Fidel Castro (1926-2016)
28 décembre 2016
Kabwatè-politik longsay-ale
La Habana, Kouba : Kawbe plodari-politik Kouba a vote an larel kòdjòm epi sa Fidel Castro limenm te mande pou pa ni p'an lari, p'an kawbe-sitire, p'an pòtre-doubout li nan se bouk Kouba a. Se nan ywitjenm konsit plodaye larel-gouvelman, nan Palacio de las Convenciones de La Habana, otila se plodayè-politik peyi a topaye anlè larel ta'a ki la pou palantje lespri ek karetel kabwatè politik Ranboulzay Kouba a ki chape nan abolay nan 25 novanm ki pase.
Homero Acosta eti se plodayè-politik ki bay lavwa asou larel-gouvelman ta'a teste "nan larel-gouvelman eti nou plodaye douvan kawbe plodari-politik la pou defann moun sèvi tit Fidel pou nonmen kawbe-sitire, gran-lari, wèt, savann-ponmlad, tousa ek pou leve masonn-gloriye oben pòtre-doubout ek stanmpe rete-sonhe,".
Pou respekte sa Fidel Castro limenm te le, larel-gouvelman an se pou defann moun sèvi, "tout tit, pòtre, matje Fidel Castro Ruz pou fè lajan oben reklanm ba machandiz". Larel-gouvelman an ka "vèy o gren pou matjoukann djoumbatwa asou potjel, logo, lavwa-note, pou pòtre kabwatè ranboulzay Kouba a pa towblip adan ekonomi djoumbatwa a oben reklanm-aleliwon, si se pa kontribann biznesè". Larel-gouvelman an pa ka gade wè kore faktoraj potjelis ek raratè eti ke pe apiye anlè lespri Fidel Castro pou kabeche nan rarate-matje, mizik, bay-kalinda, sinema, tousa.
Larel-gouvelman an ka apiye asou sa eti "pa ni defann sèvi epi pòtre'y, foto'y nan karetel ranboulzay li, nan penteng lakou-peyi ek se pou sa foto'y oben film ke pe bay kare-djoumbate, oben lekol, kare-sapatony oben kawbe-gouvelnaj".
Prèmie moun ki pran pawol asou larel-gouvelman ta'a se Eusebio Leal eti se an plodayè-politik ek kabechè wach-nanninannan La Habana tou, nan plodari'y se pou'y te katjile sa eti "atjolman la nou ni pou rete doubout douvan an bidim katenn. nou pa ke sa tounen kre-kabeche'y nan lavwa-regle, ni fonn li nan bronz oben koule'y nan beton, ni pawol-pale, ni djendjen parètzòy. Nan 9 jou dèy, lakou-moun-natifnatal kouba, nan tout Kouba, bay lavwa asou rive eti'y rive yonnife lakou-moun-natifnatal kouba a. Man ni sa pou di, lanmò'y fè nou wè karetel koubarè ek dekou piòpiò nou, an mapipi koraj. Menm wach eti'y te ye nan dekou zie-wouvè'y, se konsa'y ke bay kay-abolay. Pa ni patate an sa, limenm te yonnife peyi-natifnatal kouba a an dènie kou".
Jennifer Bello eti se an plodayè-politik epi kabwatè Federación Estudiantil Universitaria rete katjile sa eti "rete-gloriye pi bidjoul moun pe fè ba Fidel se pa leve masonn-gloriye oben ba tout bagay nou se fè tit li, men rete tèt-kole epi larel-politik li ki se pou tjenbe ranboulzay la bòdò. Nou tann an "yo soy Fidel" (tankon "mwen tou, man se Fidel") nan tout ti wèt peyi a men se pa anni katjete "mwen tou, man se Fidel", se pou kabeche, pran konsians ek trape an kanman ek an lèspri kòdjòm. Nou ni pou plodaye san fè gwo so, fè sa nou ni pou fè san janmen moli an may".
Miguel Barnet eti se an plodayè-politik epi kabwatè Unión Nacional de Escritores y Artistas de Cuba, katjete : "se pa an larel-gouvelman nou ka apiye konsa, dapre mwen se an kole-tèt nou ka fè epi Fidel. Sa nan topay epi lèspri moun-doubout la. Se pa anni an dekou rete-doubout-mabial men an dekou bidim lespri-bòdò".
An lison rete-moun-mabial kabwatè-politik Fidel Castro ei an larel-gouvelman stanmpe pou teste mètafè Ranboulzay kouba a ke rete tankon an fondas-kòtok goumen lakou-moun-natifnatal la. Pi bidjoul masonn rete-gloriye memwa'y, se pe ke an dwel-metal machokete an kote. Atè Kouba ja ni an masonn-rete-gloriye Fidel Castro, se ranboulzay eti'y kabeche ba lakou-moun-natifnatal la.
Ale li nan Radiorebelde
El prisionero político puertorriqueño Oscar López Rivera denunció, al cumplir 74 años de edad lleno de esperanza pese a que ha pasado 35 encarcelado, que el colonialismo es el mayor problema de Puerto Rico.
Rédigé par : Caribe | 07 janvier 2017 à 07:47