Pòte-nouvel Amerik Latin ek Karayib
29 décembre 2016
Desanm 2016
An lanne dèyè welele genyen jout-politik kare-tè franse atè Matnik 13 Desanm 2015 lan, se an bidim bout-djel ki leve nan mitan se fannan 2015 lan. Sa ki pi sistrayan nan tousa se wè bout-djel ta'a pa leve nan mitan Gran Sanble asou an bò ek Ba Peyi a An Chans lòtbòtsay, pa menm nan mitan de krèy-politik ki te ke adan Gran Sanble, palantjè-peyi asou an bò ek anchoukè nan sistenm-gouvelnaj an-frans lan, se pa sa menm, nan mitan se konpayel MIM lan. An chakalay-matje 7 moun ka lonje-dwèt asou kaman kabwatè krèy-politik ta'a ki kouri nonmen, li tou-yonn, joutè-politik ki ke ale bat nan jout-politik plodayè-politik ka vini. Wop, le zafè mele ! joutè-politik ta'a pa konpayel krèy-politik la.
Se pa prèmie kou eti kabwatè-politik yonn-tou-yonn MIM lan ka fè kout soubawou ta'a ek pou ti kabwatè dèyè kouri vini badjole se moun ta'a eti ka voye labou a, se pa konpayel MIM ; se menm bagay ta'a ki te rive nan jout-politik gouvelnaye bouk Lawviè-Pilòt nan 2014. Nan tout krèy-politik oliwon-latè ni piziè karetel, ek se sa ka fè se an krèy-politik ; se sa ka fè an konsit politik se pa an lanmès otila moun ka vini koute an labe plodaye tjek titim-bwa-sek eti moun ka tann ek vire-tann depi trann-douz siek men an dekou pran pawol, leve lide/ladje lide, fè an kabès-politik kouri lawonn, dekouri lawonn, vire kouri lawonn.
Se tout tjak la andidan MIM, pa ni p'an kabès-politik ki se ka kouri lawonn, se anni jeray beton ek lwilwoud eti an menm moun ka pale. Nan dekou 21enm siek ta'a otila medja dijital ka fè anchay kanmo kouri lawonn, ka fè moun pran an fion, an milan pou an nouvel-pòte, se pou tout ti pawol moun debiele se pete lespri kòdjòm ki pe ka woule adan an krèy-politik. Pou kabès-politik la ki flòkò adan MIM, si se pa te sa pa te ke ni mil-epi moun ka vini nan konsit an Vandrèdi chak mwa koute an kabwatè-politik badjole asou jeray an kawbe jeray, an milan (ki pa pe mabial), mijonnay an moun (menm si'y te ke ni an foute-fè kabwatè-politik la limenm), ka rive foute krèy-politik ta'a nan banbann san-manman.
Men sa ki pi tenmbolizan, se lè pa ni p'an kabwatè-politik se krèy-politik Gran Sanblé a pou rive lonje dwèt asou se manni fachis ta'a, an mantje nan lespri-bòdò eti ke koubare yo tout, tenkant, nan jout-politik dèyè. Se pou se tann ek konprann sa isiya la konsa, menm si tout moun pou sav lè an media anni-an-moun ka trennen an moun-politik nan labou konsa se anlè tout moun-politik eti labou ka flakse, Matnik pe ke sa rive si'y pa sitire an kabès-politik mabial, pi douvan an kabès-peyi pou mete tout moun yonn epi lòt. Se pou se mande sav anfwa, poutji kabwatè-politik MIM lan pòkò rive trape an ti zing tan pou kriye sispann vakabonajri ta'a menm si'y te ke nan distopay politik (si se politik) epi konpayel li a ?
Se pa anni pou santaye eti'y te ke santaye mannigèt an media anni milan konsa, nan dekou jout-politik kare-tè franse atè Matnik 2015 lan, se pa anni lespri-bòdò politik eti'y pa te ke ni, se ti lespri an-lanmen-lave-lòt politik la ki anchouke nan mès politik li a ka tjobole tout lavi politik atè Matnik ek ka koubare peyi ta'a asou chimen wangannite-politik la.
