An mapipi plodyè tan-nanninannan-longsay politik ek sosial atè Matnik la
12 août 2020
Edouard de Lépine
(1932-2020)
Robè, Matnik: Plis pase an moun-politik, se an mapipi plodayè tan-nanninannan-longsay atè-lakay-matnik la ki chape kay abolay nan apre-midi 11 d’Awou taha. Édouard de Lépine te ladje kare-politik kominis la (Parti Communiste Martiniquais) nan 1971, pou ale fondase GRS (Groupe Révolution Socialiste, section antillaise de la Quatrième Internationale) nan 1972 ek apre, ven lanne dèhè, nan 1982, ladje GRS pou bay antre nan PPM (Parti Progressiste Martiniquais), an karetel politik anchay siyak, ladje leve-doubout pou jeray atè-lakay la pou wayalachi politik ek sosial la ek vire towblip nan kanmpo-politik Aimé Césaire a ki te ka bat depi apre plodari 29 Me 1981 an. Edouard de Lépine te, tankon tout konpayel politik atè Matnik, boulouwe anlè londjè rel gade-douvan menm si pou plodayè tan-nanninannan-longsay eti’y te ye, sa te pe ka ba’y plis laliwonn pou lonyen.
Nan politik kare-bare a, Edouard de Lépine te liannen epi Aimé Césaire, bagay ki te ka rale tout klète anlè 6 lanne kabwataj kawbe-gouvelnaj Robè a (1989-1995 epi kabwataj 1995-1997 la ki pa te rive jik bout) ek te ka fè moun wè’y anni konpayel politik pase an moun-politik (kabwatè kawbe-gouvelnaj Robè, plodayè Robè nan bouk Matnik nan 1992 pou 1998, ek plodayè-politik nan kawbe-gouvelnaj Matnik la anba kabwataj politik Camille Darsières nan 1983 a 1986) ek te ka jik rale tan anlè djoubak plodayè tan-nanninannan-longsay la. Edouard de Lépine te matje piziè liv nan lèspri pete-chenn sosial la, leve-doubout se djoubakè a, moun ki ka trimen, ninang-founang lan nan Dix semaines qui ébranlèrent la Martinique, depi 25 mars pou 4 jwen 1848 ; leve-doubout 1935, otila djoubakè atè-lakay-matnik te leve doubout pou pa mò-fen an peyi a, ek tit-dèhè liv la se an pòte-kole nan kabeche tan-nanninannan-longsay djoubakè a atè Gwadloup/Matnik.
Ek menm si Aimé Césaire te bloublou’y jik pou’y te pran’y pou an mapipi moun-politik ki te ke sa pòte tout divini politik natifnatal-matnik asou zepol li, Nous sommes des nains sur les épaules d’un géant, jik pou’y te ladje GRS delofay sosial la pou te ale kanni adan PPM mete-kantekant sosial epi La-Frans lan (bagay pou mare -se an tjenbwa-golgota- moun natifnatal-matnik la tankon si yo pa te ke jenhen moun-asou-latè pou apiye asou pwa kò yo), jik pou te sanble matje politik kabwatè PPM lan nan 5 liv depi 1935 jik 1988, lanne eti Aimé Césaire chape kay abolay, Edouard de Lépine te toulong an moun dekinay sosial la ek dekantjay politik la, an moun ka pòte anchay lide, an moun ka mande sav asou tan-nanninannan-longsay atè-lakay-matnik la, bagay eti se plodari politik jeray atè-lakay la oben mete-kantekant sosial epi La-Frans lan, yonn pou lòt se menm bèt, menm prel, pa fouti tann ni menm konprann.
Isiya la konsa, man se rete asou anni de liv brennbrel kominis la, Dix semaines qui ébranlèrent la Martinique epi La Crise de Février 1935 à la Martinique pou se de liv taha ki trape an plan-divini pou ta yo, leve an memwa lakou-peyi atè Matnik nan mete eti’y te ke mete an rarate tan-nanninannan-longsay nan brann ba tout moun. Se pou se konprann, ek se isiya la konsa se konpayel wayalachi sosial la oben wayalachi politik la ka ladje se badjolè tan-nanninannan-longsay la nolfok dèhè, Edouard de Lépine pa te ka gade mete liannaj epi sa ka fè An-Frans douvan nan dekantjay tan-nanninannan-longsay li a ek pou’y te ba moun ka mete nan brann atè-lakay-matnik la tankon an djokte pou apiye asou pwa kò yo, an londjè chenn anlè se kawbe-gouvelnaj franse atè-matnik la. Dapre mwen, adan se de liv taha, Edouard de Lépine te adan an lide otila an leve-doubout pa toulong mande an gran kabwatè politik oben sosial pou trase chimen ek lide pimpe-bòdò tan-nanninannan-longsay la, moun sa apiye asou pwa kò yo, leve doubout towtow san bay nan gran kabeche pou fè tan-nanninannan-longsay la.
