyaj mabial, ni menm an mès-anchouke ekonomi men lide an konsians karetel-ale nan mete-nan-brann ki te ke liannen tenkant epi an konpanyi tèp moun eti yo menm  ka depenn mabial ek ka vize tankon an rel-rive. Bagay pou estebekwe kapistrel sosioloji "chive-grennen an", nan sosioloji Bourdieu a, dol-sosial/tjouns/laliwonn-sosial  (habitus-capital-champ), ni toulong lide ta'a eti fok ba tèp moun plis lantiray  ek tizi santay ek konsians  lan an menm balan an.

Anni katjile sa, moun asou-latè pa ka kabeche an karetel pou rive adan an rel trape an bagay fann (sa se lespri se plodari-kabeche konsians lan, depi Sokrat jik Kant) men ka toulong wouvè anchay karetel mete-nan-brann ki ka lonyen an rel-rive ek ka vire toulong nan menm potjel la pou leve anchay dekou-sitire kòdjòm ek eti tout moun lakou-peyi a pe rive konprann, tousa menm si yo pa se ka bay anba an larel konsians, oben pa se ka lonyen tjek rel-rive tankon an dol. Se pou tann ek konprann sa eti nan mete-nan-brann sosial la, ni anchay tèp anba-fèy, bagay ki nolfok branbrann, ek ka fè anchay moun wè kò yo tankon moun ki pa ka èche tèp, moun ki pa klendenden pou klere anni pou nanm yo.

Lide Pierre Bourdieu a, si man se ka gade wè flouze'y ba moun ka li, tann, konprann ek kabeche sistenm-lang  matnik la, se pou plodaye chak laliwonn sosial fondase ka plen an karaf djol-anba, san p'an tèp adan, epi an madè ki pa jenhen ni menm kannan sik oben fèy sitronnel oben miskad, kannel, tousa. An plodayè kreyolis adan kawbe lonyen fondas lang franse'y la, ki pa jenhen mete pie adan an lawonn-bèlè pe ke sa rive konprann poutji pa ni kouri-lawonn  (ek dekouri-lawonn) nan bèlè-dous la, moun Matnik ka kriye'y bidjin-bèlè, tou. Pa ale mande an boloko plodaye asou gwo kannan kole-palab (atè-solèy, bat-manman, bonm-siwo, chenn-lanmè, chimen-dekoupe, djel-koukoun, fanm-dewò, griyen-dan, isiya-la, jou-wouvè, kaka-kok, koko-makak, kole-de, kous-kouri, kout-chen, lavwa-regle, leve-o-ka, mache-chèche, manman-doudou, moun-lòtbòtsay, nèg-gwo-siwo, ninang-founang, nich-koukoun, o-vant-atè, papa-djab, pòte-kole, pòte-nouvel, rache-koupe, siwo-miel, tan-mare, tèt-mabolo, toufe-yenyen, toutoun-banbou, van-douvan, vire-won, wonn-bwa, woule-mango, yich-kòn, yich-man-bans, zie-bòy, zie-dou, zie-loli, epi an tilili dòt) eti ka kouri lawonn sistenm-lang matnik la ek poutji pa ni sa nan sistenm-lang gwadloup la men nan ta Ayiti a, ni an kannan kole-palab menm si'y se anba rel ta Matnik la.  

Tousa se te ke pou pitje laliman kabeche a isiya la, fè moun ki sa li, tann ek konprann jik kabeche sistenm-lang matnik la, kanman-fondalnatal an moun, ale wè kanman-fondalnatal peyi a, se an bagay ka bat adan an laliwonn sosial ek se pou'y toumbile anlè kò'y oben anba mannigèt anlòt, se se pianmpianm. Se toumbilaj towtow la oben ladje dwel kanman-fondalnatal peyi pou pran ta peyi lòtbòtsay san anchouke'y (ki fèt towtow) oben vire pase lanmen adan, eti ka leve tjak, ka desèvle moun oben ka malelive yo.

                    I-1.  "Larel-ale-longsay" Pierre Bourdieu a. Se lide ta'a eti moun pa ni pou kabeche toulong mete-nan-brann yo ek vire pase lanmen adan nan menm dekou yo ka mete nan brann, men pou fè yo fè'y anchay kou, yo sav san katjile sa pou yo fè. "Bwa pou ale", se pa "pòte mannèv", sa'w di Maïmouna ! Se tankon nan an danmie otila danmietè rive trape an potjel goumen ek se pou'y fè bagay kòdjòm lan pou goumen eti'y ja goumen, bay eti'y ja bay nan lawonn danmie, sav si lòt danmietè a fè an kout-pie-depaye pa pe ni an kout-pie dekoupe lamenm dèyè'y.

Se anni sa, pou goumen danmie eti danmietè goumen danmie, yo trape an larel-ale ki ka fè yo li danmie a ek yo pe goumen danmie san ni pou kabeche mete-nan-brann yo, san wè'y tankon an larel-rive ; nan lespri P. Bourdieu, piplis mete-nan-brann moun toulong kòdjòm san bay nan gran katjil.

                    I-2.  "Sa eti nou ye". Nan plodari Jean Bernabé, ek se sa ka tenmbolize mwen an, "sa eti nou ye a" pa sipoze tjoke an kanman-fondalnatal peyi men toulong anni an "yonn-tou-yonn kabès-fondalnatal" (annou pran'y isiya la pou "singularité culturelle" lang franse a), bagay pou vègle  an katjopin atè Matnik, fè'y tann ek konprann se anni kanman-fondalnatal franse ki te ke ka bay.

Isiya la, nou ka vire tjoke, se se lèkètè-lèkètè, lide ta'a eti se anni an kare-gouvelman (kare-gouvelman franse a) ki ka pe lonje an kanman-fondalnatal ba moun, ba an lakou-moun, ba an peyi anba-jouk, tousa. Mètafè kreyolis la ka fè djendjen epi moun Matnik (sa ki pi tenmbolizan, se anni li ka matje liv kabeche-mabial nan peyi ta'a) pou wol pa sav eti'y ka fè wol pa sav, kare-gouvelman franse a ka toulong chaye an karetel ras-moun (masogan, ras-moun-kokaz) adan kanman-fondalnatal peyi'y la.   

 

II - Kanman-fondalnatal peyi a depi Frantz Fanon jik Edouard Glissant.