28. La Habana, Kouba : Kawbe plodari-politik Kouba a vote an larel kòdjòm epi sa Fidel Castro limenm te mande pou pa ni p'an lari, p'an kawbe-sitire, p'an pòtre-doubout li nan se bouk Kouba a. Se nan ywitjenm konsit plodaye larel-gouvelman, nan Palacio de las Convenciones de La Habana, otila se plodayè-politik peyi a topaye anlè larel ta'a ki la pou palantje lespri ek karetel kabwatè politik Ranboulzay Kouba a ki chape nan abolay nan 25 novanm ki pase. Homero Acosta eti se plodayè-politik ki bay lavwa asou larel-gouvelman ta'a teste "nan larel-gouvelman eti nou plodaye douvan kawbe plodari-politik la pou defann moun sèvi tit Fidel pou nonmen kawbe-sitire, gran-lari, wèt, savann-ponmlad, tousa ek pou leve masonn-gloriye oben pòtre-doubout ek stanmpe rete-sonhe,". Pou respekte sa Fidel Castro limenm te le, larel-gouvelman an se pou defann moun sèvi, "tout tit, pòtre, matje Fidel Castro Ruz pou fè lajan oben reklanm ba machandiz". Larel-gouvelman an ka "vèy o gren pou matjoukann djoumbatwa asou potjel, logo, lavwa-note, pou pòtre kabwatè ranboulzay Kouba a pa towblip adan ekonomi djoumbatwa a oben reklanm-aleliwon, si se pa kontribann biznesè". Larel-gouvelman an pa ka gade wè kore faktoraj potjelis ek raratè eti ke pe apiye anlè lespri Fidel Castro pou kabeche nan rarate-matje, mizik, bay-kalinda, sinema, tousa.
27. Mòn-Poutoun, Sentmari, Matnik : Kannan-moun ka èche djoumbat djoumbate tizi asou 5,907%, asou an lanne, 41.350 moun, nan Novanm 2016, pou 43.946 nan Novanm 2015 ; se depi Oktòb 2015 eti kannan moun ta'a ka tizi menm si mwa Me a te ni 400 moun an plis pase mwa Avvril la ek mwa Awout la te ni 410 an plis pase mwa Jwiye a. Nan mwa Novanm lan, kannan moun ta'a tizi a 0,361% asou mwa Oktòb la, 41.350 pou 41.500 nan Oktòb. Kannan-moun anba 25 lanne, san djoumbat djoumbate ka tizi asou 2% (se 16,4% asou an lanne) ek menm si kannan-moun 50 lanne pase ka antipile, +0,6% kawbe kabwataj djoumbat la atè Matnik ka kriye waya.
26. Quellón, Chile : Latè tranble chili, 7.7 kouri-rel asou zandal wouvè Richter a eti ki trape 10 grèd, a 11hè22. Laboukann lan te nan 28 tjilomèt anni-solèy/anba-solèy Quellón ek a 1.284 tjilomèt Santiago ; nan 43.334° anba liy Ekwatè ek 74.471° alsa liy Greenwich la dapre kouri-kanmo USGS (United States Geological Survey pou kawbe lonyen brannzeng fondas Etazini) la eti te vire katjile kouri-rel la a 7.6 pou an 20 tjilomèt fondok. Dapre kouri-nouvel kawbe lonyen latè-tranble (Centro Sismológico Nacional) pa ni p'an moun flandje oben alelouya-zakasia men ni dezas anlè laliwonn lan.
