Nan dekou "Jounen lang kreyol oliwon-latè"
28 octobre 2019
"Kreyol dòmi-dewò" ka wakle
"Yo te ka manje ‘oursin’, mi zekal la" se an gran kabwatè politik ek mayimbe1, gran menntò, douvan tout gangan-afrik ki pa rive anchouke atè Matnik, nan Karayib la, ki te badjole an pawol lòlòy konsa nan dekou an goumen debare laliman bò-lanmè Sentlis eti te digidi peyi a nan dezienm twa-mwa lanne taha. Se pa anni pou lang natifnatal-matnik la ki pa konnèt tit-langayele "oursin" taha, se "chadron" (chadron-blan, chadron-beni, chadron-nwè) nou ka kriye’y, se pou manje an moun pa pe size bò lanmè a ka manje chadron epi pou jete zekal la, nan lang natifnatal-matnik la, se kase moun ka "kase chadron" pou dekole senk rel-nannan koulè jòn-blanni a jòn-zabriko jik jòn-wouji ki adan’y mete yo adan an botjit pou fè an blaf-chadron, marinad-chadron (lang natifnatal-matnik la pa konnèt "akra-chadron") oben chadron-woti manhe avan chadron fonn ; ni an ti-piti konpanyi moun ki sa gloubap rel-nannan an kri epi an ti-sitron-pije anlè’y. Se pa ti depotjole eti an konpanyi badjolè-franse anraje ka depotjole lang natifnatal-matnik la epi kreyol-dòmi-dewò yo a.
Se dèhè bwabwa ki ni bwabwa, palantjè-peyi a limenm, la ka kadje laliman Matnik jik anlè lòt bòdaj anlè-solèy lanmè-ble Atlantik la, "man ka ale lantèman Jak Chirak, se li ki chanje lakonstitision mete lartik 74", an badjolaj kòkòdò ki ka, nan chak pawol, delè menm chak tit-langayele nan menm pawol la, ka dezandjoke plodari politik la nan limenm, dekalibiche an mès-fondalnatal politik eti se konpayel wangannite-politik la ek an ti-konpanyi adan konpayel plodari apiye-asou-pwa-kò-nou an, te fondase ek ranbonni depi OJAM -Matnik se ta moun-natifnatal-matnik-. Palantjè-peyi a, se de kabwatè MIM lan pase tout larestan, se yenki yo ou ka pe tann asou RLDM, rete pri adan an fè-palmarès jere kawbe-gouvelnaj la-frans atè Matnik, eti ka plotonnen, tizi menm, plodari politik la nan an kare-larel-jeray franse ki pe bay anni nan an lang-an-frans eti yo pe ka pale kòdjòm men pa fouti plodayele. Se pa pou koumanse yo ka koumanse an pawol nan lang-an-frans lan ek ka bout li nan an kreyol dòmi-dewò, an manje-kochon, plis dlo-bouyon pase pwa, oben koule yo ka koule chak wonn-pawol kreyol yo a epi anchay tit-langayele lang-an-frans lan, delè menm pawol-langayele lang-an-frans lan "yo pa ka fè de homèlèt san kase des oeufs", se pou pawol-langayele lang natifnatal-matnik la, bagay eti moun-natifnatal-matnik te kabeche ek ranbonni nan tan-ka-pase atè Matnik ek anni se pawol-langayele lang natifnatal-matnik taha ka pe apiye tan-ka-pase men plis pase sa, dekatonn an laliman-peyi, yo la ka dechouste may-an-may, lè yo ka mete yo nan jout blo epi anchay pawol-langayele lang-an-frans ki pa nan mès ni wach moun-natifnatal-matnik adan laliwonn yo.
Matnik pa pe fout ni de lang tankon pawol-mizik Kolo Barst la (epi Tony Polomack asou disk Lòt bò So, nan 2004) ka di men anni yonn, lang natifnatal-matnik la ; ek pou anba jouk eti’y anba-jouk politik, ka sèvi epi lang gouvelman la-frans lan nan an tilili langayelaj, silon anchay janjol tankon rel ale-lekol la-frans atè Matnik, rel lanmen-djok nan mès-fondalnatal la-frans lan, djoubak moun an, rel machifonnaj-politik, tousa. Jan Bernabe, mapipi plodayelè langannistik nou an, te ja fè moun tann, konprann ek kabeche sa eti lang-pale atè-lakay-matnik la, limenm, pa djè adan an trase-welto kabeche-djezinen tit-langayele (création lexicale) men plis adan an trase-welto liannaj-obidjoul tit-langayele (relation syntaxique) eti ka fè’y vini an lang tirad, "lang dwel-nan-dwel" adan plodari-kabechinen Edwa Glisan an, an lang ki ka voye lak adan kannan tit-langayele franse a toulong, pase’y se an lang kabeche kare-bare a, an lang ki ka bat pou apiye asou pwa tit-langayele’y ki ta’y. Se pou, tann se yonn, tann ek konprann se de, moun atè-lakay-matnik pa ka pòte ayen adan lang-an-frans lan, pa ka peze se se pwa an kaka-dan asou lang an katjopin nan dekou landje, blaf-kracha, an bakatrel. Plis pase sa, pou wouvè lèspri eti dekatonn lang lan ka pe wouvè lèspri moun, se toulong an vire-kabeche-longsay (the power of reflexivity), se pou anchouke, longsay, tan-ka-pase a nan an laliwonn, lang-an-frans lan eti moun atè-lakay-matnik pa ni lanmen anlè’y, ka rale yo dèhè, fè yo vini toulong pi bwabwa pase bwabwa yo ja bwabwa, lè’y ka rale laliman/laliwonn karayib yo anba pie yo ek koubare yo nan gade-pou-douvan kanmouzaze wakle-boulin-kouri sosial tan-ka-pase a. Isiya la konsa se pa anni pou teknoloji krache-dife (telefòn-òwdinatè tout moun Mòn-Poutoun pe ni nan lanmen yo ka ponmlen nan mitan de biyon bokodji ek/oben chou-karayib) oben tan moun pa ni pou pliche de tèt dachin-sann mete nan dife ek se pou kouri nan an fast food manje an koko-chen-cho, men antipilaj toumbele se toumpotjolaj sosial la, an moun pe doubout an ti-djoubakatwa-tonbe-leve (start up) nan de jou ek twa mwa apre se pou’y djigilòp ; moun ka maye/kase-lo nan an bat-zie, "fi-maye a ja manje an kannari" ; kare-politik ka mare liannaj politik ek ladje liannaj politik nan an jout-politik pou anlòt, nan an laliman-pou-anlòt ek de peyi pe pare pou simen-fizi-oliwon ek an simenn dèhè ja nan pòte-kole ekonomi ek mès-fondalnatal (Etazini ek Kore-anlè-solèy), tousa. Dèhè tousa, an bidim doukou bat-yonn-tou-yonn (process of individuating, "chak chen ka niche bout tèt kal li an gou kò’y") ek lòtbòtsay pou antipilaj kannan nouvel-pòte ki ka kouri oliwon-latè ek ka fè nou plis adan an kouri-nouvel pase an pòte-nouvel, se pou laliman an, laliman-peyi a, vini toulong pi piti, tizi ; ek se pou, nan menm balan an, moun ale èche matjoukann rive nan lavi yo (matjoukann-kòtok, matjoukann-mès-fondalnatal, matjoukann lèspri-ladje-laliwonn, tousa) nan dòt peyi oliwon, peyi-lòtbòtsay, an tjou-man-deviran, sa eti fè matjoukann atè-lakay la vini lòlòy, ralba-longsay, lavannen.