Frantz Fanon te ja ka tjoke sosioloji vire-kabeche-longsay la nan lide an konsians te ka pase nan twa karetel depi an parad moun yonn-tou-yonn jik konsians politik la eti se kanman-fondalnatal moun ta'a te ke sanble pou vini an kanman-fondalnatal peyi.  Men se pasay Frantz Fanon an se toulong nan an dekou doubout douvan isenbòt masogan an isenbòt an tjou'y, se pa nepi an zimonyon, an bay-douvan lakou-moun an, lakou-peyi a asou kòy menm. Mapipi raratè Les damnés de la terre la te ja rive konprann sa eti moun pa se pe ka anni rete la ka plere pou fè eti gangan yo pran, men te rete pri adan lespri rete-la-ka-plere se plodari-kabeche konsians lan ki ka toulong pran mete-nan-brann lan pou an se-le an krèy moun ki sav, san patate, sa yo le, kote yo le ale.

Kanman-fondalnatal peyi Frantz Fanon an (fok ni an kanman-fondalnatal peyi pou doubout douvan masogan an, kanman-fondalnatal moun pa ka tjenbe), ka toulong teke epi lide an nou-tout-la doubout douvan masogan an. Lakay matjè-raratè Peau noire, masques blancs an (ek man ja matje, vire matje, toulong matje, fok konprann ni an tilili mas),  nou ka ladje djendjen moun yonn-tou-yonn pou an mete-nan-brann peyi, pou rive nan politik. Se pou se konprann sa ek kabeche sa eti karetel la isiya la konsa se pou vire fè an moun demouzize, fè an moun ki kouche anba swel masogan an, vire moun nan moun li, moun doubout nan an peyi.

Se lide Frantz Fanon ta'a eti Edouard Glissant te vire pran tankon an rel-plodari ki te ka teste "nou sòti nan divini ka rive ek se ba nou lè pou nou pase". Men si lakay plodayè kanman-fondalnatal nan liannaj la (identité-relation) se toulong rarataj la ki ka fè kanman-fondalnatal la, lakay kabechè Sociologie d'une révolution an, se mete-nan-brann ranboulzayè a eti ka fè kanman-fondalnatal la. Edouard Glissant oben Frantz Fanon, se de gran mèt-kabeche Matnik la, se te lide eti tout bagay ka brennen oliwon, an latè-tranble aleliwon otila pa pe ni matjoukann peyi-douvan, pa pe ni gangan ka wouvè chimen ba moun, pa pe ni iwí egúngún (lavwa-regle se gangan an), se bwa-pou-ale.

Se pou kanman-fondalnatal peyi a se ka toumbile, towtow lakay Frantz Fanon (fok te vire kabeche an karetel tan-nanninannan moun asou latè), pianmpianm lakay Edouard Glissant, nan an rarataj toulong vire-kabechinen pou pase laliman peyi. Palab-kabeche kare-kanman-peyi, isiya la, se pa menm epi palab-kabeche l'Ewòp la ki toulong mare djok epi an kare-gouvelman, sa eti ka fè se anni nan larel an matjoukann, bagay an lakou-moun douvan ka ladje ba an lakou-moun dèyè, kòtok, san yo se ni p'an dwel pou toumbile adan.

Stuart Henry McPhail Hall (1932-2014) eti wouvè zie atè Jamayik men leve tibray nan Anglitè, te li Frantz Fanon ek Edouard Glissant nan fondok ek te rive depenn kanman-fondalnatal la tankon an "moun-ki-moun peyi" ("one true self") eti moun ki trape menm gangan ka tjenbe ek dekatonnen.  Nan lespri  "godfather of multiculturalism" lan (lepè lakou-peyi tilili kabès-fondalnatal), kabès-fondalnatal la se te an laliwonn djoubap ek pou'y te ladje lide an kantekantaj mabial nan mitan dekou sitiraj kabès-fondalnatal la (encoding model) ek dekou anchoukaj la (decoding model) ; lide ta'a eti kabès-fondalnatal la toulong nan kavalad, nan an sitire/desitire/vire-sitire.

                     II-1. Jean Bernabé, nan lespri dekinay douvan F. Fanon ek E. Glissant.

Sa frayik wè Jean Bernabé lonje dwèt asou larel-kabeche ki ka apiye anni anlè sa moun ye ; mètafè kreyolis la se an bidim plodayè ki te nan tèt-kole epi Enme Sezè (1913-2008) poèt nèg-ginen-krann lan nan lang franse a. Men moun-asou-latè ka rive  toumbile lespri yo, sa eti ka fè yo se moun nan moun yo ek, sa eti ka fè an plodayè trape an lanmen-asou-tjè nan plodari'y, tankon voye an mea culpa, apre yo se pran kaka-poul pou ze.   

Se sa ka fè La dérive identitariste se an liv ka pòte nan plodari matnik la (oben plodari antiye a si'w le) ; dabò-pou-yonn pa ni anchay liv-kabeche ka matje, se anni liv-rarataj oben liv rarate tan-nanninannan, an tan gran demounizay la ; lòtbòtsay, se tankon an vire-lang asou plodari douvan, Eloge de la créolité. Men ladje eti'y ka ladje plodari anni-sa-moun-ye a (plodari kreyolis la, la créolité), se pou'y pran karetel plodari kabeche wach-lavi a, kabeche kout-zie asou wach-lavi, kout-zie asou moun-oliwon, tousa ka fè'y kabeche lide an bay-douvan (tankon Edouard Glissant epi plodari ankreyolaj li a) men raratè-matjè, Approche cognitive du créole martiniquais  a pa ka pe rive wè an brennen-anlè-kò atè-lakay. Kanman-fondalnatal la se pa jenhen an bwa-doubout dwèt-pitjèt se an "nich mouchamiel" eti van-oliwon ka defolmante, gaye, vire sanble, toulong.

                    II-1. "Kabeche laliwonn" Edouard Glissant.

Lajounen-jòdi pou nouvel-pòte ka kouri lawonn ek media kouri-kanmo ka mennen, sistenm-lang ek kabès-fondalnatal l'Ewòp ka bay oliwon-latè, se an bat-manman pou an moun peyi anba-jouk, peyi san djoktòch politik atè-lakay (ale wè san an kare-gouvelman natifnatal) se ka rive kabeche nan laliwonn/tan-ka-pase peyi otila'y leve ek/oben ka rete. Nouvelis mawon Matnik la, debiele nan mitan kabèch, la ka rarate tout ti brennen se mètafè kanman-fondalnatal natifnatal-franse a, si se pa kanman-fondalnatal ras-kokaz, an reklanm lanmen-asou-tjè, nan lang franse djol-dou, eti ka depotjole laliwonn/tan-ka-pase matnik la.