23. Pòtoprens, Ayiti : An konpanyi krèy-sitire ka bat pou lanmen-djok moun fè di lenbe yo lenbe pou dekou vire lonyen 12 fèy-vòt jout-politik kabwataj Repiblik Ayiti a ki te bay nan 20 Novanm ki pase. Dekou-kòtok la ka vini pi bililik dapre sa Jocelyne Colas Noël eti se kabwatè CE/JILAP katjete. Se pou'y te lonje dwèt asou kanman djenm plodayè se krèy-politik la ki mande vire konte a. Se pou'y te mande yo mete tèp peyi a douvan ti faro chak moun. Se plodayè se krèy-politik mande vire-konte a te chape anlè krèy vire-konte a ki ka bat depi mawdi 20 Desanm. Yo te voye labou pou an larel BCEN (kawbe ka se mande vire-konte a) ki ka defann yo menyen se fèy-vote a ni menm pran pawol. Se krèy ta'a mande pou BCEN sispann larel li a. BCEN te mande pou vire lonyen 12% se fèy-kontaj la, se 1560 fèy-kontaj jout-politik pou kabwate Repiblik Ayiti a. Lonyen ta'a koumanse nan 20 Desanm apre twa krèy-politik (Fanmi lavalas, Ligue Alternative pour le Progrès et l’Emancipation Haïtienne (Lapeh) ek Plateforme Pitit Dessalines) te voye lavwa pou vire konte. Se 122 fèy-kontaj eti se sobreka jout-politik la lonyen asou 400 eti se twa krèy-politik la lonje lanmen anlè yo.
22. Castries St. Lucia : Sir K. Dwight Venner (1946-22 Desanm 2016) eti te gouvelnè Eastern Caribbean Central Bank (ECCB, tankon bank gouvelman peyi Karayib atè-solèy) depi Desanm 1989 pou Novanm 2015, chape kay abolay. Nan dekou ta'a, Dk. Didacus Jules eti se kabwatè OECS (Organisation of Eastern Caribbean States, tankon kawbe kare-gouvelman peyi Karayib atè-solèy) te salvaloure'y pou djoumbat eti'y fè nan ECCB epi se pawol tala : "Se te yonn adan lavwa ki te pi djok ek pi regle nan anchoukaj peyi-karayib la ; chalerin eti'y te chaye ba kare peyi-karayib la se te an flanm bòdò ki ba nou klète nan dekou gwo soukou. Plere nou ka plere bazil chaye'y, nou ka gloriye rarataj lavi'y ek tousa'y pòte". Sir K. Dwight Venner eti te kabwatè kawbe-gouvelnaj lajan-gouvelman epi plan dekatonn ekonomi nan gouvelman Sentlisi nan Novanm 1981 pou Novanm 1989, se te an plodayè ekonomi ki ale University of the West Indies, Mona, atè Jamayik ek matje ek fè moun li anchay asou dwel-ekonomi lahan an, politik ekonomi se bank-gouvelman an, lajan gouvelman, dekatonn ekonomi, politik ekonomi ek liannaj ekonomi oliwon-latè. Nan se matje'y la, fok konte : Monetary Policy and a Stable EC Dollar, nan 1996; Surmounting the Barriers to Development, nan 1996; The Prospects for a Unified Caribbean in the New International Economic Order, nan 1996; Prospects and Policy Options for the ECCB Area, nan 1997; Economic Theory and Development Options For The Caribbean: The Sir Arthur Lewis Memorial Lectures 1996-2005, nan 2007.
21. London, England : An lonyen-matje University of Liverpool ka apiye lide ta'a eti lanne pase, El Niño epi kout-chofe klima a te faroze dektonn vlen Zika a nan Amerik lisid. Zika a tankon mayengwen an eti ka chaye'y la ka bay nan anchay peyi oliwon-latè depi yonn-de tan men anchay janjol eti dekou klima adan yo, te ke pe palantje dekou-kalbòy ta'a ki vini an tjak tenmbolizan ba kawbe-gouvelnaj rete-djann-moun. "Ni an kannan rel-chalè ki kòdjòm, ek lè'w ka lonyen lanne 2015 lan, se chif la nan rel kòdjòm lan" eti Cyril Caminade, ki ka djoumbate nan Institute of Infection and Global Health atè University of Liverpool ek ki kabwate lonyen-matje a rete katjile. Caminade apiye asou sa eti klima a se anni yonn adan se janjol la ki faroze dekatonn vlen Zika a, se an dwel adan puzzle la. "Se an migannaj piziè bagay. Dabò-pou-yonn zika a debatje nan lanne 2013 la. Anlè tousa ni kannan-moun se peyi ta'a ki pa te jenhen anba vlen ta'a ek pa te pe vidjò douvan'y. Vlen an te djenm anpil ek de lanne dèyè apre dekou debatje'y, te ni dekou klima kòdjòm pou'y te kouri lawonn". Lonyen-matje a apiye asou sa eti nan 2015, dekou trape vlen an te o pi wo depi 65 lanne. Se pou kout-kalbòy eti mayengwen ka chaye toulong pi nan liannaj epi klima a. Toumbilaj nan gren-lapli ek rel-chalè pe toumbile kannan mayengwen ka vole ; plis pase sa, toumbilaj rel-chalè pe fè se mayengwen an pitje plis. Pou tout se janjol ta'a, lonyen-matje a plodaye sa eti asire El Niño te ke pe faroze kouri-lawonn vlen an. Konsa El Niño te bay, rel-chalè a te pi djok nan peyi-oliwon Amerik lisid. "Te ja ni an ti lenbe wè Pasifik la vini pi cho. An plis, nou ni dekou cho tankon El Niño eti se an digidi rel cho atè-solèy pou anba-solèy pou piplis", se sa Caminade rete katjile.