Nan dekou wakle-boulin-kouri sosial tan-ka-pase4 atè Matnik eti ka mete moun adan an bat-yonn-tou-yonn ; ek peyi a, adan an bidim depareyaj sosial epi peyi-karayib oliwon, lang natifnatal-matnik la ek mès-fondalnatal-matnik la, ka dèchte (ka ladje kalèch kare-zobray) nan an kreyol-dòmi-dewò ek an mès lakou-moun nwè eti ka gare peyi taha nan an defondasay jeopolitik san-manman pou pa fouti veye asou faro-kòtok li ki ta’y ; nan 10 Janvie 2010, 78,9% moun atè-lakay-matnik ale vote pou koubare santay-kòtok eti Matnik te ke ni pou ta’y nan Repiblik La-Frans lan, kabwatè-politik PPM ("prèmie kare-politik peyi-natifnatal-matnik" nan plodari Kanmi Darsiè, 1932-2006) te bat lawonn pou sa. Se pou se tann ek konprann (tann se yonn, tann ek konprann se toulong de) se lang-pale karayib la (lang-pale-ayiti, lang-pale-dòmnik, lang-pale-gwadloup, lang-pale-sentlisi, lang-pale-trinidad, menm lè yo la ka djigilòp) sispann kouri lawonn nan lang natifnatal-matnik la, owala teknoloji pòte-nouvel ek kouri-nouvel vini ka bay nan an dekatonn longsay eti se bidim media peyi mapipi rel-dekatonn-ekonomi an ka chaye. Pi nan fondok, nan dekou wakle-boulin-sosial tan-ka-pase a (chenn-liannaj sosial la, entènet, teknoloji krache-dife pòte-nouvel ek kouri-nouvel, media dijital, tousa ek se bidim media peyi mapipi rel-dekatonn-ekonomi an ka pe fè an boutje yonn-tou-yonn epi tousa), pase sa te vidjoze nich-sistenm-lang atè-lakay-matnik la, sa fè lang-an-frans lan debatje blo ek aleliwon-galba pou djing-larel bay-antre asou Enternet ek chenn-liannaj sosial la ki ka bay anni nan lang-angle a ek lang-an-frans dèhè’y (Asou Radio-APAL, radio a ki pi djok nan se radio pale-kreyol la, nan se progranm-radio li-liv la, badjolè-radio ka depenn liv la nan an kreyol pi-djok-a-pi-piòpiò men ka li tout se pasay liv la nan lang-an-frans lan, djol wòz kon bonda mannikou, sa eti ka depotjole kreyol pi djok li a, nan an kreyol pi piòpiò ; sa eti ka toudi koutè-radio nan an driv ale-vire laliman-matnik/laliman-an-frans menm lè liv la ka rarate Jamayik, Kouba oben Trinidad, Sentlisi, Gwadloup oben Matnik menm) ek pou plodari politik "apiye-asou-pwa-kò-nou" an ki lòlòy atè Matnik, Gwadloup ankò plis, pou voye eti’y ka voye se djing-peyi a nan an badjolaj "Afrik-nwè" ki pa pe ka pòte lajounen-jòdi. Pou gouvelman atè-lakay, ale wè an gouvelman natifnatal, eti se de peyi taha pa ni pou ta yo, lang-natifnatal la pa fouti defarouche, tankon tizi wakle-boulin-kouri sosial tan-ka-pase a, se se pou ba moun an wouspel, vire-pran-souf nan an badjolaj politikè, sa eti lang-an-frans lan, limenm, sa fè nan laliwonn natifnatal li men pa fouti fè nan an peyi lòtbòtsay-lanmè-ble-atlantik ; ek se pou moun nan peyi a, menm moun ki nan plodari fè-kakol la, anni tounen chak tit-langayele lang-an-frans lan, yonn-tou-yonn nan an wonn-pawol, "tout tit-langayele franse sa kouri lawonn kreyol la" eti Piè Pinali te majole nan jounal Antilla se lanne oliwon-80 an, men tout kouri lawonn mande an dekouri lawonn. Lè an badjolè-radio, asou RFA (Radio Fréquence Atlantik), ka lonje dwèt asou moun ka jete zòdi toupatou, ka malpale an bann yich-man-bans, ek ka blablabla, "ni de foto ki pri", pou se fè se moun taha sav ni djoubakè Fòdfrans gran-bouk-gouvelman (men pa ni gouvelman atè Matnik ek Paris ja gran-bouk gouvelman La-Frans) ka pran foto moun an ki ka jete zòdi a, se pa anni pou pale badjolè-radio taha pa sa pale kreyol-matinik li a, pou pa menm sav larel-fondas-lang tit-langayele-mete-nan-brann anba a pa ka bay nan lang taha tankon’y ka pe bay nan lang-an-frans lan oben nan lang-anglitè, lang-panyol tousa, se anni chen ka rete pri oben an moun pe rete pri adan an bagay, ek mi misie limenm pri an sa ; se pou flòkò plodari politik natifnatal-matnik la flòkò, an moun san sa-sav politik ek mès-fondalnatal-matnik pe vini gran badjolè asou radio, ka lonje dwèt asou isenbòt kòchtè, nan anchay progranm-radio ki pa matje ek kabeche avan rive size pale nan radio a, ek otila an mizik konpa-direk anni sentetizè (pa menm "sa k pa tande koute…. Nou pòte nouvel o, nou pòte bon nouvel se pou n danse" Dadou Paskè ek Magnum Band lan) ek pawol parètzòy ka pe toudi koutè-radio a, bliye se dekare-zobray lang natifnatal-matnik la.
Ki divini an lang-natifnatal eti moun peyi a pa sa wè nan zie ek aye, si se pa adoumanman, dekare zobray li, depotjole’y menm, nan gade wè fonn li nan an lang peyi-lòtbòtsay ? Poutji moun atè Matnik pa ka anni pale lang-an-frans lan ek pran mès-fondalnatal la-frans lan pou ta yo ? Poutji fè wol pale an lang pou ka anni tjotjo’y kon rad kanni an manman-kòch asou wòch Lawviè-Lezàd ? Ki lèspri an lakou-moun ki ka badjole asou palantjay mès-fondalnatal li ek nan menm balan an ka rale tout djing sosial anba’y pou voye’y nan kontinan lòtbòtsay, an-tjou-man-deviran, Afrik oben Ewòp ? Ki lèspri lòlòy an kabechè-plodayè ki pa fouti tann, ni konprann, an sitiraj atè-lakay pou tan ki ka pase nan tout mès-fondalnatal, nan tout lang oliwon-latè, si se pa sa se pa an mès-fondalnatal, se pa an lang-natifnatal ? Ki peyi-natifnatal esa ka pe vante machandiz li nan an lang-peyi-lòtbòtsay ek san an gouvelman natifnatal ? Ki mès-fondalnatal peyi-natifnatal esa ka pe, nan lèspri Frantz Fanon an ek nan lèspri Edouard Glissant avan’y te matje Malemort, bay adan an goumen politik pou doubout peyi-natifnatal san apiye asou an lang-natifnatal li ? Nan dekou wakle-boulin-kouri sosial tan-ka-pase ek anchay mès-fondalnatal peyi-oliwon-latè (cultural globalisation) ki ka kouri lawonn nan se gran media pòte-nouvel ek kouri-nouvel la, ki kanman-fondalntal si sa pe bay pou an peyi, te ke sa tjenbe san an plan-divini politik, san pran letjèt nan divini epi an larel politik kabeche kare-bare ?
Se pou se tann ek konprann sa eti moun atè-lakay-matnik se le pale anni lang-an-frans lan eti ki vini djing-fondalnatal atè Matnik depi lanm-a-kouri anchoukaj sosial (ek toulong politik ek mès-fondalnatal) se lanne gouvelnaj Eme Sezè a, depi 1981, lè sosialis la rive nan djoktòch politik la An-Frans jik se lanne 2001 a 2005 lan, nan menm balan eti mès-fondalnatal la-frans lan te ka fini tjotjo mès-fondalnatal natifnatal-matnik la eti lakou-moun natifnatal-matnik te leve depi wabap 18enm siek la ek ki te wakle jik wabap 19enm lan, nan ranboulzay sosial ek politik 1870 la, fè kakol pou dekati owala kòchte depolitizè ek demounizè 19 Mars 1946 te pase. Sa ki ka woule la se pou moun atè-lakay-matnik rive pa fouti depenn ek kabeche sa ka pase atè Matnik oben nan Karayib la oliwon, ek toulong koki zie yo asou an nouvel-atjolman an-frans eti magre djokte se medja pòte-nouvel la ek medja kouri-nouvel la nan dekou wakle-boulin-kouri sosial tan-ka-pase a, yo pa ka rive mete nan larel-atjolman pou laliman an eti yo pa sa pran nan de lanmen yo, nan menm balan epi lang lan. Atè Matnik, nan prèmie blo 21enm siek taha, plodari politik la ka bat anni asou an kanman-fondalnatal peyi-natifnatal eti pa pe ka bay si pa ni an gouvelman peyi-natifnatal pou bat li ek leve larel-gouvelman pou’y se rive tjenbe nan tan-ka-pase. Lang-natifnatal la, limenm, se pa kanman-fondalnatal peyi-natifnatal la, an lang pe ka ladje laliman peyi-natifnatal la ek moun-lòtbòtsay pe aprann pale, li, matje an lang menm lè’y ja djigilòp asou-latè, an gouvelman peyi-natifnatal pe vire leve an lang ki te ja djigilòp nan wach-kòtok lavi a, ek an lakou-moun, lakou-moun Gwadloup la oben lakou-moun Matnik la, pe la ka malelive lang yo, jik pou tere’y nan an pale-franse atè-lakay ki pa ka janbe laliman an djendjen konpè-lapen epi wach anba-jouk politik gouvelman-an-frans lan.
I – Plodari kreyolis la kanmenm pi djok ek mabial pase plodari afrik-nanninannan an.
Lamenm la, se pou ri bwabwa an defandè-douvan-tribinal eti le mete koraj ba moun ki se sèvi tit-langayele-depenn "kreyol" lang-an-frans lan ba moun atè Matnik ek nan menm balan an tit-fondok kreyolte a, plodari kreyolis la, eti se an kare-kabeche nan nouvel-kabechinen oben an djezinaj nouvel-kabechinen, epi tit-langayele-fondok ankreyolaj la eti Edouard Glissant kabeche pou depenn an rel-pimpe-aleliwon se lakou-peyi a ki leve nan an sistenm ekonomi-bitako. An lelekou nan mitan twa tit-langayele matje eti de adan yo ka chape anlè lang-an-frans lan. Tit-langayele-depenn "kreyol" la se pou toulong matje anchoukaj nan an kontinan oben an kare-peyi oliwon-latè, an vivan ki sòti nan anlòt kontinan, anlòt kare-peyi oliwon-latè. "Kreyol" atè Matnik la se anchoukaj atè-amerik vivan ek chous-boujonnen ki sòti nan Afrik, Ewòp ek oben Azi. Tit-langayele "bannann" lan, musa acuminata, leve adan yonn adan se lang bantou a, rive atè Matnik epi lang pòtidje a pou jik ba nou an "bannann kreyol", kranm-kranm epi an djòkò woti ek an zabelbok
Lamenm la, se pou se rive konprann sa eti tit-langayele-depenn "kreyol" taha ja ka, pi djok jik pi piòpiò, leve lide an kare-zobray atè-lakay. Lide taha eti Matnik se an peyi ki pa ni nan Afrik, ni nan Ewòp, ni nan Azi men nan Karayib la, nan kontinan Amerik la. Si plodari kreyolte a, Jan Bernabe, Patrik Chamwazo ek Rafayel Konfian, apre ni dòt moun dèhè’y, te fè moun tann ek konprann flouz "ni Afrik, ni Ewòp, ni Azi" taha, se te pou apiye an malaksay tousa eti ki rive jik bout, ankreyolaj Edwa Glisan an, te mete "kabeche kote-rete-doubout la" (la pensée du lieu) douvan tout bagay ek fè moun sav se an rel-pimpe-bòdò san bout ek eti pèsonn pa pe konnèt divini’y. Se pa anni pou kriye waya asou sitiraj atè-lakay tankon man enmen fè ek plodari bililik-aleliwon karayib mwen an, se pou se tann ek konprann, rel-pimpe-bòdò san bout taha pe ka rive tilili dwel kare-zobray ki pa nan menm rel ankreyolaj la eti lakay poèt-plodayè a se dabò-pou-yonn an meli-melo. Ankreyolaj Edwa Glisan an pe ka chaye anchay kare-zobray dezankreyole epi’y.