"Kabeche laliwonn" Edouard Glissant an, "kabeche tras la", "kanman-fondalnatal nan liannaj", "lakou-moun-peyi san rarataj dekou wouvè-zie", tousa, ka fè moun wè Edouard Glissant te ja nan lide ta'a eti kanman-fondalnatal la se pa an blok rèch ek san fondok-tjè men tankon an sab bò-lanmè, ti grenn, ti grenn ka kratje anba plat pie moun, degrennen ti grenn. Pa di yo di'w, "nou sòti nan divini ka rive" a (man ka kole wonn-palab ta'a anlè'y "ek se ba nou lè pou nou pase") ka wouvè lide an bililik-aleliwon karayib menm si Edouard Glissant pa te kabeche'y anni pou tann eti'y pa te le tann pale sistenm-kabeche, kabeche nan an sistenm. 

 

III -  Sistenm-lang lan nan rarate tan-ka-pase ek nan sitire distenkant kanman-fondalnatal peyi

Rarate tan-ka-pase se pa nepi an badjolaj, se pa anni pale pou pale, plenyen asou an tan-nanninannan otila tout bagay te dous, solèy te ka chofe ek lalin te ka klere ; brè dlo-lasous lawviè, benyen nan lanmè ; nan an zayonn eti Jah te fondase ba moun, lanmen-asou-tjè. An lakou-peyi (an lakou-moun tou) otila pa te ke ni djoubap tèp (conflit d'intérêts nan franse) se te ke an lakou-peyi otila moun pa te ke moun nan moun yo. Se an lakou-peyi otila pa te ke pe ni toumbilaj sosial ek se pou se gangan an (lespri gangan an) te ke ka ale vini, alagadigadaw.

Nan de griyen-dan kat kèkèbè, an drivaye-nan-kabèch, an dòmi-djol-koule eti ka vire pran rarataj bèkèkè, "soubawou dous" J.-J. Rousseau a, se anni plodari nèg-ginen-krann lan ka ladje plodari lòlòy ta'a lajounen-jòdi. Nan plodari kreyolis la, tan ka pase men pase tan-ka-pase ta'a se pou gare moun nan chimen ; isiya la se toulong menm badjolaj la, pou tout moun oliwon-latè ki te ke vini fondase lakou-moun kreyol ta'a, san twòp djoubap epi sa, chak moun oliwon-latè kole ti wòch li pou leve masonn lan, pa ni kanman-fondalnatal peyi, pa ni kanman-fondalnatal kreyol, men anni an doubout-moun kreyol ; pa ni lakou-moun (delè pa menm ni lakou-peyi) pa pe ni "kanman-fondalnatal peyi kreyol" men ni an "lang-kreyol", ou pale bagay pou fè moun pèd lakat.

Si an lakou-moun ni an lang ka pale (matje a pi bililik), se pou rarate lavi yo, rarate tan-ka-pase, tout bagay ka kanmouzaze liannaj nan mitan moun, tout bagay ka fredi, se se pianmpianm, djoubap sosial la, tout bagay ka pe fè yo fè eti se gangan an ek pi nolfok, tout bagay ka fè yo pran letjèt nan divini. Lang la atè-lakay, se pou pa jenhen rete nan tan kòtok la eti ki toulong rèd pou viv, se pa anni dlo koko nan pipirit, moun-asou-latè ka plere toulong asou lavi yo ek se konsa yo ka pe ranbonni'y. Si lang la, anni lang atè-lakay oben lang natifnatal, pa ka pe fè kanman-fondalnatal peyi a, se anni nan rarate tan-ka-pase otila moun ka pe sitire/desitire/vire-sitire kanman-fondalnatal peyi yo, (fondase an peyi) kanman-fondalnatal moun yonn-tou-yonn yo.

Si ni an "lang kreyol" se pou moun ka pale "lang kreyol" ta'a te sitire an tilili rarate tan-ka-pase ek se pou an "kanman-fondalnatal peyi kreyol" (la identidad criolla colectiva) te leve, kouri lawonn, dekouri lawonn, vire kouri lawonn pou se doubout djok douvan kanman-fondalnatal peyi  lòtbòtsay, fè an ganm, an dièz, "misie bagay" ba yo. Si tan-ka-pase atè Ayiti pa pe menm epi tan-ka-pase atè Matnik, tan-ka-pase atè Gwadloup, tousa rarataj tan-ka-pase a pa pe menm nan se peyi ta'a ek menm lang lan pa pe ka sèvi ba se peyi ta'a, apiye anlè sa eti Ayiti ni an kare-gouvelman natifnatal ; se pou tann ek konprann menm sistenm-lang lan pa pe ka sèvi nan tout se peyi ta'a ek fok depareye an sistenm-lang matnik epi an sistenm-lang Ayiti, an sistenm-lang Gwadloup epi an sistenm-lang Gwiyann, tousa ek sa pa ka koubare yo nan pran lang yo yonn-a-lòt, delè jik pou an lang-dous masibol, lèwdou-tjè-koko o-piyaj, an kòkòlò, an gwo-bouzen, an koke-tou-doubout pou fè janm tranble.

Lespri kreyolis la, moun Matnik, moun Ayiti, moun Gwadloup, moun Gwiyann te ke anni moun yonn-tou-yonn, san kanman-fondalnatal peyi, anni ti doubout-moun bwabwa yo, eti se anni lang franse a ki te ke pe ba yo tjouns pou sitire an rarate lavi yo tankon moun-asou-latè. Nan an plodari isenbòt konsa, tan-nanninannan se lakou-moun ta'a ka koumanse nan barank gaba ankelele-moun an, yo te ke toulong yonn-tou-yonn nan soukou barank lan, sa eti ka fè, nan lespri yo, pa te ke pe ni fè-kakol douvan/anba kout balata-bel-bwa sistenm-ankelele moun an. Nan lespri kreyolis la, lang-pale kreyol la te ja la avan moun l'Afrik anba-solèy debatje atè peyi-karayib, sa eti ka fè, toulong distenkant, l'Afrik-nanninannan se te ke anni an lakou-moun, soubawou epi sa, ki pa te ke ni p'an tan-nanninannan, p'an rarataj tan-ka-pase pou ta yo. 

