« juin 2017 | Accueil | septembre 2017 »

juillet 2017

Trann-twazienm kous-yol oliwon Matnik

Yol 2017

Yol An-ReziyenYol nan sab An-Reziyen

Chak lanne se an simenn chalerin otila moun Matnik ka gade lanmè a nan de koko zie yo, rive pran'y, kabeche'y tankon an tjouns natifnatal poto-mitan men dapre sa mwen ka tann se an dekou otila lang natifnatal Matnik la ka pran anchay bok, anchay kou. Pi kouyon adan sa, se yolè a, epi palantjè-peyi Matnik la ka foute'y plis kou, pa menm fouti ba'y tit kous-yol oliwon Matnik li. An lanm-akouri pilipanpan, chalerin, bay-lavwa, bay-kalinda ek mizik nan lari, welele-welele katjòt-fanm agogo, zanpanlan an jou konsa, moun aye, adoumanman menm, zagala ek zagalakateleman delè tou, tankon si moun Matnik te ale vini adan an lakou-peyi anni dousin, banbile, voye-monte, anni parètzòy, anni blèz-kò ; chak lanne, moun Matnik ni an simenn pou brè dlo yo, bliye yo pri adan an lakou-peyi an tilili tjak sosial, san gouvelman natifnatal pou regle se tjak ta'a, san lanmen-menyen politik pou, se se fè moun peyi ta'a voye an kout-zie asou divini yo, ale-wè letjete nan tan-ka-pase. 

Lire la suite "Trann-twazienm kous-yol oliwon Matnik" »


“Asserting Our Culture, Celebrating Ourselves”

Carifesta XIII - Barbados 2017

 

The theme of CARIFESTA XIII is “Asserting Our Culture, Celebrating Ourselves”, and the programme of performing arts (music, theatre, dance, poetry); visual arts, fashion, food and literature, will represent a pot pourri of cultural expression from all participating CARICOM countries.

Lire la suite "“Asserting Our Culture, Celebrating Ourselves”" »


Nan sistenm-lang matnik la

Solèy ka chofe

SolèySolèy-kouche

Solèy se an kapach gaz nan deblozonn, hidrojèn (owonzon 75 a 92%) ek helium (25 a 8%), eti 8 planèt, latè se yonn adan yo, 5 planèt-piti ek anchay konmèt ek an bann lapousiè ka kouri lawonn li. “Chak solèy ka vréyé an bèlè ba latè sé pou ich lavi-ya pé réponn a lapel épi an lavwa égal é tjenbé dan lanwonn asou pwa lespri yo.“ (Mòn lavi-ya nan Démaré, Joby Bernabé, poenm 2007). Solèy se an kapach gaz nan deblozonn ka voye limiè ek chalè ba se planèt la. "Man pè solèy la ki te ka pri dife an chan kann lan" (Manzè Bwadenn, Gratien Midonet, Potlach, disk, 2002). Solèy se tit yo ka ba tout kapach gaz ki ka voye limiè ek chalè. “Ek solèy tala ki nan labrenn lan, bouré ak san…“ (Nostrom, Monchoachi, poenm, 1980). Solèy se tan ki ka fèt nan an peyi, an kare-tè ek eti moun pe lonyen asou anchay tan, lanne apre lanne. Nan sistenm-lang matnik la moun ka di lapli-solèy, tou.

Lire la suite "Nan sistenm-lang matnik la" »


Match-foutbol CONCACAF 2017

Matnik, an may

CONCACAF-copa-oroFoutbol USA-Matnik

Tampa, Florida : Apre an match bay-antre flouz nan jout-foutbol CONCACAF (Confederation Of North, Central American and Caribbean Association Football) 2017 la otila Matnik te bat Nikaragwa 2 gol a zero, foutbalè Matnik la te sav sa te ke pi rèd douvan Etazini men apre yo te pran de gol, yo rive bal nan 74enm minit la. Tjak ladje-lèspri oben kanyan anba boulin foutbol la nan rel ta’a, se anni an minit apre Etazini gole. Foutbol CONCACAF la ka dekatonnen towtow ek se Matinino a pa ni de chimen douvan yo, se pou yo genyen Panama nan match 15 Jwiye ka vini.

Lire la suite "Match-foutbol CONCACAF 2017" »


Kannan-moun atè Matnik

An dekati longsay-ale

RecessionMatnik ka vote 

Makouba, Matnik : Dapre an lonyen-matje IEDOM (Institut d’Emission des Départements d’Outre-Mer) an kawbe-sitire franse, kannan-moun atè Matnik ka tizi ek ka vini vie-kò, pou 376.847 moun eti yo konte nan 1e Janvie 2016 (INSEE, Institut National de la Statistique et des Etudes Economiques, te owonzonnen kannan-moun ta’a a 380.440 nan 2015 ek te konte 383.910 moun nan 1e Janvie 2014), sa eti ka fè an tizi asou 0,9% asou an lanne. Se depi lanne 2005 eti yo ka konte kannan-moun atè Matnik ka tizi ek nan 2009 pou 2014, INSEE konte, se pa an owonzonnaj, an tizi 12.494 moun, se 3,2% asou 5 lanne.