Se pa pou ayen eti Jan Bernabé (1942-2017) te depenn ek kabeche, menm si’y te ka pran seraj "kabeche kote-rete-doubout" Edwa Glisan an, an dezankreyolaj, an doukou otila lang lan limenm ka ladje tout kout-zie-asou-lavi (weltanschauung lang-almay la) eti’y te ka chaye anni pou kò’y ; ek, plis pase sa, an dekou otila sansle-yonn-a-lòt la (we-feeling lang-anglitè a) ka chape anlè moun nan dekou yo pran pawol, nan dekou yo ka pran lang, pòte nouvel, kouri nouvel, pran milan. Sansle-yonn-a-lòt taha se pa anni lèspri lanmen-asou-tjè ki fondok pou an yonn-a-lòt bay, se dabò-pou-yonn an lèspri yonn-tou-yonn ek an lèspri anni-ta-nou lakou-moun an, krèy sosial la.
Kreyolis la te adan lide an kanman-fondalnatal kreyol, nan prèmie liy-matje, hoc incipit liber, prèmie won-tit-matje Gloriye Kreyolte a, J. Bernabe P. Chamwazo ek R. Konfian te ka matje, “Nou pa moun atè Ewòp, ni atè Afrik, ni menm atè Azi, nou ka majole nou se Kreyol” ek pou bòtò won-tit-pale taha se pe bòtò, "kreyol" se pa nepi an peyi oben an kare-peyi, ale wè an kontinan, se pou yo te palpate lamenm dèhè’y, “se ke an kanman kòtòf ba nou, plis pase sa an vèy-o-gren, ek toulong plis pase sa ale, an lèspri doubout moun-asou-latè nan wach konsians latè-wonn lan”. Se pou te tann ek konprann an bay-lavi asou tè-danme Gwadloup la, Matnik la, ki pa pe rete nan lèspri an matjoukann-afrik (nèg-ginen-krann Eme Sezè a) ni nan lèspri yich-dèhè ewòp se betje a, ni menm tjek mès-nanninannan azi ek ki ka ladje malaksay tousa nan chimen. Plodari Kreyol taha te ja ka pran men (pran men se plis pase zaye, se mande rete) epi plodari ankreyolaj Edwa Glisan an men pòhò te rive nan depareyaj nan mitan kote-rete-doubout ek kote-rarate-kabechinen an eti se zelonn plodari ankreyolaj la.
Nan wabap lavi’y, Jan Bernabe te vire lang asou "kanman-fondalnatal kreyol" taha ek te plodaye sa eti ni an lang kreyol, pa ni patate asou sa, men pa pe ni "moun-kreyol" (“tit-langayele-depenn” kreyol la matje epi an gran “K” nan prèmie-liy matje) ; kontel ni an lang kreyol-matnik oben an lang kreyol-ayiti men pa pe ni an "moun-kreyol" atè Matnik oben an "moun-kreyol" atè Ayiti. Se badjolè plodari anni-afrik la te pran kaka-poul pou ze lè yo te ale badjole vire-lang taha te ka apiye nan lèspri kabechè plodari kreyolis la, "kanman-fondalnatal" taha se afrik, konsi te ke ni an "kanman-fondalnatal afrik", matjoketè yorouba ki ka fonn fè nan sab Nijeria depi 12enm siek la te ke ni menm lang-pale, menm mès-nanninannan ek menm mès-fondalnatal epi veyè bèsio luo Kenia a oben koutama a eti ka pete gwo zotèy li nan chimen Aljeria depi 2enm siek la ; konsi lang shona (lang-gouvelman epi lang piplis atè Zimbabwe) te ke ni menm divini lang epi lang moundang Tjad la. Se te anni pou rive kabeche sa eti si ni an bidim dezankreyolaj nan lang lan atè Matnik, ("l’Etat lé refilé bagay la à l’Espace Sud", eti man tann asou RLDM, fok te ke sa ri se kòkòdò politik palantje-peyi-matnik la, men mi ri diri plere lantiy), se pou apiye, nan wach kòtok plodari a, rel-plodari dezankreyolaj taha.
I-1. Blòf “Woucikam” lan. Nan lang natifnatal-gwadloup la, tit "madè" se pou depenn an chous-boujonnen, colocasia esculenta, eti nan lang natifnatal-matnik la yo ka kriye "dachin" ; nan menm lang natifnatal-gwadloup taha, "madè" se an tit-depenn pou tousa ki gwo ek ka peze an pwa-kòtok, "kok madè a Bèten la", "on fanm madè" se an madigwann lang natifnatal-matnik la. Nan lang natifnatal-matnik la, an madè se, dabò-pou-yonn, an Kouloubri fal wouj, Eulampis jugularis, ek apre se an dlo-dou glase eti moun ka brè. Madè a fèt epi fèy-zoranj, jenjanm rape, fèy-sitron, kannel ek miskad ki tranpe asou twa jou o-pi-ba konte, se glase eti moun Matnik ka brè’y glase ki ka depareye’y epi madou ki ni plis sik ek pa ni kannel ek miskad lou. Tit-langayele-depenn madè a se pou tousa ki pi gran oben pi gwo toulong adan an depareyaj epi anlòt. Nan lang natifnatal-ayiti a, tit-langayele “madè” taha ka bay anni adan tit-langayele "made-grate" a eti se an kann ka grate gòj moun.
Anni pran an tit nan an lang-pale ek ale èche an chous ba’y nan an lang-lòtbòtsay pe fèt epi tout lang oliwon-latè ; tit "madè" taha ou pe trape’y nan tjek lang afrikaans la otila se an vè nan an manhe pouri. Se an blòf, se fè moun, atè Gwadloup ek Matnik, pran dlo mousach pou lèt, se anni epi tit-langayele eti moun ka pe fè an wach-lavi. Pi douvan se pou pran se lang lan anni pou an faktorel laliwonn lan, tankon an piebwa oben an zèb nan savann ; an lang se dabò-pou-yonn an sistenm ka vire pase lanmen adan se kare-zobray li a, toulong ek longsay, ka machokete an divini ba kò’y ek ba moun ka pale’y nan tan-ka-pase. Nan fondok lèspri se moun plodari woucikam taha, lang natifnatal-gwadloup la ek lang natifnatal-matnik la epi’y, se pa lang pou laliman-laliwonn eti yo pa ni pou ta yo ek pa ni p’an mete-nan-brann-kare-zobray atè-lakay (konzeptuelle Struktur der Sprache) nan tan-ka-pase lè moun ka pale lang lan, ka ranbonni pawol-pale yo nan kouri nouvel nan lavi toulejou (der konzeptionelle Inhalt in der Kommunikation) nan menm lang taha.
I-2. Kreyol fondas franse a. Pou tit-langayele ki sòti nan lang-an-frans lan debatje ek ka pe kouri lawonn adan lang natifnatal-matnik la, moun ka ale kale djol yo badjole se an pale laliwonn lang-an-frans lan oben Matnik te ke ni de lang, "kreyol-franse/franse-kreyol". Men, mi se sa kreyolis la pa sa konprann lan, nan dekou lang taha sanble tout kare-zobray lang li, lang-an-frans lan, menm si’y te ja lang gouvelman pòhò te ka bay asou tout tè-danme gouvelman la-frans lan, nan dekou prèmie gran ladjè a, anchay fouben-ladjè franse pa te ka pale hak lang-an-frans, brèton an plis pase tout.
Tit-langayele-fondok "kreyol fondas franse" taha ja ka fè moun tann sa eti lang natifnatal-matnik la pa te ke ni an laliman-laliwonn pou ta’y (pa ni an mete-nan-brann-kare-zobray atè-lakay tankon nan plodari woucikam lan) ek nan kouri nouvel moun ka kouri nouvel nan lang yo, se se nan kouri nouvel lanmò an moun, yo pa te ke ka gade wè ranbonni pawol-pale yo, vire kabeche an lèspri tirad nan lang lan, nan tan-ka-pase. Lang natifnatal-matnik la te ke nan menm rel "fondas-franse" epi lang natifnatal-ayiti a eti ka kouri lawonn nan gouvelman natifnatal-ayiti a depi 200 lanne pase, menm si piplis kawbe-gouvelnaj-ayiti te plis depotjole divini peyi taha pase yo te fondase’y.
I-3. Tit-langayele pa ni chous. Se pa pou anni badjole pawol lòlòy tankon "mizik pa ni laliman-peyi pou ta yo", an tèbè-dje kreyol-dòmi-dewò a te ke kale djel li di "mizik pa ni fontjè" pou moun te ke konprann mizik pa ni tjè-sansle (fonfonn-tjè, fondok-tjè, fon-tjè pou "sentiment" nan lang-an-frans lan), se pou se konprann an tit-langayele ka leve nan an lang otila’y ka depenn an wach-lavi fann, ka pe kouri lawonn nan tan-ka-pase nan lang taha, apre nan lang laliman oliwon ek ka pe toumpotjole nan kouri-lawonn taha, pou rive nan an lang lòtbòtsay, an tjou-man-deviran, pou an moun ki pe chaye’y jik la ek te ba’y, nan pase lang apre lang, anlòt kous-kouri, anlòt oben dòt wach-depenn.
Moun-asou-latè se anni moun ek nan depenn ek kabeche yo ka depenn ek kabeche wach-lavi yo, yo ka pe pran tout tit-langayele ki anba lanmen yo, toumpotjole yo toulong-ale, se se pianmpianm, kole yo epi anlòt, ba yo an balan kouri lawonn. Tit langayele akra a te pe leve nan yonn adan tjek 21 pale-lang atè-lakay yorouba a asou fondas accā pale-lang hawousa a (se fifin-grenn an zèb ka voye eti moun Afrik atè-solèy ka kraze fifinen, manhe) vini àkàrà pale-lang yorouba, se an lozi pwa-kraze, ki te mete an "ra" ka depenn dekou vini piti apre tjwit oben nan lang ibo a ki mete ra (manhe) dèhè achà (ti grenn fonio a) ek nan tan-ka-pase fè menm akàrà tankon nan se pale-lang yorouba a debatje atè Matnik vini akra nan djol-dou se tjanmay dezienm kare-yich-dèhè yorouba oben igbo a, anni nan dekou Vandrèdi-sen, rive nan lang-an-frans lan pou tout marinad oben lozi lanmori (anni lanmori) moun ka pe fè. Tan pa ka pase epi menm boulin lan nan tout laliman oliwon-latè, nan tout lang-pale oliwon-latè tou.