                         III-1. Pa ni sitiraj atè-lakay nan plodari kreyolis la.

Nan Approche cognitive du créole martiniquais li a, Jean Bernabé pa te rive tann ek konprann an sitiraj atè-lakay,  an pawol, an palab, an wonn-pawol, an teknik, an mès-kriye-bondje, an jès, an zeskay, an twa-de-gout, ki te ke leve atè-lakay, anni atè-lakay nan se kont la, nan se bèlè a, nan tak tibray dèyè kapistrel, nan zay oben djendjen se tjanmay la anba seren an, nan nika twa-chat-mare-latje eti an kapistrel se mare ba an tibray. Ayen, nad-marinad ;  nan plodari kreyolis la, tout mès, tout kabès, tout pawol, tout jès, tout mès-kriye-bondje, menm zeskay la sòti lòtbòtsay (isiya la, lòtbòtsay la se anni An-Frans) rive, menm si mètafè plodari kreyol la se ka topaye asou an toumpotjolaj flòkò, atè-lakay.

Nan La dérive identitariste, se menm lespri a, pa pe ni kanman-fondalnatal atè Matnik, an kanman-fondalnatal ki te ke leve nan siek-tan eti moun Matnik ka pete gwo zotèy yo nan chimen douk  peyi a. Menm si pa ni an gouvelman atè-lakay Matnik, ale wè an kare-gouvelman natifnatal, lang la ka pe masokade anchay kabès, anchay kanman, anchay jès, anchay tjouns kouri lawonn pou vini kole yonn anlè lòt, delè jik kole-kole, pou trase an neblin eti ka pe woule tankon an kanman-fondalnatal. Se pa an blok, se pa an wach kòtok men se tankon an karetel-ale eti moun ka pe pran lè lavi ka bat yo, se an kannan pawol eti ka pe fè yo tjenbe larel douvan wap lavi a.    

                        III-2. Memwa ek kanman-fondalnatal nan peyi san gouvelman natifnatal.

Anni katjile sa eti chak kou an ourakàn pase nan an peyi, Matthew fini pase Ayiti chaye 1.300 moun (dapre dènie kontaj) kay abolay, an memwa se ka leve, ka pran plis chouk, plis lantiray, plis pèz, nan kabèch moun, tousa. Menm si delè moun ka vini badjole, se prèmie kou yo ka wè bagay konsa, ka fè wol pa ka menm rive sonje gwo-gren simenn douvan, ka kouri genyen viann glase, pweson kou, nan kawbe-gran-tre mete pouri nan frijidè, tousa ; fok konprann memwa flòkò ta'a ka pe tankon sitire an sa-fè, an sa-doubout-moun, douvan ourakàn la ek pi nolfok douvan tout fantefrak laliwonn. Menm si'y pa se djok, an rarate fantefrak laliwonn ka bay ek ka vini kole pianmpianm anlè kabès-fondalnatal la, "Doroti (1970) chaye mwen man mantje neye" oben "ou ja la ou ke rete Edit (1963) pe ale vire". Kabès-fondalnatal la ka kantinen kanman-fondalnatal la eti limenm ka vire pase lanmen adan kabès-fondalnatal la, longsay.

Lajounen-jòdi, kannan-fondalnatal moun ka toumbile towtow nan se peyi a, moun se ka ladje peyi yo ale rete lòtbòtsay, moun se ka vini rete adan an peyi san kabeche fantefrak laliwonn lan, tousa ka fè anchay dwel kanman-fondalnatal la brennen, bat chimen men se pa pou sa an konpanyi moun adan an peyi pa ke sa mande vire nan fondok kanman-fondalnatal peyi a ek vire-nan-fondok ta'a se toulong an vire-pase-lanmen, vire-kabeche. Pi nolfok, nan se peyi san kare-gouvelman natifnatal ta'a, se pou an konpanyi moun èche toulong vire nan peyi-kontinan otila "gangan" yo wouvè zie, la tou, se toulong an rarataj.  

 

IV - Kanman-fondalnatal nan dekou latè-wonn lan.

Nan mitan 17enm siek la, tan-ka-pase pran an boulin, an boulin frayik, an boulin pete-pak, nan anchay lakou-moun  (Yorouba, Igbo, twi-asante, pou piplis) nan lestè l'Afrik-anba-solèy, lè yo ladje yo nan barank san klète bidim-gaba ankelele-moun an, chaye yo ale lòtbòtsay, l'Amerik, anlòt kontinan. Nan janbe lanmè-oliwon Atlantik la, yo pa te pa pe fè se lang lan sonnen anmwe lonje-pal ek toumpakte, se 21-epi lang yorouba a, tilili lang igbo a epi se 5 lang akan djok la (anyi, baoule, fante, twi-asante, twi-akwapem) ek 40-epi wanniwannan ki te ka kouri lawonn se 5 lang akan ta'a. Se pou se tann ek konprann, lamenm la, sistenm-lang matnik la (ta Ayiti a, ta Gwadloup la, ta Gwiyann lan, tousa tou) se pa an sistenm-lang l'Afrik-anba-solèy, ni menm anni an migannaj se lang l'Afrik-anba-solèy la. 

Nan soukou barank bidim-gaba ankelele-moun an, fok se konprann sa eti yo pa te pe adan an yonn-tou-yonn kare-bare men an yonn-a-lòt (tout yonn-a-lòt fondase asou an yonn-tou-yonn nan liannaj), moun ki lonji yonn bò lòt ek ki ni pou kouri kanmo asou an laliwonn yo pa trape p'an kabès asou'y ; nèhè yonn adan se lang yorouba a te pe ni an palab pou depenn wach ta'a, nèhè te ni an lang igbo ki te trape an pawol ek se te ke pou moun dòt lakou-moun lang-pale se bat pou toumpotjole se palab, se pawol, ta'a nan lang-pale yo. Lè palab oben pawol ta'a te nolfok lang-pale nèhè yo èche toumpotjole'y ; lè'y te toupre nèhè yo pran'y konsa ek anni toumbile an son adan, tire yonn an kote pou mete'y anlòt kote, tousa adan'y.