Lire la suite "Kannan-moun atè Matnik" »


Banbann politik Puerto Rico

Mache-èche 

anchoukaj-politik

Ricardo Rosselló NevaresPuerto_Rico_Governor

San Juan, Puerto Rico : Gouvelnè Puerto Rico, Ricardo Rosselló Nevares, nonmen twa moun, gouvelnè douvan, Luis G. Fortuño, an kabwatè-sapatony nan wouspel-sapatony, Félix Santoni epi an fanm kabwatè-djoumbatwa, Zoraida Fonalledas, pou sitire an krèy plodayè-politik eti yo kriye Comisión de lgualdad  (tankon krèy kantekantaj sosial) pou ale mande kawbe larel-gouvelman Etazini pou Puerto Rico se vini 51enm kare-tè-gouvelnen Etazini.

Lire la suite "Banbann politik Puerto Rico" »


38enm konsit kabwatè gouvelman peyi CARICOM

Djoubap politik nan CARICOM

CARICOM logoCaricom

St. George’s, Grenada : Djoubap politik ki te bay nan CARICOM nan dekou konsit OEA (Organización de los Estados Americanos, OAS Organization of American States nan angle, pou Lakou Gouvelman Peyi l’Amerik) atè Meksik mwa pase pa nepi rive kanmouzaze nan dekou 38enm konsit kabwatè gouvelman ta’a, se nèhè menm pou pouse bwa anba dife. Plan-divini pou an mete-nan-brann yonn-a-lòt eti Dk. Hubert Minnis, kabwatè gouvelman Bahamas, dekatonnen ek "fè-yonn pi djok" eti gouvelnè-politik douvan, David Granger, kabwatè-repiblik Gwiyana a, te palantje, pa ka sanm sa ki nan lèspri Dk. Keith Mitchell, kabwatè-gouvelman Grinada eti ka pran lanmen nan gouvelnaj-politik CARICOM.

Lire la suite "38enm konsit kabwatè gouvelman peyi CARICOM" »


Nan dekou 206 lanne wangannite-politik Venezwela

Kout-semeda

nan kawbe plodari-politik 

Venezuela_nicolás_maduro Venezwela sanble douvan kawbe plodari-politik (TeleSur)

Caracas, Venezwela: “Man pe ke sa fèmen zie asou semeda ka kouri lawonn”, eti kabwatè Repiblik Bolivar Venezwela a, Nicolás Maduro, katjete alasèkèlè apre an konpanyi moun pi djenm nan gwo kannan moun ki te vini doubout nan lakou kawbe plodari-politik la pou banbile 206 lanne wangannite-politik, te rantre nan kawbe ta’a ek te kòche de-o-twa plodayè-politik MUD (Mesa de la Unidad Democrática), ladwèt rache-koupe Venezwela a eti ki piplis nan kawbe plodari-politik la. Dapre nouvel media atè-lakay kouri ni moun flandje nan de krèy moun an.

Lire la suite "Nan dekou 206 lanne wangannite-politik Venezwela" »


38enm konsit kabwatè gouvelman peyi CARICOM

Ba CSME plis tjouns 

CSMECARICOM Irwin-Larocque

St. George’s, Grenada: CSME, Caribbean Community (CARICOM) Single Market and Economy (CSME pouk are-ekonomi san taks-laliman peyi CARICOM) pa ka ni kont tjouns eti’y mande pou menyen rel-rive’y dapre sa sobreka kabwataj CARICOM, Irwin LaRocque katjete. Nan lèspri anchay adan kabwatè-gouvelman se 15 peyi CARICOM lan, CSME a se te ke an tan pèdi pou sav piplis moun kare-peyi ta’a pa nepi sav sa CSME ja fè.

Lire la suite "38enm konsit kabwatè gouvelman peyi CARICOM" »


Wach ekonomi Matnik

830 djoumbatwa

Djoumbatwa MatnikFòdfrans-Kaz-Pilòt

Lanmanten, Matnik : Nan an kouri-nouvel, INSEE (Institut National de la Statistique et des Etudes Economiques) tankon an kawbe-gouvelnaj statistic ek lonyen-matje ekonomi ki la pou konte, kabeche ek kouri nouvel asou ekonomi ek lakou-peyi an-frans lan, konte 830 djoumbatwa ki sitire nan prèmie twa-mwa 2017 la atè Matnik ; Gwadloup se 1085 ek Gwiyann se 339. Sitiraj djoumbatwa se an yonn adan janjol ekonomi le pi mabial, se anni an antipilaj 0,4% asou dènie twa-mwa lanne 2016 la, atè Gwadloup se 12,2% ek atè Gwiyann se an tizi a -12,4%.

Lire la suite "Wach ekonomi Matnik " »