II – Kreyol, plodari-kreyolis, ankreyolaj, dezankreyolaj…
"Kreyol" se anni an tit-langayele-depenn kon anlòt nan lang-an-frans lan ; plodari-kreyolis la, se an kreyolistik, se an larel kabeche-djezinen tankon plodari nèg-ginen-krann lan se anni an larel kabeche-djezinen ek plodari ankreyolaj Edwa Glisan an (fok apiye asou sa eti ni piziè ankreyolaj nan plodari Edwa Glisan an, les créolisations), se toulong tit-djing an larel plodari-kabeche, dezankreyolaj la (ni toulong anni yonn nan plodari Jan Bernabe a, "la décréolisation") ka vini dèhè’y tankon an wach eti plodayè-kabechè pe wè anba zie yo, depenn li ek trase liy divini’y, pa pe ni dezankreyolaj san ankreyolaj douvan. Yonn tankon lòt ka chaye lide an kare-zobray atè-lakay ; men si lakay Edwa Glisan, se anni tras kare-zobray atè-lakay taha ek menm se an rel-pimpe-douvan san wabap ; lakay Jan Bernabe, pa te ni tras kare-zobray atè-lakay taha ek dezankreyolaj la se te an bagay ka fèt kalèch apre kalèch pou vire towblip adan lang-anman an, depareyaj-lang djoubapè a (conflictual diglossia) eti’y te plodayele.
Lide taha eti ni an nich-lang epi de lang adan ek se pou lang anba-jouk la ale fonn adan lang jouke a owala an twazienm lang, anlòt lang se bay antre, kouri lawonn, nan nich-lang taha. Man pa ka nepi wè ki twazienm lang ki te ke vini kouri lawonn,dekalibiche nich-lang atè-lakay-matnik la oben nich-lang atè-lakay-gwadloup la pou moun se de peyi taha ka depotjole lang-atè-lakay la konsa epi memwa-kayali yo a. Atè Dòmnik, atè Sentlisi, atè Trinidad ek Tobago, an lang-angle eti se lang-gouvelman fè lang-kreyol bat dèhè jik djigilòp men pa ale fè’y fonn nan lang-anfrans ni nan lang-angle ; atè Ayiti otila lang-an-frans lan se lang-gouvelman (se pa pou ayen Ayiti nan banbann politik toulong ek longsay konsa) bay-antre lang-angle-etazini an pa ka depotjole lang-ayiti a pou sa.
Plodari-kreyolis la rete pri adan lide-fondok ek rel-plodaye an lang-kreyol ki te anni anchoukaj lang-an-frans lan atè kontinan Amerik-Karayib la, se pou sa GEREC te palpate an "F", CEREC-F (Groupe d’Etudes et de Recherches en Espace Créolophone et Francophone) ek se pou sa eti Jan Bernabe a te ka wè anni an vire-ankreyole tankon trase-welto pou kore dezankreyolaj la. Isiya la konsa sa, nan polodari kreyolis la, lang-an-frans lan se larel-woule lang lan ("norme linguistique"), se anni lang taha ka pe fè se rel-konsians lang (tit-fondok "valeur linguistique" Ferdinand de Sassure la) nan lang natifnatal-matnik la, liannaj nan mitan se tit-lang lan yonn epi lòt nan an menm lang. Nan plodari-kreyolis la, pa ni de sistenm-lang depareye men anni de janjol-sonnen an menm lang, se sa yo kriye an "kreyol ek fondas franse".
Se pa anni pou se wè se kabechè-plodayè lang-kreyol taha ka matje diksionnè kreyol ki ka depenn chak tit-lang-kreyol epi an tit-lang-an-frans nan an kantekantaj-lang nawflaw ki pa pe ka bay nan piès peyi oliwon-latè, oben badjolè-radio APAL, "radio pèp la", ki ka depenn an liv-matje nan an lang-pale-kreyol, pi-djok-jik-pi-piòpiò kòdjòm, ek pou apiye depenn taha epi an li-liy-apre-liy nan an lang-pale-franse djol-pwenti-tjou-poul se nègzagonal la. Se pa nepi, anni pou se tann kòkòdò yonn-tou-yonn MIM/CTM lan, asou RLDM, koumanse an pawol nan an kreyol tjòlòlò ki ka debaba tout lide an apiye-asou-pwa-kò-nou politik atè Matnik ek bout li nan an lang-an-frans lòlòy, an franse-bannann, nan menm wonn-tit-langayele a, "Voilà sa man té lé expliqué pour qu’y ait aucune ambiguïté à ce niveau-là", se ti-lèspri tout tit-langayele franse pe kouri lawonn flouz nan kreyol la eti plodari-kreyolis la te ka badjole aleliwon ki ka malelive lang natifnatal-matnik la nan depotjole eti’y ka depotjole laliwonn karayib li ek nan katawoute eti’y ka katawoute tan-ka-pase a.
Ek menm si nan labrenn lavi’y Jan Bernabe te plodaye, tou kazwel epi sa, pou an larel-kabeche apiye-asou-laliwonn-kòtòf (Cognitive approach), se pou kout-zie’y asou ankreyolaj la (dezankreyolaj sipoze ankreyolaj douvan) te rete an bagay ka koule lwil-koko otila lang-an-frans lan (se lang-an-frans lan) te ka anchouke atè-lakay-matnik, nan an laliwonn sèbède, an laliwonn ki te ke anba jouk se lang-an-frans taha. Ni an kare-zobray atè-lakay isiya la men pou tan-ka-pase a ki pa ni gwo so nan pase eti’y ka pase, pa ni dekou wakle-boulin-pase, pou laliwonn lan ki ja anba-jouk, kare-zobray atè-lakay taha pa ka leve liannaj djok ek bililik nan mitan se tit-pawol ek pawol-langayele lang lan, may-an-may eti’y ka dekatonnen.
II-1. Nan ale-vini fap-fap lang-kreyol/lang-an-frans lan. "Nèg" se tit-langayele lang natifnatal-matnik la eti pa ka chaye oben ka chaye piòpiò-piòpiò an lèspri ras-moun (depi plodari nèg-ginen krann Eme Sezè a) ek jenhen an wayalachi ras-moun, pa pe ka tounen nan tit-langayele "nègre" lang-an-frans lan eti li ka apiye rèd-mawto asou depareyaj nèg-ginen/betje a, ninang-founang/mèt-bitako a, nan an menm pawol-pale ek ka chaye tout djokte isenbòt rayi-ras-nèg-ginen eti moun-ewòp kabeche ek ka fè kouri lawonn depi kat siek.
Tit-langayele "nègre" lang-an-frans lan, plis pase an tit-langayele fondok rayi-ras-nèg-ginen (negrophobia) an, ka apiye lèspri oben lide an wayalachi mès-fondalnatal ek lang an-frans lan asou mès-fondalnatal ek lang natifnatal-matnik la, se pa anni pou "nègre" lang-an-frans lan se plis pase an moun koulè lapo mawon, nwè oben "ble", se dabò-pou-yonn pou depenn sistenm ninang-founang lan ki te demounize an konpanyi moun asou-latè ek ka apiye longsay demounizad taha.
II-2. "Eti que" Gabriyel Luce asou RFA konsa dimanch bay. Pa ni "que" nan lang natifnatal-matnik la, "que" taha se anni nan lang-an-frans lan sa ka bat tankon tit-langayele fondas-lang pou liannen de kare-zobray oben de krèy tit-langayele nan an menm wonn tit-langayele. Lang natifnatal-matnik la ka anni mete de krèy tit-langayele yonn dèhè lòt, blo ; "Yo konprann nou ke moli" (mwen men ki mwen menm te ke pi simie "yo konprann nou te ke moli" menm pawol mizik la ni toumbele'y ki ta'y) eti nan lang-an-frans lan ka ba "ils s'imaginent que nous renoncerons". Tit-langayele "eti" a se yonn adan liannè-fondas-lang fondalnatal lang natifnatal-matnik la "progranm-radio eti nou te pou fè moun koute jòdi a…", ka pe bat nan menm larel epi "que" lang-an-frans lan, lè krèy tit-langayele douvan an pa ni an tit-langayele-mete-nan-brann adan.
Pa ni tit-langayele "que", "c’est-à-dire que" se konpayel-politik Asé Pléré Annou Lité se lanne 80/90 la, "donc que", "kidonk" se badjolè se lanne 70/90 la, pa nepi ni "vi-ki" pou "vu que" lang-an-frans lan, men ni anchay tit-langayele kontel "diwè", "dwe", "ek", "epi", "eti", "kifè", "men", "ni menm", "pou", "otila", "anni-gade", "konsa", "mi-se-sa", "mi-li", "owala", "pou-lapeti", "sa eti", "tou-kon" ki ka pe bat tankon liannè-fondas-lang tou.
II-3. An lang tirè-kont ek djoubatè. Se pa anni pou kare chak pawol-pale’y, ba yo plis laliman ek plis fondokte, plis desann nan fondok peyi a, se pou se tit-langayele-mete-nan-brann lan ki ka pe kouri adan tankon tit-langayele fondas-lang, tit-langayele-kòtok, tit-langayele-depenn, tit-langayele-rel-depenn, tit-langayele-toumbele-lang, plis pase nan lang natifnatal-ayiti a otila yo ka kole de tit-langayele-mete-nan-brann pou fè anlòt (tankon nan pòte kole, pòte ale, pòte boure, pòte boure sou, pòte monte, pòte tounen, pòte vini, ni sa tou, pòte chay ba makou, pòte chay, pòte nan tèt, pòte sou, man pa se le ba zòt tout nan an kou pou zòt pa se fòse anba chay-pòte) lang natifnatal-matnik la ka menm rive fè an tit-langayele-mete-nan-brann epi an tit-langayele-depenn, kontel, "Kame malelive Depay anba an bagadam" oben "Lajibie jatle Jòy epi an ti-pon."
"Ou wè la man le vini epi’w", nan lang natifnatal-matnik la se rive moun ka rive nan an lide epi anlòt moun, yo pa ka vini adan an lide. "Vini" se sòti an kote pou rive kote eti moun an ka pale a doubout pou pale pale’y la. "Rive" se debatje an kote otila an moun te le ale, an kote otila moun te ka atann moun. "Vini" se toulong bay douvan nan an laliwonn/tan-ka-pase, oben toumbile kanman ek lavi nan tan-ka-pase (se, "devenir" lang an-frans lan) ; ek, "rive" se pou pòte lide taha eti pa rete ayen pou mete, tout palpa te ke tròp, tout bagay woule dous.
