« octobre 2019 | Accueil | décembre 2019 »

novembre 2019

Leve doubout pou dekòchte Matnik

An kwaka kabwatè-politik

 

 

Lyannaj pou depolieZero klòdekòn
Maslen Nado Péyi-a

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

O-Fanswa, Matnik: Kabwatè-tribinal La-Frans atè Matnik ladje 7 konpayel lawonn kore-makanda klòdekòn lan, Aksel, Charli, Kevin, Krisian, Lulu, Ti-Lulu ek Volkan eti yo te fèmen tout lajounen yè pou foute kou yo te ke foute sobreka djokte gouvelman kou, depotjole yo te ke depotjole bagay-kòtok gouvelman an, ek pou joure yo te ke joure moun nan dekou an leve-doubout blotje an gran-kawbe-tre atè Robè. An ti-konpanyi moun-doubout te sanble, yè tout lajounen, douvan se kawbe djokte la-frans atè Matnik la, Chelchè, Djanman, Kawbe, Lanmanten, Latrinte, O-Fanswa ek Robè, pou mande ladje se konpayel yo a anfwa ek si se pa Jan-Filip Nilò ki te vini la, ek Maslen Nado ki te matje an lèt mande ladje se 7 konpayel leve-doubout kore-makanda klòdekòn la, anfwa, Fransis Kawol tou te pran an pawol ba yo, pa te ke ni piès moun-politik natifnatal-matnik pou fè djoubak politik yo.

Lire la suite "Leve doubout pou dekòchte Matnik " »


Jout-politik kabwate-repiblik atè Urugway

Luis Lacalle Pou, ladwèt genyen

 

Uruguay prèmie wonn Uruguay voto Uruguay voto exterior
Urugway Luis Lacalle Pou

 

 

 

 

 

 

 

 

Montevideo, Urugway : Apre yo dekatche an ti 75,37% se feyèt-vote la, se joutè Partido Nacional (lawonn-politik ladwèt), Luis Lacalle Pou, ki nolfok douvan epi 934.570 vwa ek pou rel-antipilaj la ki pa ka dekati, ke bout tjenz lanne gouvelnaj-politik a gòch atè Urugway. Kat jou apre dezienm wonn jout-politik kabwate-repiblik la, joutè-politik Frente Amplio a (lawonn-politik lagòch), Daniel Martínez, trape 779769 vwa adan 75,37% feyèt-vote dekachte taha ek ja kouri nouvel asou paj Twiter li eti rel-antipilaj la pa ka toumbile ek ja ba ladwèt genyen.

Lire la suite "Jout-politik kabwate-repiblik atè Urugway" »


Dezas laliwonn

desann Mòn-Kongo

Gwo-Mòn Latè denngole Mòn-Kongo 2 Gwo-Mòn Latè denngole Mòn-Kongo
Tè-desann Ladilon an

Tè-denngole

 

 

 

 

 

Mòn-Kongo atè Gwo-Mòn, Matnik: Pa ni pies kay, ni menm kawbe-djoubak nan laliman deboulman taha ki koumanse depi dimanch 24 Novanm. Se anni de-o-twa piebwa ki desann epi tè a, toulong nan an bidim tanbi-welele ki ka mete moun oliwon nan an laflenm, si se pa laperè. Anchay piebwa rache, anchay chous pèdi tè oliwon yo, an bidim tou, se depi owonzon karant lanne otila moun ka konte deboulman atè Matnik ; ta Mòn-Kalbàs la, nan Avril 2011 ek ta La-Dilon an nan Oktòb 2018, rive fè moun bliye ta Solèy-leve O-Fanswa a, nan Novanm 2004, ale wè ta La-Meday la nan 1916 ki te alelouya 5 moun.

Lire la suite "Dezas laliwonn " »


34e kawbe-mete-nan-brann progranm GGGI

OECS bay antre nan dekatonn-ekonomi vèw

 

OECS Matnik
Global Green Growth Institute OECS-GGGI Oecs_flag_flying

 

 

 

 

 

 

Kastri, Sentlisi: OECS (Organisation of Eastern Caribbean States pou kawbe gouvelman-peyi Karayib atè-solèy) vini 34enm kawbe-mate-nan-brann GGGI (Global Green Growth Institute pou kawbe-gouvelnaj dekatonn ekonomi vèw oliwon-latè) an progranm peyi-oliwon-latè ki ka apiye ek palantje an dekatonn ekonomi djok, kare-zobray kòtòf, ek longsay nan peyi asou chimen dekatonn ek ekonomi bòdò. Depi kon kawbe karayib GGGI wouvè lapòt nan kawbe-fondas OECS atè Sentlisi, lanne taha menm, se de kawbe-mete-nan-brann lan ka pòte-kole pou vidjoze lanmen-djok yo ek apiye se peyi-OECS la nan karetel dekatonn-ekonomi vèw la.