Se pou mwen se fè moun tann ek konprann sa eti nan barank bidim-gaba ankelele-moun an, se lang la ek se kanman-fondalnatal la te ka bay, se se delè konsa, nan an dekou anchay diskoupaj, men yo te ka bay. Tan-ka-pase te pran boulin, an bidim boulin pou te pèdi djing tan-ka-pase, se pa menm bagay epi kare-kay la otila moun lantouraj la se te an gran-manman, an lamè, an gran-apa, an lepè, an sese, an frè, an moun-lantouraj menm lang, menm mès, menm wè-klè asou wach-lavi. Nan l'Afrik anba-Sahara otila dekou ankelele-moun te ja ka bay avan masogan l'Ewòp/Pòtougal debatje nan Elmina 1482 a (tout lakou-peyi oliwon latè pase nan an dekou ankelele-moun ; lakou-moun ki te ka pèdi an semeda, lakou-moun ki te pe ka anba an dezas laliwonn, lakou-moun ki pa te nan mès-kriye-bondje mizilman an (anni-an-bondje tout-djokte eti moun pa pe ba'y an pòtre, tousa) moun te ka toulong rete moun yo ye menm si yo te anba-jouk, nan chenn, ankelele, ninang-founang men jenhen pa "dènie jenerasion apre krapo". Konsa yo piete fondas kontinan l'Amerik la, yo te pèdi kanman-fondalnatal yo, yo te vann yo tankon machandiz, yo te vini ninang-founang (kou tala "dènie jenerasion apre krapo"), moun ki pa te ni ayen pou ta yo, moun yonn-tou-yonn. Se isiya la yo te vini "nwè", lakou-moun nwè) anni koulè lapo fidji yo te ka pòte, sa te matje anlè fidji yo, ki fè se anni liannaj kare-bare epi masogan l'Ewòp la (betje a) ki ka fè kanman-fondalnatal yo. Anni pou konprann an bidim pran-boulin tan-ka-pase otila p'an kanman-fondalnatal, p'an lang-pale pa te ka sa tjenbe ek se anni ti dwel dèyè ti dwel yo te pe gade wè vire kole ek delè menm vire-kole ta'a pa te ka tjenbe.

Tousa pou se tann, konprann ek kabeche, lè kanman-fondalnatal la pa sa tjenbe doubout (kanman-fondalnatal yorouba a oben igbo a, pa te pe sa tjenbe doubout nan an laliwonn ankelele moun, demounize moun), se fè-kakol la se te toulong yonn-tou-yonn (Le Quatrième Siècle Edouard Glissant an) ek menm si anchay lakou nèg-mawon, anchay Quilombo, anchay Palenque, (Bwa-leza atè Matnik nan 1756 a 1764/65, Quilombo dos Palmares Pernanbuc Brazil la, Le Maniel Ayiti a, kare-tè Wangan Migel la, Palenque Santiago a, Quilombo do Rio Grande, Quilombo de Para, tousa) leve nan kontinan l'Amerik la nan mitan 17enm pou jik nan mitan  19enm siek lan, nou te ja adan an bidim yonn tou-yonn otila chak moun te ka pe trape an rel anchoukaj nan kanman-fondalnatal l'Afrik la (Edouard Glissant te ka kriye sa an "tras peyi-douvan an") ek an rel anchoukaj nan kanman-fondalnatal eti masogan l'Ewòp te ka fè kouri lawonn ; menm manniè an moun yonn-tou-yonn te pe trape an rel anchoukaj nan lang l'Afrik li epi te ja ka pe tjoke an lang masogan l'Ewòp la.

Nan dekou dezienm gwo bidim pran-boulin tan-ka-pase a eti latè-wonn kabès-fondalnatal la ka apiye ek ba balan toulong, an pran-boulin djok pran-boulin sosial la, se kanman-fondalnatal la, se kabès-fondalnatal la epi yo men se sistenm-lang lan tou, ka pe mare dòt liannaj, alsa kontinan natifnatal yo, ladje yonn-bò-lòt nanninannan yo (close-konventionellen), yonn-a-lòt longsay yo (fortgesetzte Solidarität) pou ale mare liannaj epi dòt sistenm-lang, dòt kabès-fondalnatal lòtbòtsay ; sistenm-lang Ayiti a, kabès-fondalnatal la (kanman-fondalnatal la) ja ka mare plis tjouns epi sistenm-lang angle-Etazini an pase'y se ka mare tjouns epi sistenm-lang Matnik oben Gwadloup la, ale wè sistenm-lang franse a. 

                    IV-1. "Kanman-fondalnatal matnik" Enme Sezè a.

Lajounen-jòdi, palab "kanman-fondalnatal matnik" oben "peyi-natifnatal matnik" eti Enme Sezè te ka ladje flouz san patate, san fè wol, nan an lang franse gran-jan-bel pou an pòpòt-lacho se tonbe leta, ka sanm sa ka fè moun Matnik wont. Wangan an alelouya-zakasia, se anni tere'y epi tout pawol dòmi tou-doubout li a. "Peyi-natifnatal matnik" Enme Sezè a se pa te nepi an lakou-moun nan divini, se pa te an palab politik, se te anni pou branbrannize an rete-tèt-kole epi se gangan l'Afrik-ginen an. Enme Sezè limenm se pa te nepi an mayimbi ni menm tjek kasik politik. 

Si sistenm-lang asou-latè pa pe ka ni an kanman-fondalnatal pou ta yo, lakou-moun eti ka pale an lang ka toulong anchouke'y adan an laliwonn/tan-ka-pase ki ta'y ek ka fè'y ba'y asou pwa kò'y san pou ale goumen oben pran lang, pran an men katenn aleliwon epi an lang lòtbòtsay. Lang la ka toulong file zouti'y, ka fondase rarataj lakou-moun ka pale'y la ek se pou toulong moun-lòtbòtsay pe ka konprann li, aprann pale'y, li'y, matje'y, jik kabeche men pa ka pe vire anchouke'y adan an lòt laliwonn/tan-ka-pase san depotjole'y.

                    IV-2. "Ring shout" nèg-ginen Etazini an.

Nan pipirit 20enm siek la, an bidim djoubap te kouri lawonn plodari sosioloji lakou nèg-ginen Etazini an pou sav si "ring shout" (lawonn kriye bondje a) eti ka bay adan anchay mès-kriye-bondje, se te anni an mès-mafoudja l'Afrik-ginen (practices of african survivance) oben tankon W.E.B. Du Bois te ka depenn li, an mès-kriye-bondje pou te kore ek/oben ladje mès-kriye-bondje kretjen an.