III – Bay kare-zobray atè-lakay la.
Se pou mwen se fè moun atè Matnik (moun atè Gwadloup, moun atè Ayiti, moun atè Gwiyann tou, tout moun ki sa li, tann ek konprann sistenm-lang-matnik la) tann ek konprann sa eti nan anchouke nan an laliwonn/tan-ka-pase, lang lan limenm ka toumpotjole nan sistenm-lang (lang lan ka pe file zouti’y, vire pase lang anlè se tit-langayele a ek/oben se pawol-langayele'y la, m'espere) men nan menm balan an ka toumpotjole, machokete laliwonn lan tou, voye an kout-zie toulong pi mabial asou laliwonn lan ek kabeche tan-ka-pase nan kout-zie ta’a. Nan bay kalinda moun atè Matnik ka bay kalinda, bèlè, gran-bèlè, bèlè-pitje, bèlè-dous, beliya, marin-bèlè, bèlè-baspwent, moun Matnik ka vire fondase bèlè a toulong ek longsay, ka machokete an lawonn bèlè toulong pi mabial, pi kabeche-bililik, ek ka pe leve an kout-zie asou wach bèlè a eti gangan yo pa te ni, pa te pe ni.
Se pa anni pou se tann, konprann ek kabeche tout kare-zobray se bagay ki bililik aleliwon-galba ; se pou se tann sa eti kare-zobray la (menm si se pa an tit-fondok nan plodari-kabeche sosial la, se anni pou sistenm-lang ek sistenm-yich-dèhè sa pe ka mache), se an wonn-wach-liannen-longsay ki pa ni an wabap fann, ki pa ni bout, pa ni an rel-rive klè. Mi se la ankreyolaj misie Edwa Glisan an eti fok pa ale liannen epi tjek lang kreyol, pi fondok pase dezankreyolaj misie Jan Bernabe8 a, ki, liannen kòtok epi lang kreyol la, ka treleye dezankreyolaj la nan tout ti wèt atè Matnik. Dezankreyolaj la pa pe menm nan an peyi pou anlòt, nan an tan-ka-pase pou anlòt tan-ka-pase nan an menm peyi.
Kare-zobray la, isiya la konsa, se anni pou mwen se depenn anchay liannaj ki ni nan mitan se tit-langayele lang natifnatal-matnik la yonn-a-lòt, tankon nan tout lang oliwon-latè, ek se liannaj taha ka bay konsa anni nan lang natifnatal-matnik la, kontel si man se pran an depareyaj ki ka bay nan tout lang oliwon-latè, piti epi gran, "gran koute piti, piti koute gran", se de tit-langayele depareye mabial taha liannen yonn epi lòt, yonn ka pe depenn-kare lòt, men kout-zie asou liannaj taha pa pe menm atè Matnik ek atè Ayiti, se de tit-langayele taha pa pe ni menm londjè chenn kouri lawonn lang lan atè Matnik ek atè Ayiti, atè Gwadloup ek atè Gwiyann, atè Dòmnik ek atè Sentlisi. Ehe mi tit-langayele "piti" a poto-mitan nan lang natifnatal-matnik la (anchay plis pase tit-langayele "gran" an) otila’y ka kouri lawonn tankon an tit-langayele-kriye-moun, tit-langayele-depenn, tit-langayele-mete-nan-brann (ou pe piti an moun oben an bagay, se anni nan lang natifnatal-matnik la otila moun ka di sa konsa), tit-langayele-rel-mete-nan-brann ek tit-langayele-djole nan dekou dous, tou.
Ek si plodari kare-zobray taha te rete djok anni nan plodari-kabeche-lang lan se pou ale lonyen-depenn eti’y ka ale lonyen-depenn kare-zobray ki pa ka toumbile, kare-zobray ka bat longsay, larel-kare-zobray fondas an lang, tousa, se pou plodari-kabeche lang lan ki pa ka apiye anlè toumbilaj nan tan-ka-pase, se lide taha eti zobray an bagay, kare-zobray la, ka rete toulong sere anba rel-fondas an bagay, anba tè. Isiya la konsa, se pa pou èche konprann plodari a ki fondok, se kare-zobray fondas-lang lan ki tout ; lang-pale a se an sistenm anchay ti-piti-tit-langayele (yo kriye yo morfèm oben fonèm) ki nan liannaj rale-vini oben voye-ale, yonn-a-lòt tankon nan tout sistenm.
Se pou se plodaye sa, isiya la konsa, eti owala an sistenm ka mete anchay dwel-sistenm nan an liannaj rale-vini oben an liannaj voye-ale, yonn-a-lòt, toulong-ale, se pou laliwonn lan pi fondok pase tan-ka-pase a, dabò-pou-yonn, se anni adan an laliwonn laliman-kòtok otila tan ka pase, otila moun ka pe kabeche, vire kabeche, an divini ba kò yo ; an sistenm atè Gwadloup pa pe menm epi an sistenm atè Matnik menm si yo te ke anba jouk menm gouvelman lòtbòtsay la-frans lan. Nan an peyi pou anlòt, kare-zobray atè-lakay la pa pe menm nan lang natifnatal la pou se matjoukann lan (matjoukann laliwonn, matjoukann kòtok, matjoukann mès-fondalnatal, matjoukann lèspri-ladje-laliwonn, matjoukann plodari-kabeche, matjoukann politik, matjoukann leve-doubout-goumen, tousa) ki pa nan menm rel-toumpakte a.
III-1. Tit-langayele kreyol-nanninannan. "Nèg" se tit-langayele lang natifnatal-matnik la eti pa ka chaye oben ka chaye piòpiò-piòpiò an lèspri ras-moun (depi plodari nèg-ginen-krann Eme Sezè a) ek jenhen an wayalachi ras-moun pa pe ka tounen nan tit-langayele "nègre" lang-an-frans lan eti li ka apiye rèd-mawto asou depareyaj sosial nèg-ginen/betje a, ninang-founang/mèt-bitako a, eti ka fondase djoubap sosial la nan tan-ka-pase, nan an menm pawol-pale.
Se anchay tit-langayele pale-lang-an-frans lan oben pale-lang-ewòp, se pale-lang-yorouba a oben se pale-lang-ibo a, tjek tit-langayele pale-hawousa oben pale-twi-asante ki pase adan pale-lang-yorouba se te prèmie krèy afritjen atè Amerik, se pale-lang-awawak, pale-lang-kalinago a, tout se pale ki te ladje tit-langayele ki pèdi oben genyen, delè an lèt, an son-lang, ek toulong rel-konprann tit-langayele nan prèmie pale-lang, nan an sistenm lang krache-dife otila liannaj ek kase-liannaj ka bay toulong nan tan-ka-pase pou matje yo pòhò ka matje’y ek pou matje yo pa te ka matje piplis adan se prèmie lang lan.
III-2. Tit-langayele "dé-roue" nan reklanm Radio-APAL la. Tit-langayele "Woul" la ("woul-loto", "woul-kanmiyon" , "woule-woul", "de-woul", "kat-woul", "dis-woul") trape an "lèt-l" nan natifnatal-matnik la pou tit-langayele mete-nan-brann lan ki toulong ka pòte plis pase se tit-langayele-depenn lan oben se tit-langayele-nonmen an nan lang natifnatal-matnik la. Tout tit-langayele mete-nan-brann ka pe bat tankon tit-langayele-nonmen ek tit-langayele-depenn jik tit-langayele-rel-depenn, nan lang natifnatal-matnik la. Se pou tit-langayele woul "taha" te sòti nan tit-langayele "rouler" lang-an-frans lan ek se pa nan tit-langayele "roue" lang-an-frans lan eti’y sòti.
Nan se lanne 70 la yo te fè an reklanm "ne roulez pas trop près" atè Matnik eti Edwa Glisan ka rapòte nan Le discours antillais pou fè moun wè toumpotjole moun atè-Matnik te toumpotjole wonn-tit-langayele taha nan an larel ankreyolaj depi toumbòde tit-langayele pou tit-langayele a, "pas roulez trop près" jik an kanmo devire-lèspri, "roule pre" oben "roulez papa" pase adan an "ou trop pre papa" oben "pas trop pre", oben ankò "si ou roule trop pre se po", 16 toumpotjolaj ki ka apiye rel-plodari "lang depale-lang" Edwa Glisan an, men plis pase sa, dapre mwen, anchay lanne dèhè, fondokte "woule" a (ale san koraj nan chimen-debare oben nan lavi a) nan lang natifnatal-matnik la, "woule anba-bouden", "woule-anlè-moun", "woule ba an moun", "woule bèkàn", "woule bòbòl anlè yo" (pawol-pale foutbol nan lang natifnatal-gwadloup la), "woule-bonda", "woule-boul" (nan foutbol, fè ti chout voye-boul kout), "woule-debiele", "woule-de-bò" (lang natifnatal-ayiti), "woule-djenm", "woule-dwèt" (piano-savann tanbou bèlè), "woule epi an moun", "woule-janm", "woule-jant", "woule kò'w", "woule lang", "woule-lanm" (lè lanmè move), "woule-loto", "woule-mango" (bay-kalinda lalin-klè anlè tanbou djouba bèlè a), "woule-nawflaw", "woule o-vant-atè", "woule papa", "woule-sèbi", "woule sèwk", "woule-tanbou", "woule tèt kòk" (bat dous, rale galfa, nan lang natifnatal-ayiti a), "woule ti pap", "woule won pa woule kare", "woule-wòch" (nan ti-pawol taha : "se lahan ka fè chen woule wòch", "woule-woul", "woule woule’w ", "woule zepol", "woule-zie", "se woule man ka woule" (Marius Cultier a, Latin Jazz te ka tonbe nan lanne 1976 la), se dèhè "woule" ki ni "woule".
III-3. Palantjè-kreyol la pa sa nepi pale kreyol. "Epi se tjanmay la fo pran sa an manniè ‘ludique’…/… fo nou réfléchi ki manniè nou ka ‘aproché’ se tjanmay la". Se pa anni pou se konprann sa eti nan pale kreyol moun-atè-matnik lajounen-jòdi, ni toulong an rel-djing lang-an-frans lan ka mete moun bwabwa aleliwon ; se pou, nan pawol yo, yonn-a-lòt, moun-atè-matnik la ka èche, nan tout dekou, an konpè natifnatal-la-frans ek ka krache anlè moun-atè-matnik la eti’y nan pawol epi’y la.