20. Jamayik/Trinidad : Dapre an lonyen-matje World Economic Forum (WEF, tankon Konsit Ekonomi Oliwon-latè) 28% moun ki wouvè-zie atè Jamayik ek 22% moun ki wouvè zie Trinidad ek Tobago ka rete adan an peyi lòtbòtsay. Se plis pase 1 milion moun Jamayik ek se 360.000 moun Trinidad ek Tobago. Se de peyi-karayib ta'a nan 9 peyi oliwon-latè eti ki trape plis moun yo ka rete nan peyi lòtbòtsay. Nan se de peyi-karayib ta'a, piplis moun ka pati ka ale rete Etazini oben Anglitè. Nan Trinidad ek Tobago, se moun ki ale pi douvan nan sistenm lekol la ki ka ale rete nan peyi lòtbòtsay dapre sa lonyen-matje a konte. Ale rete nan peyi lòtbòtsay ni anchay sitire anchay gwo tjak kontel vini vie-kò, nan kannan moun peyi a dapre sa lonyen-matje a katjile.
14. Santiago de Chile : Kawbe Ekonomi pou Amerik Latin ek Karayib la, CEPALC (Comisión Económica para América Latina y el Caribe) owonzonnen dekatonn ekonomi peyi oliwon ke flòkò nan 2017 epi anchay dekou-patate nan liannaj epi peyi-oliwon-latè. Nan an konsit epi nouvelis, sobreka CEPALC, Alicia Bárcena, rete katjile nan tout peyi oliwon se pou gade wè ki chimen Etazini ka pran. "Nou pa nepi sav, nou ka atann wè politik Etazini eti mètafè gouvelman ki fini pase ka fè gòj epi politik fèmen-lapòt li ek koubare moun ka debatje". Douvan-douvan, CEPALC owonzonnen ekonomi peyi Amerik latin ek Karayib la ke antipile asou 1,3% nan 2017 apre de lanne tizi. Lonyen-matje CEPALC la konte se Dominikana ki te trape pi gwo antipilaj ekonomi nan 2016 epi 6,4%, se ke 6,2% nan 2017 douvan panama ki te a 5,2% lanne ta'a ek ke pase a 5,9% nan 2017 ; epi apre Nikaragwa epi 4,8% lanne ta'a ek 4,7% lanne ka vini. CEPALC ka atann chif kòdjòm atè Kostarika (4,1% lanne ta'a ek 3,9% nan 2017), Bolivia ek Paragway tou (4,0% lanne ta'a ek 3,8% nan 2017 pou le de) ek Perou ki te ni 3,9% dekatonn ekonomi ek ke trape 4,0% lanne ka vini. Chili (1,6% lanne ta'a ek 2,0% nan 2017) ; Kolonmbia (2,0% nan 2016 ek 2,7% nan 2017) ; Meksik (2,0% lanne ta'a epi 1,09% nan 2017) ; Honduras (epi 3,5% jòdi-jou ek 3,4% apre) ; Gwatemala ki rete a 3,3% asou 2 lanne a ; Kouba (0,4% lanne ta'a ek 0,9% nan 2017), dekatonn ekonomi tout se peyi ta'a ka rete pozitif.