Du Bois te fè moun wè, nan de koko-zie yo, se apre anchay tan eti "legliz nèg-ginen" an te vini kretjen ek nan koumanse'y, yo te plis adan an mès-vodou (sa eti'y te ka kriye "vodouism") pase tjek mès-kriye-bondje kretjen. W.E.B. Du Bois te ka wè legliz "nèg-ginen" (Black Church se konsa eti'y te ka kriye'y) tankon an "lawonn sosial nan lavi nèg-ginen Etazini" ek "djing pi djok kanman-fondalnatal l'Afrik-ginen an". Se lanne dèyè, Albert J. Raboteau ek E. Franklin Frazier (prèmie afro-ameritjen mètafè American Sociological Association nan 1948) te rive konprann sa eti mès-kriye-bondje se nèg-ginen an te leve atè Etazini lè anchay matjoukann mès-kriye-bondje te fè blo yo nan Etazini, sa eti te ka fè  yo pa te fouti ale trape an larel-kadafa kriye bondje nan tjek laliwonn l'Afrik-ginen.     

 

V - Pran-boulin sosial tan-ka-pase.

Nan dekou latè-wonn lan epi anchay medja pòte-nouvel ek kouri-kanmo ka bay oliwon-latè, se pou se "tras peyi-douvan" Edouard Glissant an se sèvi tankon pitjèt-mare djok, alsa peyi otila yo leve ek se pou an kanman-fondalnatal l'Afrik se vini toumpakte kanman-fondalnatal peyi-karayib otila anchay kanman-fondalnatal peyi l'Ewòp-anba-solèy ka kouri lawonn. Se pou an kanman-fondalnatal l'Ewòp vini simèwje, pi djok ek pi longsay, nan se peyi ta'a eti te ka bat chimen yo, tikatikataw. Pran-boulin sosial tan-ka-pase ta'a, ta lajounen-jòdi a, plis pase ta nan dekou ankelele-moun an, ka delantiraye aleliwon nan tout peyi-karayib men plis, ka defondase lakou-moun otila pa ni an kare-gouvelman natifnatal tankon Gwadloup, Gwiyann, Matnik ; lespri moun-yonn-tou-yonn lan ka wakle ek fetaye isiya la konsa, sa eti ka dekatonnen semeda jou-ale-jou-vire.

Tousa pou se tjenbe lide ta'a, isiya la konsa, eti pran-boulin sosial tan-ka-pase ta'a, plis pase an pran-boulin teknik, teknolojik, nan toumbilaj sosial oben nan toumbilaj toumbele lavi moun (kite mwen matje toumbilaj potjel lavi tontenn-mitonn, pou "style de vie intime"), ka vini apiye bililik-aleliwon karayib la nèyè menm ka vire depenn wach li. Se pa ti zafè han, pi media pòte-nouvel ek kouri-kanmo lòtbòtsay (media l'Ewòp, media Etazini) ka fè anchay nouvel-pòte ek anchay potjel lavi tontenn-mitonn kouri lawonn atè peyi-karayib, pi an fè-kakol ka leve eti le pran chouk nan l'Afrik anba-solèy se gangan 17-18enm siek la, jik pou konprann nan kat siek ki pase l'Afrik anba-solèy te ke rete menm bagay la, an laliwonn soubawou anba-bwa.

Se pa anni pou tizi eti se plodari anni-l'Afrik la ek se plodari kreyol la tou ka tizi tout an kontinan anba an ti kare-peyi, oben an ti lakou-moun nan kontinan an, se tizi yo ka tizi tout an kontinan ek tout an tan-ki-pase anba koulè lapo fidji moun, nan menm lespri eti plodari rayi-ras nèg-ginen eti lang ek mès franse a ka fè kouri lawonn (angle a tou men pi anba-fèy), lajounen-jòdi. Nan se de plodari ta'a, plodari anni-l'Afrik ek plodari kreyol, tan pa ka pase oben tan-ka-pase pa ka peze se anni laliwonn lan ka konte.

Se plodari ta'a, tout se plodari anni-l'Afrik la (plodari nèg-ginen-krann lan adan), tout se plodari kreyol la (plodari kreyolis la adan) ka toulong krache anlè laliwonn/tan-ka-pase a men se pa anni pou tizi'y, latè-wonn lan ja ka tizi'y, se pou depotjole tout lide kanman-fondalnatal peyi  eti ka dekontrole  plodari yo pou sav yo pou sav si tan se ka pase, moun ka toumbile lespri yo anba bawdaj laliwonn lan, nan kabeche yo ka kabeche laliwonn yo, ek si tousa, se pou yo leve jik fondase an kanman-fondalnatal peyi toulong.

Se plodari anni-l'Afrik la, plis pase se plodari kreyol la eti ki ja pi anchouke atè-lakay, adan lespri latè-wonn ka bay, abwogat laliwonn lan epi tan ka pase towtow. Nan an bat-zie, nan an menm pran-pawol atè An-Chètin Mòndezès, Sentmari, Matnik an moun ja rive nan fondok l'Afrik epi'w, san wè tilili lakou-moun, tilili lang, tilili laliwonn/tan-ka-pase ki adan. Kreyolis la, se An-Frans eti'y ka rive epi'w nan an pawol, nan an wonn-palab men An-Frans li a se toulong anni Paris oben ti-bouk nan bòdaj Paris. A-la-deviran latèwonn lan, pa ni p'an ranbonni teknik, ni kabès, dèyè tizi laliwonn/tan-ka-pase ta'a.

                          V-1. Kanman-fondalnatal moun yonn-tou-yonn.

Kanman-fondalnatal moun toulong kalibiche pou gaye eti'y gaye anlè anchay poto-mitan ; se depi se lanne 70 la eti se sosiològ lavi-netche a ka plodaye asou an tilili kanman-fondalnatal lakay chak moun. ni an kanman-fondalnatal pou djoumbat an moun ka fè, anlòt pou lavi katjòt li (an makoumè an pijama nan kannaval Foyal se pa menm moun epi an papa-yich ka lave tjilòt-fisel madanm li pipirit douvan jou), anlòt pou mès-kriye-bondje'y, anlòt pou politik (si'y pou an gouvelman natifnatal matnik oben si'y simie rete ababa djol-koule ka gade mas franse pase), men nan lespri se sosiològ ta'a, kanman-fondalnatal ta'a ka bay anni an kou.