Atè Matnik, pa ni an lang atè-lakay-matnik asou pwa kò’y menm, se toulong nan liannaj anba-jouk epi lang-an-frans lan. Ek se liannaj anba-jouk taha ka fè si moun-matnik, menm moun ki le palantje peyi a, pa ni piès pawol politik, piès pawol ka tjoke divini, se anni pawol owa-tè, pawol tafiatè oben kaliè. Rarate politik la eti pou ka depenn an longsay-ale, depi nanninannan an tan Arawak la te ka graje manyok jik nan divini otila ti-yich se ti-yich-dèhè a ke pe rive Trinidad abò an kanawa boulin-limiè nan an milienm-sigond.
IV – Dekare-zobray, dekati lang lan ka dekati nan lavi atè-lakay.
Ankreyolaj Edwa Glisan an ek dezankreyolaj Jan Bernabe a te adan an menm plodari kare-zobray magre si yo te adan lèspri an rel-pimpe-bòdò longsay ki pa pe ka mete se kare-zobray la la ka toumbile douvan. Ankreyolaj Edwa Glisan an eti ni piziè rel, se an chouboule-tjok-an-blok ki ka toumbile toulong men eti’w pa pe pa kabeche tankon an kare-zobray, an bagay ki ka ladje kanman ek plodari moun-yonn-tou-yonn nan chimen. Nou pa te adan plodari-kabeche-lang isiya la konsa men adan an plodari kabeche-kalibich-lavi otila moun-yonn-tou-yonn san-chenn-mare se plodari-moun-nan-moun lan se an lèspwa-mal-papay douvan kare-zobray bosko ekonomi an, lakou-peyi a, lang-pale a eti ka koumande, ka machokete tout mete-nan-brann li.
Plodari ankreyolaj Edwa Glisan an se an bat-manman ki ka gade wè chape anlè se plodari kanman-fondalnatal lakou-peyi a, "nou-menm ki nou-menm lan, nou se yich gangan nou", ek nan tjok-an-blok eti’y ka depenn-kabeche se pou’y palantje lide an liannaj lanmen-asou-tjè nan mitan anchay mès-fondalnatal ki ka wouvè chimen kouri lawonn yonn-a-lòt. Plodari ankreyolaj Edwa Glisan an, se toulong pou tann ek konprann mès-fondalnatal la tankon an bagay ka kare zobray, dekare zobray, vire kare zobray longsay ek nan fondok (kouri lawonn, dekouri lawonn, jik vire kouri lawonn bèlè natifnatal-matnik la), nan toumpakte eti’y ka toumpakte mès-fondalnatal dòt peyi nan dekou latè-wonn ka bay nan ekonomi ek mès-fondalnatal.
Plodari-kreyolis la te adan an plodari kare-zobray ki ka mete zobray-kare fondas-lang lan douvan lèspri ek larel-woule plodari a. Se nan lèspri taha eti’y ka di tout tit-langayele lang-an-frans pe bat tankon tit-langayele kreyol ek ka èche fè tout tit-langayele kalinago, ek awawak-tayino djigilòp nan lang kreyol taha epi se tit-langayele yorouba, ibo ek twi-asante tou. Menm si piplis dekare-zobray lang la ka pe bay anlè se tit-langayele kalinago, arawak-tayino, tupi-gwarani pou tit-langayele natifnatal kontinan an ek tit-langayele yorouba, ibo, twi-asante ek kikongo (lang-pale Afrik-anba-solèy) pou se lang-pale taha ki pa kouri lawonn laliman Matnik lajounen-jòdi, anchay tit-langayele ek pawol-pale ki te sòti nan se lang-an-frans lan, ka djigilòp tou, lè yo ka pèdi rel-konprann yo (lè "andjele" pale-kreyol la ka vini nan menm rel-konprann epi "engueuler" lang-an-frans lan ek ka pèdi rel-konprann "fè djendjen epi", "chambrer" lang-an-frans lajounen-jòdi a) oben pi bòtò ankò, lè se bwabwa atè-lakay-matnik la ka badjole yo epi an djol-fifinen pale an-frans ti-bouk bòdaj Paris a.
Mwen menm ki mwen menm lan ki pa nepi plodayè-kabechè lang, se se nan tras-kann oben anba-bannann, simie tit-langayele-fondok dekare-zobray taha pase tit-langayele-fondok dezankreyolaj Jan Bernabe a, tankon man simie tit-langayele-fondok kare-zobray la pase tit-langayele-fondok ankreyolaj Edwa Glisan an, pou tjoke eti yo, kare-zobray ek dekare-zobray, ka tjoke lide sistenm lan, an bagay ki ka mete anchay zobray-kare nan liannaj ek ka leve dòt zobray-kare krache-dife nan chak liannaj kare-zobray taha ; ek atè Matnik, se pa anni lang lan ki adan an dekou dekalibich, dekati, devidjò men anchay zobray-kare lakou-peyi a pou gouvelman natifnatal-matnik eti peyi a pa ni pou ta’y.
An sistenm se toulong an laliwonn/tan-ka-pase nan kalibich eti ka mete anchay zobray-kare nan brann, nan liannaj yonn-a-lòt aleliwon-galba, ek pou tan ki ka pase adan, chak liannaj la pe leve dòt zobray-kare, anchouke oben djigilòp jik pou, delè, wakle boulin tan-ka-pase a adan sistenm lan pou’y se dekalibiche ek djigilòp nan anlòt sistenm. Atè Matnik menm si pa ni an gouvelman atè-lakay, ale wè an gouvelman natifnatal-matnik, ni an sistenm lang-matnik eti mwen menm simie kriye lang natifnatal-matnik men jenhen pa lang kreyol oben kreyol-matnik nan sa eti’y ka mete nan brann anchay kanman ek kout-zie-asou-lavi a, anchay kout-zie natifnatal asou-tan-ki-pase kòtòf ek lòtbòtsay, ek tan-ka-pase, anchay zobray-kare eti nan liannaj apiye ka leve dòt zobray-kare nan tan ka pase anni jete an zie asou bòdò bèlè a bòdò pou se tann ek konprann sa.
IV-1. Media pòte-nouvel ek media kouri-nouvel la ka apiye dekare-zobray la. Se anni radio tankon media otila an lang atè-lakay-matnik eti yo menm kriye "kreyol-matinik", ka pe kouri lawonn ek se anni radio APAL ek RLDM ki ka pòte nouvel nan an lang atè-lakay-matnik menm si nou pòkò, nan se de radio a nan lang natifnatal-matnik la. Pòte an moun ka pòte nouvel, se pou’y toulong vire pase lanmen nan lang-natifnatal la, men mi badjolè-radio a asou RLDM ka vire jakote "pa kote" an 20-epi kou nan de a twa minit pòte-nouvel.
Pòte-nouvel la se pou toulong kabeche ek apiye an toumbele lang lan, depareye’y epi dòt lang oliwon-latè ; se pa anni pou "depenn flouz pou tout moun pe konprann" tankon an kabwatè-politik yonn-tou-yonn ka badjole asou radio’y la tankon si’y te douvan tjanmay-lekol, se pou tan-ka-pase, toulong epi plis boulin pase, rive anchouke pawol-langayele atè-lakay tousa eti ka depareye pòte-nouvel (isiya la ni an divini, ni an toumpotjolaj dèyè’y) ek kouri-nouvel (isiya la konsa pa ni toulong an toumpotjolaj dèyè) eti pa ka tjoke divini, ni menm tan-nanninannan. Pi nou ale, pi pòte-nouvel la ka toumpotjole nan an kouri-nouvel eti ka ranmase tit-langayele, delè menm pawol langayele nan tout lang oliwon.
IV-2. Tit-langayele ek pawol-langayele se lang natifnatal peyi-karayib oliwon, ka pe palantje kare-zobray la nan menm balan eti yo ka apiye dekare-zobray. Nan pòte-nouvel Ayiti, Gwadloup ek Dòmnik asou Radio-APAL ek nan konpa-direk ayiti ek zouk-lòv gwadloup asou RLDM ale-vire, moun atè-lakay-matnik ka pe tann tit-langayele ek pawol-langayele Ayiti, Dòmnik, Gwadloup epi dòt peyi-karayib, mete se tit-langayele ek pawol-langayele taha nan jout, delè menm nan djoubap epi se ta atè-lakay-matnik la. Si jout taha te ke pe vidjoze se tit-langayele ek pawol-langayele lang natifnatal-matnik la nan dekou djoubap li epi lang-an-frans lan ; se pou, nan wach-kòtok, anni tit-langayele ek pawol-langayele wòkòkòy pou yo se janbe laliman, ki ka rive jik nan pawol-pale moun atè Matnik.
Dekare-zobray la, ek se nèhè pou sa se plis pase an dezankreyolaj Jan Bernabe a, ka bay toulong nan an rel-pimpe-bòdò ek se te ke pou konprann rel-pimpe-bòdò taha tankon an rel-pimpe-bòdò kare-zobray/dekare-zobray/vire kare-zobray. Se pou se tann ek konprann, epi an ti fè-debouya, moun ki la ka dekatje lang lan pe kabeche (se palantjè-peyi a ek se konpayel plodari peyi-natifnatal-matnik pase tout larestan) ek pale an lang kòdjòm, depareye’y, kare-bare, epi lang-an-frans lan.
IV-3. Tit-langayele mete-nan-brann "swen" an atè Matnik. Nan koute man te la ka koute RFA, an dimanch douvan-seren, man tann an badjolè nan radio pale konsa "man ka swen zouti mwen pou reponn à la situation", se pa anni foute an ri-krakrakra atè, se anni de "ri" ki ni adan lang natifnatal-matnik la se "ripase an rad" ek "ri-krakra", apre se toulong "vire" lang lan ka di. Tit-langayele "swen" an se toulong pou mete-nan-brann ba an moun oben an bèt (an vivan) brè manhe, "an manman ka swen yich li" ek "an moun ka swen kochon".
