Lè a rive pou se
ladje kare-kabeche-plodaye konsians-anba-zakato a
Pou lòlòy eti plodari politik la lòlòy atè Matnik ek pou an plodari wayalachi-politik eti se kabwatè-politik yonn-tou-yonn lan gare nan jeray kawbe-gouvelnaj-la-frans atè Matnik, CTM, pou an plodari ras-nèg-ginen-krann nan an lang-an-frans isenbòt ki ka malelive tout ti larel apiye-asou-pwa-kò-nou atè Matnik otila lang atè-lakay-matnik la te ka liannen an tilili lakou-moun (agondonm-dachin, akayou-mann, awawak, betje, betje-frans, betje-griyav, blan-kreyol, chaben, chaben-prel-si ek chabin-zie-klè, chaben-siwo ek chabin-dore, chabin-kalazaza ek chabin-tikte, chape-kouli, dougla, eskwaya, fonmi-wouj, golwa, kalkata, kaprès, kongo, kouli-mandja, kouli-teson, lapen-chode, lapo-tikte, malaba, milat ek milatrès, nèg-ginen, nèg-kreyol, nègrès-badja, pòpòt-lacho, siryen, vie-blan, zanmbo, epi dòt moun, tout moun se moun) tankon moun-matnik, ek lang natifnatal-matnik la se an genyen-larel asou tout se koulè lapo-fidji taha, lè a rive pou se ladje kare-kabeche-plodaye konsians-anba-zakato eti plodari-kabeche Franz Fanon an te dekantje. Kare-kabeche-plodaye konsians-anba-zakato taha liannen djok epi plodari ras-moun an, ki fè epi plodari nèg-ginen-krann lan tou, ek ka rete pri anba janjol biolojik la, pou pa ka rive anchouke tilili sosial lajounen-jòdi, ki pa te ka bay an tan Franz Fanon, ek anchay wakle-boulin tan-ka-pase a nan an laliwonn ki nan liannaj longsay epi dòt laliwonn/tan-ka-pase, oliwon-latè nan dekou eti nouvel-pòte ka kouri lawonn alagadigadaw.