Se pou konprann si moun an vini toumbile larel politik, ladje kantekantaj sosial PPM lan (Parti Progressiste Martiniquais) pou pran ti djoktòch-politik atè-lakay MIM lan (Mouvement Indépendantiste Martiniquais), ladje lanmès katolik la chak dimanch pou pran lanmès alvantis la chak sanmdi, se pa sa ka toumbile doubout-moun li, persona sociale, eti ki sitire nan an kole-kole (nan sistenm-lang matnik la, nou pa ka "kole-sere", se "kole-kole") ek ki pa ka jenhen anba an dekou ladje-tout-bagay, si se pa vini debiele an mitan tèt.

                         V-2.  Sosioloji vire-kabeche-longsay la. Plodari larel-ale-longsay (habitus) Pierre Bourdieu a ka rete alsa sosioloji vire-kabeche-longsay la (reflexive sociology), ki fondase asou lide H. Garfinkel ta'a eti moun ka mete nan brann se pa "tògò san kabès-fondalnatal" (cultural dope) ki te ke ka anni vire pran an larel mete-nan-bran tankon an mekanik men menm si mete-nan-brann yo a pa kabeche mabial, se pou yo te ke pe toulong di sa yo ka fè ek poutji yo ka fè'y.

Nan dekou nouvel-pòte, kabès-fondalnatal, plodari-kabès, ka simèwje nan se lakou-peyi lajounen-jòdi a, se pou moun vire kabeche mete-nan-bran yo longsay-ale nan lespri Anthony Giddens ta'a (Ulrich Beck, tou) eti moun ka "lonyen ek vire kabeche mete-nan-brann sosial yo may-an-may nouvel-pòte krache-dife ka depenn ek pòte kabès anlè se mete-nan-brann sosial ta'a, sa eti ka pe toumbile lespri yo". Kontel, pi moun se ka pòte nouvel ek pòte kabès anlè bèlè Matnik la, pi moun bèlè ka pe toumbile bay-kalinda yo oben kout-tanbou yo jik bay-lavwa yo (lavwa-douvan/lavwa-egal), tak-pitak tibwa yo, ek pi lespri bèlè a ka pe toumbile, ladje larel "bèlè Bizoden" pou vini "bèlè peyi-natifnatal Matnik".     

              

                Nan rel-plodari Stuart Hall la, "Culture is always a translation”, se pa anni pou se tann sa eti kabès-fondalnatal la ka toumpotjole toulong, moun ka owonzonnen'y jou-ki-jou anba toumpak dòt kabès-fondalnatal, anba nouvel-pòte ka vire depenn anchay dwel adan yo, anba kouri-kanmo ka pe rive zoup anlè yo, tousa ; se pou moun nan an lakou-peyi, nan an lakou-moun ka pe toulong leve doubout pou vire palantje, vire mete larel kabès-fondalnatal la eti limenm ka pe kantinen kanman-fondalnatal la, jou-ale-jou-vire. Anni gade karetel bèlè a, atè Matnik, pou se konprann sa ; ni karant lanne epi, Marc Loulou Pulvar (1936-2008) epi Edouard Glissant (1928-2011) te monte Mòn Bizoden, vire owonzonnen an mès mayonmbo, lajounen-jòdi mès mayonmbo ta'a vini an modus vivendi eti ka kouri lawonn tout Matnik jik pou pran potjel kabès-fondalnatal peyi-natifnatal matnik la, an sa-fè natifnatal atè Matnik, an sa-doubout-moun nan lavi a, plis pase sa, an pran-letjèt nan divini, se di an moun yonn adan potomitan kanman-fondalnatal Matnik la.        

Liv Jean Bernabé a, La dérive identitariste, ka fè moun wè sa eti se plodari kreyol la (ek se plodari anni-l'Afrik la, tou) fouben kanman-fondalnatal peyi, yo la ka defondase se peyi a, aleliwon-galba, pou treleye yo ka treleye (se pa anni pou pran lanmen dèyè) plodari anmasogannize a, yo ka toumpotjole, toulong pianmpianm, liannaj moun Matnik trape epi laliwonn yo, epi bagay ka bay atè-lakay, pi alsa nan Karayib la ek Amerik Latin eti se kontinan nanninannan yo, epi dòt moun tou. Plis pase an  wè-klè asou wach-lavi (weltanschauung) lòlòy, se an vire-pran lespri rayi-ras nèg-ginen eti se masogan l'Ewòp la dekatonnen.

Toupatou oliwon latè, pou tout moun ki moun nan moun yo, moun ka bat pou tèp yo menm si yo se fè anchay welto, anchay fè-dèyè, anchay zeskay lanmen-asou-tjè pou trape tèp ta'a ek se pou nou se konprann toupatou oliwon-latè tan ka pase, pianmpianm oben towtow, ek nan pase tan-ka-pase ta'a, nan èche-trape tèp ta'a, moun ka toulong sitire/desitire/vire-sitire kanman-fondalnatal peyi pou tjenbe doubout ; yo ka pe leve doubout, vire kabeche sistenm-lang yo, kabès-fondalnatal yo tou, sistenm pòte kabès la, aleliwon-galba pou mennen sitire/desitire/vire-sitire ta'a jik bout, nolfok nan divini.  

  

Simao moun Wanakera

  

Ale li tousa :

Jean Bernabé,  La dérive identitariste, L'Harmattan, Paris 2016

Jean Bernabé, Approche cognitive du créole martiniquais, Ranboulzay 1 / Révolution 1, L'Harmattan, Paris 2015

Pierre Bourdieu et Loïc Wacquant,  Invitation à la Sociologie réflexive, Seuil, Paris 1992.

W.E.B. Du Bois, The Negro Church in America, Atlanta University Press,  Atlanta, 1903

W.E.B. Du Bois, The Souls of Black Folk, Bantam Books,  New York/Toronto/London/Sidney, (1903), 1989

Thomas H. Eriksen,  Tyranny of the Moment. Fast and Slow Time in the Information Age, Pluto Press, London, 2001

Frantz Fanon,  Oeuvres, La Découverte, Paris 2011

Ed. Franklin Frazier, The Negro Church in America, Schocken Books, New York, 1974

Edouard Glissant,  Philosophie de la relation, poésie en étendue, Gallimard, Paris 2009

Stuart H. Hall, "The question of cultural identity", Modernity and its futures, Polity Press/Open University, Cambridge, 1992.

Stuart H. Hall, "The local and the global: globalization and ethnicity", Dangerous liaisons: gender, nation, and postcolonial perspectives, University of Minnesota Press, Minnesota, Minneapolis,1997.  

