« mai 2021 | Accueil | juillet 2021 »

juin 2021

Jout-politik franse pou kabwate CTM nan 7 lanne ka vini

Alians Matinik pase, 37.72% fèy-vote

 

Letchimi PPM CTM 2021 Sèy Lètchimi Sèy Lètchimi Alians Matinik

CTM - banntwel -

 

 

 

 

 

Mòn-Poutoun atè Matnik : Kisa 3.247 vwa depareyaj eti nan an depareyaj kare-bare (kole vwa Martinique Ensemble epi ta Alians Matinik asou an bò ek lòtbòtsay, kole vwa A2PN bò ta GSPM)  pe fè 5.801 vwa depareyaj, se pou se tann ek konprann atjolman-la, Matnik tòtiye owa-kou andan an depareyaj de-bò-politik, yonn oliwon PPM (Parti Progressiste Martiniquais) eti ka vire pran an balan brenbrelonn nan dekou taha, epi lòt la, oliwon MIM (Mouvement Indépendantiste Martiniquais) eti kabwatè-politik yonn-tou-yonn li a ja depotjole nèt. Men ki depareyaj de-bò esa, Alians Matinik tankon GSPM ka bat rèd-mawto adan larel gouvelnaj anni jere a ek pa menm le tann pale nan tout gouvelnaj politik (ek menm gouvelnaj ekonomi ek sosial, gouvelnaj mès-longsay, tousa) fok ni an lonyen-dekantje aleliwon asou zouti gouvelnaj la.

Lire la suite "Jout-politik franse pou kabwate CTM nan 7 lanne ka vini" »


Nan doukou dezienm wonn Jout-politik franse pou kabwate CTM

Pa ni topay politik, pa yonn !

CTM -2021 dezienm wonn Vote bare Covid-19 CTM - banntwel - CTM Jout-politik MLakouba

 

 

 

 

 

 

 

Mòn-Poutoun atè Matnik : Se kat lawonn-politik eti pase rel 10% nan prèmie wonn lan ka vini nan dezienm wonn lan, bolonm chimen yo, pa ni malaksay, pa ni topay politik ek pa menm ni, nan se 10 lawonn-politik ki pa rive pase rel 10% an, ni menm 5% an, an kriye-vote ba yonn adan se 4 progranm-politik la. Ki politik esa lè piès lawonn-politik pa ka rive apiye anlòt, se se nan dekou an jout-politik ? Nan ki peyi esa, an lawonn-politik ki fè anni 10% nan an prèmie wonn pe rive fè moun konprann yo ke sa toumbile rel-kouri-divini yo nan dezienm wonn lan, an simenn dèhè ? Asire ke ni an palpa oliwon 10 rel-konte ki ke ale vote, 40 a 45% moun ki ke ale vote ;  sa pe ke fè kont pou se rive pase douvan an lawonn-politik eti ni an faro plis pase 10 rel-konte douvan. Menm oliwon 5 rel-konte douvan sa pa pe fèt konsa ek san piès topay politik ek se te ke pou konprann yonn-dèhè-lòt prèmie wonn lan ni tout pase-wel pou rive nan dezienm wonn lan.

Lire la suite "Nan doukou dezienm wonn Jout-politik franse pou kabwate CTM" »


Jout-politik franse pou kabwate CTM

Alians Matinik, 5,86% douvan

 

