Nan dekou jou moun-alelouya taha
02 novembre 2018
Bazil ka chaye moun
nan antipilaj vini-vie-kò a
Latrinte, Matnik: Se anni nan simitjè ka laji laliman yo ek kouri-nouvel ibènaj ki pi long nan radio otila moun atè Matnik ka pe fè an lide kouri asou vini-vie-kò a nan peyi a. An statistik kontel rel kannan-moun alelouya-zakasia ki te a 6,2‰ nan lanne 1999 ek ki antipile a 7,3‰ nan 2012, se 1,1 rel-kòtok nan 12 lanne, sa pa ka frakse pèsonn ; an rel vini-vie-kò (se pou mizire kannan-moun anlè 65 lanne pou 100 moun anba 20 lanne) ki te a 56% nan 1999 ek ki rive a 85% nan 2012, pa ka pe pòte p’an nouvel-kòtok ba an moun, men si kare-gouvelnaj an bouk se pran pawol pou laji laliman senmitjè a, si nan koute kouri-nouvel-bazil-chaye ni plis tan rete koute nan depareyaj an lanne pou anlòt, se pou se tann ek konprann kannan-moun nan peyi a ka antipile.
Politik isenbòt taha depotjole an peyi, debaba’y, debantje’y, pou kannan-moun nan laj-djoubake (15-59 lanne) ki ka tizi may-an-may, anni 153.500 moun nan 2017 (49% se fanm ek 52% se nonm) nan 2015 se te 155.000 moun (83.000 fanm pou 72.000 nonm) men plis pase sa, pou kannan-moun nan wouspel-djoubak ki ka antipile aleliwon, moun ki ka vire nan peyi a anlè vie-jou yo, an bann koutja ek machifonnen ki la ka bat djol yo « quand j’étais en métropole » ek ki, nan karetel kore isenbokte taha, fè pou dezienm ek twazienm rel-yich-dèyè se vini djoubake ek fè lavi yo nan peyi manman/papa ek gran-manman/gran-papa yo, te ke sobreka anchoukaj sosial la, pa ni ayen ka pòte.
Kannan-moun nan wouspel-djoubak taha, nan se owonzonnaj 2040 la, se plis pase 40% moun atè Matnik (nan 2010 moun 60 lanne ek plis se te 20,7% moun Matnik, nan 2015 se te 24,8%) ka toumbile towtow silon kannan djoubakè-nan-wouspel an-frans ki pran chimen vire Matnik asou vie-jou yo. Plis pase an kannan-moun ki, menm si yo te wouvè zie ek leve nan peyi taha, pa menm rive bat tankon sobreka an lang-badjole ek an mès-peyi-matnik (se moun ka vire nan peyi a tankon djoubakè-nan-wouspel franse), se moun ki ka vini toumbile (nan menm karetel depotjolaj la) tout liannaj moun atè-matnik trape epi lang yo, mès-peyi-matnik yo, san jenhen toumbile rel kannan-moun natifnatal-matnik la douvan kannan-moun debatje a.
Se pa anni pou plis moun ka alelouya-zakasia, sa eti ka toumbile kout-zie mès-peyi-matnik la asou alelouya-zakasia a ek asou lavi a ka ale epi’y la, pa menm ni an tire-kont nan se veye a pou fè lang natifnatal-matnik la sonnen, pa menm an titim-bwa-sek, tousa, se, nan antipilaj kannan-moun ka alelouya taha, an peyi ki ka djigilòp bi kalèch dèyè bi kalèch.
Simao moun Wanakera
Forum - Débat
CHLORDECONE
Où en sommes nous - Que pouvons-nous faire ?
Vendredi 9 Novembre à 18h30
CTM, Ave des Caraïbes
L. Boutrin
Invités J. Jos Pelage (AMSES), R. Confiant (Martinique-Ecologie) et E. Godard.
Entrée libre
Rédigé par : Carib.com | 05 novembre 2018 à 18:59