Alberto Melucci, L'invenzione del presente. Movimenti, identità, bisogni individuali, Il Mulino, Bologna, 1982

Alberto Melucci, Challenging Codes: Collective Action in the Information Age, Cambridge University Press, 1996.

Albert J. Raboteau, Slave Religion. The "Invisible institution" in the Antebellum South, Oxford University Press, New York, 1978.

Hartmut Rosa,  Accélération, Une critique sociale du temps, La Découverte, Théorie critique, Paris 2010

 

      

         

Commentaires

Info Martinique

Soirée littéraire

autour de l’ouvrage
"DECEMBRE 2015
Une nouvelle page de l’Histoire de la Martinique"

de Louis BOUTRIN et Raphaël CONFIANT
Jeudi 27 octobre 2016 à 18h30
Mairie de SCHOELCHER
Présentation : Corine MENCE-CASTER  Universitaire

Ayou

Ki moun ka rivé li sa ? Sa tro fò ba nou apn ti Matinik nou an.

O Carioca

Morreu, no Rio de Janeiro, o ex-jogador e ex-treinador Carlos Alberto Torres. Conhecido como "Capitão do Tri", o capitão da Seleção Brasileira na Copa do Mundo de 1970 foi vítima de um infarto fulminante, de acordo com as primeiras informações. Considerado um dos melhores laterais-direitos na história do futebol brasileiro, Carlos Alberto Torres atuou em clubes como Fluminense, Flamengo, Botafogo e Santos.
Carlos Alberto Torres tinha 72 anos.

Nouvel-pòte

Asosiasion Krey Matjè Kréyol Matnik
Vandrèdi 28 Oktob,
a 6 zè édimi diswè,
Bibliyotek minisipal O-Franswa

alantou 2 liv an kréyol,
Térèz épi Georges-Henri Léotin :
- "La Panthère" sé an woman ki ka pran chous adan listwè Pierre Just Marny. Sé lokazion pou Térèz Léotin kabéché asou gran ranboulzay, gran boulves ki fet Matnik  pa koté lafen  lézanné 1960.
- "Anba twa-bwa a", sé listwè 2 gol Matnik, pa bò lézanné 1960/70. An menm tan, liv la sé an katjil asou lavi épi ladivini Neg, Matnik épi Lòtbò a, adan an kalté doukou kif è yo té entjet épi angwé anba fè lavi a, kon gol anba twa-bwa a.
  
Ké ni plodari :
  -  Fred DONAT, ansien dirèktè « Les Glyricidias »
  -  Jacqueline JULIEN, enspektris Lédikasion nasional
  -  Roger PARSEMAIN, ansien pwofésè, matjè
  -  Joseph URSULET, ansien prézidan La Lig Foutbol Matnik.

JTO

Prrrt !

JKE

Jouné Kréyol Enternasyonnal

Récital de Joby Bernabé

28/10/2016 - 19h00 à 22h00

Salle des fêtes
de la Mairie du XIVème
26 rue Mouton-Duvernet
75014 Paris

JKE

Jouné Kréyol enternasyonnal

Master class
"Flûtes des Mornes" avec Max Cilla

(14h-16h)
Pour réserver, merci de cliquer sur le lien ci-dessous.
https://www.weezevent.com/master-class-de-flute-des-mornes-…

MPAA (Maison des Pratiques Artistiques et Amateurs) Broussais
100 rue Didot 75014 PARIS
Tél : 01 79 97 86 00 http://www.mpaa.fr
M° 13 Porte de Vanves T3a : Didot Bus 58: arrêt Didot

Valérie

Vous citez beaucoup de références sociologiques mais on y comprend rien à votre langue martiniquaise, elle n'est même pas créole qui plus est.

Nouvel-pòte matnik

150 milimèt dlo Gran-Lawviè, 98 milimèt atè Perou (Sentmari), 72 milimèt atè Mòn-Pito (O-Fanswa), se an gwo gren ki towblip anlè tout Matnik ek fè ti dezas tankon lawviè ki debòde, chimen-lwiloud ki koupe, tè ki denngole, piebwa ki tonbe, tout penteng ka rive nan dekou an gwo gren.

Nouvel-pòte Gwadloup

Hommage à Sonny Rupaire

8, 9, 10 et 12 novembre 2016

Mémorial ACTe,Région Guadeloupe et association An tout sòs

Salle des congrès et des arts vivants
Heure : 9h et 19h30
Tarif : Entrée libre les 8 et 9
10€ (15€ sur place) les 10 et 12 novembre

Nouvel-Bèlè

Swaré Bèlè

Man Marie - Victoire PERSANIE

Vandrèdi 11 novanm

Man Marie - Victoire PERSANIE ka atann tout manmay bèlè dépi twazè laprémidi.
Aprémidi bèlè - a ka fet Sentmari, kartié Bizoden, i ké kontinié jik a twazè di maten.
Man Marie - Victoire sé sè Ti - Emile, i ka fè parti dé Gran ansien osi.
Vini bay an pal !

el Caracol

¡Extra superluna! Noviembre registrará la luna más grande de los últimos 68 años. La superluna se registra cuando la luna llena coincide con el perigeo lo que hace que se perciba un 14 por ciento más grande y 30 por ciento más brillante. Solo ocurre cuando la luna está en su punto más cercano a la Tierra.

Martinique.Info

"Décembre 2015 : une nouvelle page de l’histoire de la Martinique"
Rencontre
Bibliothèque Schœlcher
En présence des auteurs :
Louis BOUTRIN, Avocat, Docteur en droit, Essayiste
et
Raphaël CONFIANT, Professeur, Ecrivain 
 
Mardi 13 décembre 2016
de 18h30 à 21h30

Vérifiez votre commentaire

Aperçu de votre commentaire

Ceci est un essai. Votre commentaire n'a pas encore été déposé.

En cours...
Votre commentaire n'a pas été déposé. Type d'erreur:
Votre commentaire a été enregistré. Poster un autre commentaire

Le code de confirmation que vous avez saisi ne correspond pas. Merci de recommencer.

Pour poster votre commentaire l'étape finale consiste à saisir exactement les lettres et chiffres que vous voyez sur l'image ci-dessous. Ceci permet de lutter contre les spams automatisés.

Difficile à lire? Voir un autre code.

En cours...

Poster un commentaire

Vos informations

(Le nom et l'adresse email sont obligatoires. L'adresse email ne sera pas affichée avec le commentaire.)