12. St. George's, Grinada : Kawbe karayib nan gouvelnaj chalè-oliwon ek dlo, Caribbean Institute for Meteorology and Hydrology, eti ki fondase atè Bawbàd, plodaye pa ni p'an liannaj tenkant nan mitan antipilaj rel chalè-oliwon ek dekou rete-kalbòy nan peyi Karayib la, yo pòkò trape p'an dekou kòtok ka apiye sa. "ki kannan moun ki towblip kalbòy anba chalè ka bay ? Ek se pa anni pou kawbe gouvelnaj tjak rete-djann ka patate asou liannaj ki pe ni, se anni pou statistik yo pa pe mete anba zie nou" eti Dk Cedric Van MeerBeeck, an kabechè klima ka kabwate CIMH. Nan pran-pawol epi nouvelis nan dekou an konsit asou toumbilaj klima ki te ka bay atè Grinada, Dk Cedric Van MeerBeeck katjete achay lopital peyi-karayib oliwon kouri kanmo asou antipilaj kannan moun kalbòy anba chalè-oliwon men pa ni p'an lonyen-matje ka apiye sa. "Nan mwa oktòb ki pase, ni an konpanyi lopital ki wè plis moun kalbòy rive anlè yo. 2016 se te an lanne gwo chalè" eti'y rete katjile ek CIMH te ja ka kriye waya anba statistik chalè. Dk Cedric Van MeerBeeck apiye asou sa eti CIMH dekatonnen an kalanmplan pou katjile rel chalè-oliwon twa mwa douvan, sa eti ka lonje pal ba peyi Karayib la pou yo se pare kòdjòm. "Lè'w ka katjile rel chalè-oliwon avan'y se bay, sa ka ba'w plis tan pare ek se konsa ou ka pe tizi toumpak gwo chalè a". Kabechè chalè-oliwon an katjete sa eti lonyen-matje a ke ni pou mande sav sa eti "si nou ni tousa kout gwo-chalè, konmen moun ki alelouya-zakasia. Konmen kout gwo-chalè nou konte... ek ki rete-kalbòy moun pa ka trape nou konte. Owala nou ke konte tousa, nou ke pe sitire an sistenm ago ba'y".
07. Scarborough, Trinidad ek tobago : Latè tranble Trinidad ek Tobago 6.1 kouri-rel asou zandal wouvè Richter a eti ki trape 10 rel, 26,85 tjilomèt nan fondok latè, a 16 tjilomèt anni-solèy/anni-solèy/atè-solèy Scarborough (Tobago) a 05hè42 nan labrenn yè a ; nan 11.204° anlè liy Ekwatè ek 60.852° alsa liy Greenwich la dapre kouri-kanmo UWI-SRC (University of West Indies Seismic Research Center) ki fondase atè Port-of-Spain, Trinidad and Tobago. Apre latè-tranble 6.1 kouri-rel ta'a te ni anchay bidim douk dèyè a 06hè12 ek 07hè43 nan labrenn lan, a 11hè38 nan soukou a ; a 00hè24, a 03hè38, 04hè24 ek 07hè46 nan pipirit la. Tout se latè-tranble dèyè ta'a te nan an laliwonn 11.20° anlè liy Ekwatè ek 60.75° alsa liy Greenwich la ek kouri-rel yo te ka fetaye a 3.5 jik 4.9 pou 5 a 45 tjilomèt fondak latè. Moun tout bouk atè Trinidad ek Tobago santi latè-tranble 6.1 kouri-rel la ; an konpanyi moun Grinada ek Senvensan-ek-Grinadin tou, apiye sa eti latè-tranble ta'a fè yo sòti lakay yo oben nan kawbe la yo te ye.