Tit-langayele mete-nan-brann "swen" taha se pa menm epi tit-langayele mete-nan-brann "sonyen" oben "swenyen" ("soigner" lang-an-frans lan) eti an ti-konpanyi moun atè Matnik ka di pou "panse" an moun ki trape an java oben ba an moun ki kouche kalbòy tjek rimèd pou’y se djeri, vire doubout djann, an dite bazilik oben twa fèy zèb-mal-tèt, kalanchoe pinnata, pou se pase an fiannza. Pou an zouti (koutla, kouto, fosi, rach, tousa) se file an moun ka file’y ; "de kout kouto file Maniel".
V - Sistenm lang-matnik oben lang natifnatal-matnik
Tout lang oliwon-latè te ke kreyol nan an dekou lavi lang yo otila piplis moun adan an peyi ka pale’y aleliwon men pa ka matje oben pa ka djè matje’y, si se pa apiye anlè anlòt lang, lang gouvelman an pou matje’y. Se pou se kabeche sa eti lang kreyol taha se toulong lang piòpiò a nan an dekou de-lang. Se pou se tann, konprann ek plodaye sa eti lang kreyol taha ka vini an lang-natifnatal owala an gouvelman, atè-lakay oben peyi-natifnatal, se fè’y antre nan larel-politik-fondalnatal peyi a, vini lang gouvelman. Men, andewò an gouvelman peyi-natifnatal, an bidim leve-doubout sosial ek politik, pe palantje lang-kreyol taha tankon lang fè-kakol politik ek mès-fondalnatal pou’y se vini an lang peyi-natifnatal. Tout bagay la se pou se mande nan ki dekou tan-pase atè Matnik la otila lang kreyol taha te ke vini lang natifnatal-matnik ?
Man pa ke reponn blo anlè mande-sav taha isiya la, se pa pou kaye man kaye men pou moun atè Matnik ki rete pri adan plodari lang kreyol yo a ek anlòt ti konpanyi, adan an badjolaj tògò, lang-afrik, man ke plodaye anni anlè fondasay ek doubout-djok an sistenm lang-matnik depi ranboulzay Sèptanm 1870 la jik matje-aleliwon se lanne 1970/80 an ek pou konte ek depenn anchay zobray-kare eti sistenm taha ka liannen ek fè kouri lawonn ek dòt zobray-kare eti se liannaj taha se leve, anni koumanse epi bidim tilili zobray-kare ki leve oliwon bèlè-kalennda-danmie nan se lanne 70 la owala Loulou Pulvar te monte Bizoden apre Edwa Glisan te chofe tèt li epi sa.
Nan sistenm lang-matnik taha ni an tilili zobray-kare ki nan liannaj (tit-langayele vivri a, tit-langayele se latchè a, tit-langayele fè-manje, tit-langayele rimèd-razie a, tit-langayele wouvè-zie tjanmay-piti, tit-langayele memwa se gangan an, tit-langayele oliwon bazil, tit-langayele tjenbwa a, tit-langayele tire-kont lan, tit-langayele latifay, tit-langayele bèlè a, tit-langayele titim-bwa-sèch la, tit-langayele mizik chouval-bwa a, tit-langayele kannaval, se dèhè zobray-kare ki ni zobraykare) ek se liannaj taha pa jenhen bwarenn, se anni nan se lanne 70 la otila bèlè-pitje a vini ka bat ek lajounen-jòdi, an lawviè-leza se pa an bèlè anni pou wouvè chimen tankon nan se lanne 50/60 lan, men an bèlè pou tout lèspri koudmen, an dekou fouye kare-fondas an kay, tere an kay, sa eti se anni tit lèskap la ki te ka depenn dekou taha.
Men plis pase sa, pou mès-fondalnatal ka kouri oliwon-latè lajounen-jòdi, nan dekou dekatonn aleliwon teknoloji pòte-nouvel ek kouri-nouvel, se pou anchay dòt zobray-kare oliwon Karayib la eti se laliwonn nanninannan’y vini kouri lawonn adan kontel mizik konpa-direk epi se tit-langayele’y la pe vini ka kouri lawonn nan mizik zouk la, fè an konpa-zouk oben zouk-konpa, lanne epi lanne apre bonmba-zouk Henri Guédon an ; an bèlè-pike Dòmnik8 la eti ka sanm bèlè-lisid la kon de gout dlo pe vini kouri lawonn bèlè-lisid la asou tit vwal oben Marin-bèlè oben nan larel-toumbile a, depi Matnik pou Dòmnik. Lè man kabeche-matje plodari bililik-aleliwon karayib se pa djendjen, se pa anni atè Matnik tit-langayele bèlè taha ka kouri lawonn (Ayiti, Dòmnik, Etazini-oliwon-Misisipi, Grinada, Gwadloup, Kolonmbia, Kouraso, Sentlisi, Tobago, Trinidad) ek ka liannen’y epi tanbou djouba a men pa toulong atè Gwadloup ek Etazini-oliwon-Misisipi (nan Gullah Geechee Nation nan lèstè South Carolina ek Georgia tou) se anni an bay-lavwa nan dekou djoubake fè manje oben fè kabann.
Sistenm lang-matnik oben lang natifnatal-matnik, se pou te apiye lide taha eti menm si pa ni an gouvelman atè-lakay-matnik, ale wè an gouvelman natifnatal-matnik ek menm si anchay sousèkè nan peyi ka dejwenti machwè yo epi an lang-an-frans ki pa ka plodayele (to conceptualize) ni menm langayele ayen si se pa an franse-bannann oben franse dòmi-dewò, jik jòdi-jou se liannaj zobray-kare a ka leve, se se pianmpianm, de-o-twa tit-langayele eti, nan dekou leve-doubout kare-bare dèhè ke pe vire ba lang lan an balan. Lòtbòtsay, pou lang-pale atè-lakay-ayiti a ek lang-pale atè-lakay-gwadloup la, lang-pale atè-lakay sentlisi a oben lang-pale atè-lakay-dòmnik la, lang-pale atè-lakay-gwiyann lan ki toulong nan liannaj pititrè ek pòte-kole (nan mizik ek kouri-nouvel) delè djoubapè (nan politik ek sosial) epi lang-pale atè-lakay-matnik la eti nou pe kriye kreyol, lang natifnatal-matnik taha pe toulong vire doubout djok ek kouri lawonn pi rèd, se se nan dekou an gouvelman Repiblik Ayiti a mete lang natifnatal-ayiti a lang-gouvelman yonn-tou-yonn, pa pe ni de lang gouvelman, si se pa sa se an bankoulele nan kawbe larel-gouvelnaj pou konprann se larel-gouvelnaj la ek nan kawbe plodari-politik la, an konpanyi ka pale an lang ek ka fè ganm epi'y, anlòt konpanyi anlòt lang eti yo ka pale nen-frèt ek ka malelive'y pou fè moun konprann yo sa pale lang peyi-lòtbòtsay, tousa ki ka apiye djoubap politik la, dapre mwen.
V-1. Depi lang se tjanmay dezienm kare-laj yich-dèhè yorouba a jik lang kreyol se tire-kont nan mitan 20enm siek la. Nan sistenm ninang-founang lan, jik lè yo bout fè-bawouf la anlè moun-afrik nan 1817 An-Frans (1806 atè Anglitè ek 1808 atè Etazini), se lang-pale Afrik-anba-solèy te ka pe (se lang-pale yorouba a, se lang-pale ibo a ek se lang-pale ashanti a pou piplis) ladje de-o-twa tit-langayele nan an pale-kreyol ki te ka malakse anchay tit-langayele ek pawol-langayele kalinago (tout laliwonn lan), anchay tit-langayele ek pawol-langayele afrik-anba-solèy (kanman ek mès-nanninannan) ek tit-langayele ek pawol-langayele ewòp (tousa ki te liannen epi gouvelnaj la, jeray jou-ale-jou-vire bitako a) pou lang-an-frans lan ki pòhò te yonnife kare-bare.
Owala ninang-founang te sispann sòti Afrik debatje, se pou lang-pale eti se tjanmay dezienm kare-laj yorouba a te doubout, pa te ni lang-pale-afrik pou te wouzaye’y ankò ek bat pou apiye asou pwa kò’y vini an lang atè-lakay-matnik, nan menm balan an, se pou lang-an-frans lan ki, limenm, te ka yonnife te trape plis laliman fè tit-langayele’y ek pawol-langayele’y kouri adan ; nan dezafrikannizaj taha (rete owonzon 386 tit-langayele ki sòti nan yonn adan se lang-pale yorouba - akra, ago, agoulou, akakwel, asoukwel, djouba, djenm, eya, gangan, kanigwe, ladja, ougan, wòkòkòy, ye, zwel, epi dòt- ek 27 tit-langayele - kontel ayòlò, azizwel, bokodji, danma, djèbè, djèkèbi, zouk, epi dòt - ek an pawol-langayele -"Abouhou biah" - ki sòti adan se lang-pale igbo a ek anni 7 tit-langayele ashanti twi-asante lajounen-jòdi, - aten, da, doukoun, sese, yanm, epi dòt -) se pou an lang kreyol te fè chimen lang pale’y ka vini toulong pi djok, jik nan se lanne prèmie matje aleliwon an menm si vini tè-danme-la-frans nan 1946 la (Aimé Césaire, la départementalisation) te koumanse kore vidjozay taha, se se pianmpianm.
V-2. Owala ni an lang-matje aleliwon-galba, se pou depenn an sistenm-lang oben an lang-natifnatal menm si pa ni gouvelman natifnatal. Nan se lanne 70 la, nan ventienm siek la, pou piplis peyi oliwon-latè ki rive nan an wayalachi-politik, oben pi flòkò, nan an apiye-asou-pwa-kò politik, se lang-ewòp la bat-dèhè nan se peyi taha menm si yo se rete lang gouvelman ; anpil lang-natifnatal vini ka kouri lawonn tankon lang peyi-natifnatal (asụsụ obodo) oben lang-lekol bò lang-ewòp gouvelman an. Nijeria ni 529 lang eti 7 adan yo pa rete moun pou pale yo ; twa lang (hawousa, igbo ek yorouba) asou chimen vini lang-gouvelman (liy 55 larel-fondas-politik la) ek 271 adan yo se lang natifnatal eti sistenm-lekol la bat anni epi yo nan lekol tjanmay-piti ; angle se lang-gouvelman men yo ka depenn li tankon an lang-peyi-lòtbòtsay.