Lire la suite "34e kawbe-mete-nan-brann progranm GGGI " »


Leve-doubout sosial Amerik Latin lan ka toumpakte Kolonmbia tou

Un "cacerolazo nacional"  

 

Colombia Cacerolazo
Colombia-paro national Colombia--protesta--reuters-compressor  Colombia Cacerolazo y movilización

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Buenaventura, departamento del Valle de Cauca : Twa moun alelouya-frèt ek owonzon 273 flandje nan jounen leve doubout kwenyen-kasol (una cacerolada) pou fè gouvelman Iván Duque a tann ek konprann yo pa nan topay epi politik eti’y mete nan brann. 21 Novanm taha, sispann-djoubake-anfwa te ka bay nan tout Kolonmbia, epi anchay dawne nan lari se gran-bouk peyi a. Se pa anni djoubakè ki te vini nan se leve-doubout sosial taha, te ni moun lakou-moun-peyi-naninannan (amerendjen), mayonmbo, djoubakè, bouskè-kabechè gran-lekol ek dòt krèy sosial oliwon peyi a.

 

Lire la suite "Leve-doubout sosial Amerik Latin lan ka toumpakte Kolonmbia tou" »


Kay Bèlè Sentmari a vini djòsol

Felix Cébarec chape kay abolay

 

Felis Sebarek kay-Bèlè
Tanbou

Felis Sebarek Pòtre

Felis Sebarek  bèlè Perou

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Mòn-Perou, Sentmari: Lavwa-douvan nan Wapa eti se an krèy bay-lavwa-bèlè nan krèy palantje-bèlè SAKITANOU, Felis Sebarek te "rante nan bèlè a 12 lanne asou tèt li", lavwa-douvan nan bèlè nan kay-bèlè Karmelit Rastok la, nan wabap se lanne karant lan, se tonton’y, Estefàn Blancha Sebarek ki ladje’y nan bèlè a epi an "ou bon pou vale grenn mayi’w" jik rive lajounen-jòdi mèt-bèlè nan Kay Bèlè Sentmari a ; Felis Sebarek chape kay abolay epi an 83 lanne anlè tèt li. Felo Sebarek te bay lavwa-bèlè nan anchay krèy bay-lavwa-bèlè tankon Bel Alians Etjenn Janbatis ek Simelin Rangon, AM4, Flanbwayan, Wapa Krisian Valejo a epi Le Frè Rastok, tou.

 

Lire la suite "Kay Bèlè Sentmari a vini djòsol" »


Tribinal gran-djoubap Fòdfrans abwogàt

Krèy-palantje MIM

 

MIM
MIM - Fos pou Alfred Marie-Jeanne


MIM Marc Pulvar MIM-IEMO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Fòdfrans, Matnik: MIM (Mouvement Indépendantiste Martiniquais) se an kawbe-gouvelnaj natifnatal-matnik eti te sanble piziè ti krèy-politik atè-lakay-matnik (Forces Populaires Lawviè-Sale, Groupe Zanma Sentàn, an ti konpanyi moun, yonn-tou-yonn, ki te ladje Groupe Septembre 1870, an konpanyi moun ki te ladje Marronneurs epi an ti-piti konpanyi moun, yonn-tou-yonn,  ki te ladje Groupe d'Action Prolétarienne, GAP, yonn-tou-yonn, piplis adan se moun taha te ja sanble nan La parole au Peuple anba an larel pi nan lèspri jout-politik pase dòt ek MIM nan limenm se te pou ladje larel jout-politik la-frans lan) nan 1e jwiye 1978. Nan Oktòb 2004 kare-kabwataj MIM, se plis kabwatè yonn-tou-yonn li a, mete an krèy-palantje MIM doubout eti te ka bat pou jeray lahan jout-politik la-frans atè Matnik. Se krèy-palantje MIM taha eti tribinal la-frans atè Matnik vini abwogat yè 12 Novanm 2019 se pa lawonn-politik MIM 1978 la tankon kawbe-gouvelnaj (institution nan lang an-frans lan) natifnatal-matnik.