Piplis adan se plodayè tan-nanninannan-longsay natifnatal-matnik la pou tèt-kole yo te toulong tèt-kole epi plodari-marx la, te toulong palantje an rarate tan-nanninannan-longsay (récit historique nan lang an-frans se palantjè-afrik atè-lakay-matnik la) liy-dèhè-liy, jou-apre-jou, ek se pou se kare-zobray sosial la se ka pe fè konsians sosial moun ek pi douvan konsians politik la (dialectical materialism) tankon rive-larel an djoubap nan mitan se krèy sosial la. Men mi delè, moun pe ka leve doubout san bat pou an rel-rive politik ki klè (anni gade leve-doubout Fevriye 2009 la eti pa te ni piès larel politik adan pa menm bat pou an gouvelnaj politik atè-lakay) delè menm san an bat pou tjek faro sosial kòtok (anni gade leve-doubout pou gloriye gangan-afrik atè Matnik lajounen-jòdi), an bat-manman ki pou fè nou sav tan-nanninannan-longsay la se pa anni pou lonyen an doukou ek kabeche se bidim karetel la tankon Edouard de Lépine te pe ka kabeche’y men plis pou pran an letjèt nan divini, kabeche tjek karetel politik.
Simao moun Wanakera
The body of the late Prime Minister, Professor The Right Honourable Owen Arthur, will lie in state in Parliament Buildings, Trafalgar Street, Bridgetown tomorrow, Wednesday, August 12, and Thursday, August 13, from 10:00 a.m. to 4:00 p.m. each day.
Rédigé par : Carib.News | 12 août 2020 à 08:18
Le Maire de la ville du Robert Alfred MONTHIEUX vous informe des hommages publics qui seront rendus à Edouard De LÉPINE, historien et ancien Maire du Robert.
JEUDI 13 AOÛT 2020 :
de 17h00 à 23h00
Veillée au hall des sports de Mansarde du Robert
VENDREDI 14 AOÛT 2020 :
de 11h00 à 14h00
Présentation de la dépouille à l'Hôtel de ville du Robert
Une journée de deuil sera observée en la mémoire de Monsieur De Lépine, en conséquence les services municipaux seront fermés.
15h00
Funérailles à l'Eglise Sainte-Rose de Lima du Robert
Inhumation au cimetière du bourg
Rédigé par : Carib.com | 12 août 2020 à 17:21
Earthquake : 4.9 magnitude
2020-08-26 01:03 am (Local Time)
20 km S of Fort-de-France, Martinique and 44 km N of Castries, Saint Lucia.
Latitude: 14.42N
Longitude: 61.05W
Depth: 105 km
Rédigé par : Carib.News | 26 août 2020 à 09:37
Legendary Antiguan calypsonian Sir Rupert ‘King Swallow’ Philo has died at the age of 78 after suffering from a prolongued illness.
Rédigé par : Carib.News | 12 septembre 2020 à 11:51
50 ANS DE L'INSURRECTION DU SUD
Conférence de Gilbert Pago
dimanche 13 septembre à 11h00
Habitation La Broue-Vauclin
Rédigé par : Carib.com | 12 septembre 2020 à 19:38
LES 30 ANS DU PRIX CARBET DE LA CARAÏBE ET DU TOUTMONDE
et de ses poétiques en étendue
- Maison de la Poésie, Scène littéraire, jeudi 22 octobre à 18h30
- Maison de l'Amérique latine, samedi 24 octobre 2020 à 17h00
Rédigé par : Carib.com | 16 octobre 2020 à 07:58
Du Morne-des-Esses à Djebel
Hommage aux victimes oubliées de la guerre d’Algérie
Soirée Littéraire avec Raphaël Confiant
vendredi 30 octobre 2020 à 18h30
Salle paroissiale du Morne des Esses
Rédigé par : Carib.com | 23 octobre 2020 à 18:56