Alians Matinik GSPM vote l'intégrité A2PN Ansanm Ensemble Martinique

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

An bat-manman, menm si se pimpe-douvan dezienm wonn lan toulong pi pantann, Gran Sanble Pou Matinik ke ni pou ale kole epi Ansanm Pou Peyi Nou pou se espere vire tjenbe liann kabwataj CTM lan. Ni yonn 25,80% vwa ; ni lòt la, an ti 12,01% vwa, pe ke sa toumbile jout-politik taha nan an simenn, kou taha, nan dekou eti Martinique Ensemble (10,63% vwa) pe ke sa fè dòt bagay si se pa kole epi Alians Matnik. Moun atè-lakay-matnik pare vire mete an djoubap an dife eti kabwatè-politik Gran Sanble Pou Matnik la pe ke sa tjenbe nan 2 a 3 lanne ka vini, se pa anni pou laj eti’y ni anlè tèt li. Ek, pou sav nou sav nan dekou an ladje-lanmen kabwatè-gouvelnaj CTM lan se tout kare-kabwataj la ka vire bò-kay yo, se te ke pou moun atè-lakay-matnik ale vote dimanch asou tit an kabwatè progranm-politik ki, si’y se pase, pa te ke bat pou kabwatè-gouvelnaj CTM ; se kawbe gouvelnaj-politik Matnik la ka vote pou mete an kabwatè-gouvelnaj ek an sobreka-kabwataj.

Lire la suite "Jout-politik franse pou kabwate CTM" »


Jout-politik franse pou kabwate CTM

Tann pawol "kabwatè-politik" GSPM lan !

 


GSPM Prèmie chèz-size GSPM presentation liste GSPM eti se fanm lan pase GSPM vote l'intégrité 

 

 

 

 

 

 

 

Ansdalele atè Matnik : Sa ki ka toulong tenmbolize mwen tankon moun-natifnatal-matnik, se wè ek tann moun ka bat lanmen, woulo-bel-pasay, lè an “kabwatè-politik” ka badjole kouyonnad konsa, nan an pale-kreyol dòmi-dewò eti, limenm, ja ka rale lang ek mès-longsay natifnatal-matnik la dèhè. Kabwatè Gran Sanblé Pou Matinik la, Alfrèd Marijàn, pa fouti fè moun tann an "nou ke fè si" oben "nou ja fè sa", se anni pou’y lonje dwèt anlè moun, jik papa-moun ki ja mò, oben manman-moun ki pa nan menm toulong nan menm larel politik epi yich yo, eti li Marijàn te ke ba sisi oben te ke ba sila ; lonje dwèt anlè moun "ki te ka fimen zèb bò-lari" ek eti’y te ke "tire bò chimen", tout manti-mantè ek badjolaj pa-yaya ki ka apiye mès-nanninannan ti-konpè a (népotisme nan lang franse-an-frans Kollectif Jistiss Matinik la) atè Matnik, ki ka apiye an lè rive pou’y ale poze kò’y ek ki pou fè se brenbrel la (ti-mafi tankon tibray) veye kò yo, dèmen se yo ki ke pran, men pe ke ni dèmen, man ja dekantje sa eti Alfrèd Marijàn se palantjè pi cho ba Alians Matinik.

Lire la suite "Jout-politik franse pou kabwate CTM" »


Jout-politik kabwatè-repiblik Perou

An ti 0,44% vwa douvan

Peru Pedro Castillo Perou Pedro Castillo Perou ONPE Perou el pueblo  

 

 

 

Lima, Perou: Apre ONPE (Oficina Nacional de Procesos Electorales pou Kawbe-kabwataj jout-politik) konte 97,82% se feyèt-vote a, tèt-chouval Pedro Castillo (joutè-politik  Partido Político Nacional Perú Libre, an krèy-politik Sosialis Marks-Lenin eti ka palantje lide politik José Carlos Mariátegui) douvan epi an palpa 0,44% vwa. Nan dènie kontaj eti ONPE stanmpe asou paj-web li, joutè-politik Perú Libre a te trape 8.620.134 vwa, se 50,20% feyèt-vote ki konte ek Keiko Fujimori (Fuerza Popular,  ladwèt progranm ekonomi abwogat oben anlèkète taks anlè se djoubaktwa a) ki trape 8.550.511 vwa, se 49,79% feyèt-vote ki konte. An kontaj tou-wèt ki ka depenn an jout-politik eti pèsonn pa asire asou rel-kontaj nan wabap la.