 

Lire la suite "Tribinal gran-djoubap Fòdfrans abwogàt " »


Twa simenn apre MAS genyen jout-politik kabwate gouvelman Bolivia

Evo Morales ladje kabwataj-gouvelman

 

Bolivia_nan amerik Latin Evo morales bolivia

Bolivia Evo Morales y Álvaro García Linera

Bolivia djing-peyi

 

 

 

 

 

 

 

"Estamos renunciando para que nuestros hermanos humildes dejen de ser pateados, no queremos que haya enfrentamientos" (pou tann "nou ka ladje kabwataj gouvelman an pou se vie frè nou a pa pran plis kout-pie, nou pa le goumen ek pèsonn"), kabwatè-gouvelman Bolivia, Evo Morales, kouri nouvel ladje-lanmen’y apre an bidim lanm-a-kouri lennde-kou eti joutè-politik distopayè te leve konsa Tribunal Supremo Electoral (TSE, tankon kawbe-gouvelnaj jout-politik) te stanmpe djing-kontaj jout-politik 20 Oktòb la.

Lire la suite "Twa simenn apre MAS genyen jout-politik kabwate gouvelman Bolivia" »


Gwiyana 2020

85,6% rel dekatonn-ekonomi

 

Guyana Liza-1-and-2-seismic-topography-inline Guyana-tullow Guyana-discoveries
Guyana Liza-1-and-2-seismic-topography-inline  

 

 

 

 

 

 

 

 

Georgetown, Gwiyana: Dapre owonzonnaj ekonomi IMF (In­ter­na­tion­al Mon­e­tary Fund), nan lanne 2020 ka rive blo anlè moun, Gwiyana ke konte yonn-de-twa, 85,6% pi bidim rel dekatonn-ekonomi oliwon-latè. Lanne 2019 taha, Faktorel Kòtòf Peyi a ke dekatonnen anni asou 4,4%, anchay plis pase Trinidad ek Tobago epi 0% nan 2019 ek anni 1,5% owonzonnen pou 2020. Nan 2021 pou 2024, ekonomi Gwiyana pou dekatonnen, yonn-dèhè-lòt, asou 4,8%, 20,6%, 26,2% ek 3,2% ek nan menm dekou 2021 pou 2024 taha, rel dekatonn-ekonomi Trinidad ek Tobago ke bat an 2,3%, 2%, 1,6% ek 1,7%. Kisa ka fè bidim rel dekatonn-ekonomi Gwiyana taha, nan mwa ka vini, Gwiyana ke koumanse faktore petrol, aleliwon-galba, pou rive a 750.000 bari-petrol chak jou nan 2025.

Lire la suite "Gwiyana 2020" »


Lonyen-depenn-matje CEPALC 2019

Vann machandiz ba peyi-lòtbòtsay ka dekati asou 2,0%

 

CEPALC 2019 CEPALC exportaciones CEPALC perspectivas CEPAL-ECLAC United Nations  

 

 

 

 

 

 

 

Ciudad de México : CEPALC (Comisión Económica para América Latina y el Caribe) konte kannan machandiz eti kare-peyi Amerik Latin ek Karayib la ka vann ba peyi-lòtbòtsay ke tizi asou 2,0% nan 2019 pou bililik dekou vann-genyen-machandiz la bililik oliwon-latè. Nan menm balan an, kannan machandiz peyi-lòtbòtsay ka debatje nan Amerik Latin ek Karayib la ke tizi tou asou 3%, lanne taha. Vini-molpi taha ki bay pi djok nan wabap lanne 2018 la, ke ni an wach rale-dèhè asou djing-konte vann-genyen-machandiz lòtbòtsay Amerik Latin ek Karayib la. Dapre kouri-nouvel CEPALC nan an konsit atè Meksiko eti sobreka-kabwataj li, Alicia Bárcena, te ka kabwate, se doukou oliwon-latè a epi toulong plis djoubap vann-genyen-machandiz, an towblip mande-genyen-machandiz oliwon-latè, an pran-seraj machandiz-debatje epi faktoraj natifnatal la nan an konpanyi ekonomi, tizi Kannan machandiz la-chin pou vann nan peyi-lòtbòtsay, dekati chenn faktorel bidim-pèz-sosial oliwon-latè ek wakle-waya teknoloji krache-dife ki trape an toumpak asou yonn-wondong vann-genyen-machandiz la, epi dòt janjol ki ka apiye dekati taha.

Lire la suite "Lonyen-depenn-matje CEPALC 2019" »