05. Santo Domingo, Dominikana : Kawbe-gouvelnaj rete-djann kouri nouvel eti, nan lanne 2016 la, se 6.410 moun ki ja trape ladeng ek 32 adan yo alelouya-zakasia. Nan menm dekou ta'a, yo konte 5.225 moun ki trape Zika. Kawbe-gouvelnaj la konte 285 moun, tout laj le de katjòt la, ki trape zika epi anchay gwo-kalbòy liannen, sendròm Guillain-Barré a ek 22 tjanmay-piti wouvè zie epi an ti tèt. Kawbe-gouvelnaj rete-jann lan konte tou 1.105 moun ki pe anba kolera epi 23 moun ki alelouya-zakasia epi kolera a, se 2% dekou mò anba kolera. Nan menm lanne ta'a, yo konte 502 moun ki kalbòy epi lèptospiwòz an kout-kalbòy ki ka antipile nan dekou anchay lapli, se 42 moun eti kout-kalbòy ta'a ja chaye kay-abolay. Se pou'y te apiye asou sa eti nan dekou ourakàn Matthew pase anlè peyi a, sa antipile kannan moun alelouya-zakasia asou 5,3% pase menm tan ta'a nan 2015.
03. Caracas, Venezwela : Mètafè Repiblik Bolivar Venezwela a, Nicolás Maduro, lonje dwèt asou an denngole sistenm peye epi kat-bank eti te ke sòti Etazini tenkant. An bawouf dijital anlè sistenm lajan Venezwela a ki fè anchay joupa vann ek gaye lajan te nan kavalad Vandrèdi nan tout peyi a. Nan Novanm 2013 an menm penteng konsa te ja rive lè an djoumbatwa Suiche 7B te ni 16.000 machin gaye-lajan ki te tonbe nan pàn nan tout Venezwela. Se an bawouf anlè sistenm lajan an eti Nicolás Maduro apiye vandrèdi lè djoumbatwa ki ka jere dekou genyen machandiz ek kat-bank trape anchay tjak nan piziè joupa vann nan tout peyi a ek koubare dekou peye ek kat-bank. Djoumbatwa jeray peye dijital la kouri kanmo eti se an tjak nan sistenm lan ki rive nan dekou pare pou banbile Nwel a-kay ek peye santay wabap lanne a. Dekou-kòtok ta'a mele zafè anchay moun ki pa te pe peye epi kat-ble yo ek sa fè se bank lan pa te rete lajan-kòtok. Se pou kabwatè Repiblik Bolivar Venezwela a te kouri kanmo eti yo ja mete lanmen asou mètafè bawouf anlè sistenm-lajan an ek se pou yo voye yo douvan tribinal. "Se an bawouf kabeche mabial sa eti djoumbatwa ta'a fè yè a. Nan dekou man ka pale ba zòt la'a, nou ja mete lanmen anlè mètafè-douvan bawouf ta'a ei se an koubaraj repiblik la ek kalibich kanmouzaza sosial la", eti Nicolás Maduro katjete.
Ale li nan : AlterPresse Haïti - Caribbean 360 - Caribbean journal - Jamaica Observer
- Jornal do Brasil - Prensa Latina - Radyo Kiskeya- Saint Lucia Star - Trinidad Express Newspapers - I-Witness News, TeleSur, Dominica News Online, La Jornada, West Indies News Network
Projection du film "Le sage et la flûte, sur les pas de Max Cilla" de Michel Reinette et Cyriaque Sommier, réalisé par Vianney Sotès, fera l'objet d'une projection le : Lundi 2 janvier 2017 à 19h00,
à l'Auditorium de l'Hôtel de Ville 5 rue de Lobau 75004 Paris
métro Hôtel de Ville. RÉSERVATIONS et NOMS des personnes qui viendront avec vous,INDISPENSABLES : BCI Communication
Tél. : 01 40 26 00 06 Mail : [email protected]
Rédigé par : Info | 01 janvier 2017 à 18:03
Hommage à André Aliker
Parti Communiste Martiniquais
mercredi 11 janvier 2017 à 17h00.
RDV devant le siège
du journal Justice,
angle des rues Émile Zola
et André Aliker
Terres Sainville - Fort-de-France.
Rédigé par : info Martinique | 04 janvier 2017 à 19:47