Tousa fè, menm si se lang-atè-lakay taha pa vini lang-gouvelman, moun vini ka matje yo, ka sèvi yo nan lavi toulejou yo, sa ki fè bay nan apiye-asou-pwa-kò a wakle ek fè, menm sistenm-matje a vini wakle nan apiye-asou-pwa-kò. Lòtbòtsay, nan matje an lakou-moun ka matje lang-pale’y (se toulong an rel-pimpe-douvan) se pou depareye’y epi lang oliwon ; matje moun atè Matnik se ka matje lang-pale atè-lakay yo a, se pou depareye’y epi lang-an-frans lan pou yonn, men epi lang natifnatal-gwadloup la oben lang natifnatal-ayiti a eti ki liannen, pou dòmi nan zie'y, epi’y depi nanninannan. Ek pou lang natifnatal-ayiti a ki rive lang-gouvelman (liy 5 larel-fondas-politik 1987 la), lang natifnatal-ayiti taha pa pe lang kreyol (anni nan depareyaj epi lang-an-frans lan) menm rel lang epi lang atè-lakay-gwadloup la oben lang atè-lakay-matnik la ; lòtbòtsay, lang-matje ayiti a (tankon lang-gouvelman) ka apiye lang atè-lakay-gwadloup la ek lang atè-lakay-matnik la nan depareyaj yo epi lang-an-frans lan, ka fè yo ladje rel lang-kreyol taha pou vini lang-natifnatal.
V-3. Matje an lang se toulong depareye’y epi tout lang oliwon. Se matje eti se kabwatè-politik palantje-peyi oben plodari peyi-natifnatal-matnik la pa fouti matje lang natifnatal-matnik la avan yo se vini badjole asou radio ki fè si yo ka rete pri adan tit-langayele-depenn "kreyol" yo a ek pa fouti konprann yo pe ke sa fè peyi-natifnatal-matnik yo a epi lang-an-frans. Lang-an-frans lan pe vini lang an gouvelman atè-lakay-matnik men gouvelman taha pa ke pe ale pi nolfok pase an laliman eti gouvelman la-frans trase ba yo, se tout fann-tèt se gouvelman Afrik-anba-solèy lajounen-jòdi a.
Anni lonje zorèy ek jete zie anlè djoubap politik ka bay nan kawbe larel-gouvelnaj Ayiti a ; an konpanyi ka pale lang natifnatal-ayiti a, anlòt konpanyi se lang-an-frans yo ka pale menm si media an-frans lan deplotonen an badwel matje franse lè kabwatè-gouvelman Ayiti ka pale franse, anlòt konpanyi ka pale angle-wispitinglish ek se an bat-manman pou trape an topay politik, pou vote an larel-gouvelnaj oben menm pou topaye asou jou ek lè an konsit kawbe larel-gouvelnaj la. Chak lang lan tankon sistenm-matje ka chaye an sistenm kabeche ki ta'y, plis pase sa an kout-zie-asou-lavi ki anchouke, chous fondok, nan an laliwonn/tan-ka-pase eti pa pe kòdjòm nan anlòt mès-fondalnatal.
Kriye’y kreyol-franse, lang-kreyol, kreyol-matinik, lang Ka oben lang woucikam (se anni viann-kochon moun ka wousi nan lang natifnatal-matnik la pou grès ek toksin se djigilòp), an lakou-moun pa pe ka mete koraj ba lang-natifnatal li konsa nan kòchte’y epi anchay tit-langayele ek pawol-pale an-frans, nan ale èche chous ba’y nan anchay lang-afrik ki yo menm pa te pe lang-natifnatal pou matje yo pa te matje piès kote ba tout moun nan laliman an peyi fann.
Se pou se mande sav ki djokte-pòte an kouri-nouvel politik nan an lang-pale lòlòy ki ka kouri asou de laliwonn/tan-ka-pase a 8.000 kilomèt yonn epi lòt ek pou rive konprann lamenm an kouri-nouvel nan lang-an-frans lan ka bat anni anlè wach-lavi eti moun atè-Matnik pa ka rive konprann si se pa moun natifnatal-franse ki ka rete la pou an ti tan fann, an ti konpanyi zawa eti yo menm san foute plodari an moun natifnatal-matnik menm taha ki te ke pro-franse a, "souflantjou" franse a.
An lang pou ka vini lang-natifnatal owala eti’y ka leve laliman an peyi, an mès-fondalnatal ; lang lan se pa nepi kanman-fondalnatal an lakou-moun (tout moun oliwon-latè pe aprann li, pale ek matje an lang, ek si an moun se ka li, pale ek matje yorouba, se se kòtok, se pa pou sa eti’y te ke yorouba limenm) men lang-natifnatal la, anni lang-natifnatal la, ka pe fondase liannaj djok ki ka mare nan mitan moun pou fè an lakou-moun, kanman-fondalnatal la se anlòt bagay ek mwen menm pa asire ni an kanman-fondalnatal lakou-moun, an lakou-moun anba-jouk pe pran lang peyi-zawa a pou ta’y ek ka bat anni pou ti trentren lavi toulejou, anni jere, san jenhen lonyen an divini natifnatal, se sa ki la ka rive atè Matnik.
Nan koute man koute se gran-plodayè kreyol la, "I ni an nésésité ki ni an literati kréyol", asou radio APAL, vandrèdi taha, yo pòhò fout sa depareye "matje" epi "ékri" ek pou konprann si lang natifnatal-matnik la ka di "matje an lang oben an bagay" ek "ekri an moun", anni moun yo ka "ekri" (gran madanm lan ka di : "yich mwen ekri mwen men man pa ka nepi konprann sa’y matje a"), se pou depareye, nan dekou an lang-anni-pale, sa eti ka sòti lòtbòtsay rive (sòti An-frans rive Matnik), sa ki ka pase pase’y, asou an bò, ek, asou anlòt bò, sa ki kòtòf, sa ki nan lavi toulejou men fok matje pi fondok la pou anchouke’y tankon bagay fondok.
Se pou se konprann depareyaj "ekri"/"matje" taha ka toulong tjoke anlòt depareyaj, pi fondalnatal, lang-pale/lang-matje, otila lang-matje a se pa anni pou trase anlè an papie sa an moun ka di nan wanniwannan toulejou’y, "par conséquent voilà ce que nou té lé di… nou à l’international camarade fodra nou palé fransé aussi", men pou kabeche lang lan pi mabial, ale peze-mizire-konte tout matjoukann li nan chak dekou matje a ; progranm-radio a se toulong an dekou matje an lang pou vire majole’y dèhè.
Simao moun Wanakera
1 – Mayimbe a se an tit lang tayino Kiskeya a (Ayiti ek Dominikana avan Kristòf Kolon epi Juan Niño matjoukannè La Niña, Pedro Alonso Niño boulouwè La Santa Maria epi Francisco Niño, pagayè anlè La Niña, twa frè nèg-ginen, te debatje) eti te ka depenn an moun ki fondok nan an lakou-moun, ka wouvè chimen Yokahu, wangan tout djokte eti moun pa pe wè ek ki pa a toumbile tankon dife, van, solèy ek lalin. Lajounen-jòdi, Mayimbe a se an zibie-fondalnatal (se tankon an ras-malfini) nan se kadafa Palo Mayombe a atè Kouba. Zibie taha sipoze pòte pawol-bondje ba moun.
2 – Tit lang natifnatal-ayiti a pou an rarate kabechinen ki se depenn wach-lavi sosial oben bagay ki ka ladje lavi-asou-latè an chimen eti ka fondase an larel sosial epi lèspri-bat-lavi an lakou-moun pou trape an bidim kalibich nan mitan moun nan liannaj sosial.
3 - Tit-mete-nan-brann dekalaminen taha pi djok pase depotjole otila plis pase an lèspri djenm ni an semeda pou kore tout fè kakol.
4 – Ti kaymit, chrysophyllum argenteum jacq, eti moun ka tjouyi nan an ti-piebwa fèy vèw-rèch ka leve nan bòdaj gran chimen ek ka machonnen pou an lèt-dou ki adan, bri-koko-mile a se an bri koulè viyolin ki titak pi gwo pase bri koulè vèw la. Ti-kaymit (Ayiti), kayimit bwa (Gwadloup) ; bwi mawon (Dòmnik) ; Carabana oben yaya (Dominikana) ; Macanabo (Kouba) ; kaymit sovaj (Trinidad) ; mahabia, white mabouya (Senvensan) ; lechecillo oben caimito de perro, caimito verde (Puerto Rico) ; tousa.
5 - Hartmut Rosa: Beschleunigung. Die Veränderung der Zeitstrukturen in der Moderne. Suhrkamp, Frankfurt am Main 2005
6 - Njirimara, sa an moun ye pou limenm ek pou moun oliwon, nan anchay lang, moun ka liannen kanman-fondalnatal epi lang ek kabès-fondalnatal, "Njirimara na oru asusu" igbo a oben "Awọn ẹya ara ẹrọ ati awọn ede", yorouba a.
7 – Dòmnik ni 4 bèlè : bèlè-djouba eti se menm brennen-kò epi gran-bèlè Sentmari a, bèlè-pike tankon bèlè-lisid la, bèlè-rikiki (sensual bèlè) eti ka sanm karese a, yonn adan se 7 danse lalin-klè Matnik la epi bèlè-sote eti ka sanm bèlè-baspwent Matnik la.
8 – Jean Bernabé : Approche cognitive du créole martiniquais, Ranboulzay I, éd. L’Harmattan, Paris 2015.
La chanteuse guyanaise, Josy Mass, connue pour son titre "Oyapock" s'est éteinte aujourd’hui à l'âge de 82 ans.
Rédigé par : carib.com | 30 octobre 2019 à 12:14
"La Culture martiniquaise face à la domination coloniale"
Conférence IKIMA
(Idantité ek Kilti Matinik)
Présentée par Juliette Sméralda, Sociologue
Vandredi 22 Novembre
de 18 à 20h00
Institut Martiniquais du Sport
[email protected]
0696781079
0696231015
0696307845
Rédigé par : Karib.com | 21 novembre 2019 à 07:34