Lire la suite "Jout-politik kabwatè-repiblik Perou" »


Jout-politik kabwate CTM

An lapsus linguae

 

CTM jout-politik CTM Martinique Vote CTM-Assemblee

 

 

 

 

 

Lawviè-Pilòt, Matnik: Nan dekou trase-liy progranm Gran Sanblé pou Matnik nan jout-politik CTM nan 20 ek 27 Jwen ka vini, kabwatè-politik yonn-tou-yonn MIM lan fè an bidim depale-mòde-lang nan wabap plodari’y, "Se brèt l’urne lan fodre yo mètba bulletin Gran Sanblé pou Ba Péyi a An Chans", vire voye moun 5 a 6 lanne douvan, nan lannwit 7 pou 8 desanm 2015 taha eti mare Matnik nan an koraj politik san-manman. An depale-mòde-lang, bagay pou moun se pete ri, tout depale-mòde-lang ka fè moun pete ri men nan menm balan an, se pou se konte 5 lanne gouvelnaj oben kabwataj ki pase, san an progranm politik kabeche mabial, san an kontaj jou-dèhè-jou mete nan brann politik.

Lire la suite "Jout-politik kabwate CTM " »


IMED ka lonje dwèt asou Referendum 27 jwen an

Sa pa nan larel-gouvelman-fondalnatal la

Ayiti larel-gouvelnaj fondalnatal
Ayiti IMED nan mete nan brann Ayiti Jòvnel ap pale Ayiti djing-repiblik

 

 

 

 

 

Pòtoprens, Ayiti: IMED (Institut Mobile d’éducation Démocratique tankon Kawbe-mete-nan-brann pou pòte-kabès ba tout moun nan Ayiti) lonje dwèt asou doum-apiye gouvelman Jòvnel Moyiz la pou tere larel-gouvelman-fondalnatal 29 Maws 1987 la epi an referendum. IMED eti ka trase pòtre’y tankon an krèy vèy-o-gren pou demokrasi nan peyi a depi 35 lanne, ka fè moun tann sa eti plan-divini taha te ke nan "tèt koupe  epi" liy 284-3 larel-gouvelman-fondalnatal la eti matje :   "larel-gouvelnaj defann tout fè-eti-moun-vote pou toumbile larel-gouvelnaj-fondalnatal la".

Lire la suite "IMED ka lonje dwèt asou Referendum 27 jwen an" »


Covid-19 la ka janbe laliman peyi, aleliwon.

Plis pase 100 milion moun nan lanmizè-ble 

Ilo Conference 10 06 2019 ILO ILO Pobrza OIT ILO Covid    

 

 

 

 

 

Jènèva, La-Swis :   Nan kouri-nouvel eti’y bat yè Mèkrèdi, ILO (International Labor Organisation) konte plis pase 100 milion moun eti Covid-19 la te ke ladje nan lanmizè-ble pou tan-djoubak ki pèdi ek moun ki pa ka rive trape djoubak-genyen-lavi kòdjòm. Banbann taha pòhò pare fini ek djoubak-genyen-lavi pe ke vire nan rel douvan banbann doubout-djann lan avan 2023, dapre sa kawbe-gouvelnaj djoubak oliwon-latè a, plodaye nan kouri-nouvel chak lanne’y la. Nan wabap lanne 2021 taha, latè-wonn lan ke mantje 75 milion djoubak-genyen-lavi nan siparezonnaj epi sa’y te ke ni si banbann Covid-19 la pa te bay. Ek menm nan wabap lanne 2022 a, ke mantje 23 milion djoubak-genyen-lavi nan doukou an kouche-kalbòy-janbe-laliman-peyi ki ja tere plis pase 3,5 million moun.

Lire la suite "Covid-19 la ka janbe laliman peyi, aleliwon. " »


Kouri-lawonn Covid-19 atè Matnik

Dekati a ka bay longsay 

Covid-19 Matnik Coronavirus Covid-19 lopital Matnik Covid-19 Matnik kabann-lopital    

 

 

 

Lanmanten, Matnik :   Nan simenn 21 an, 24 pou 30 Me, kannan moun kalbòy epi Covid-19 atè Matnik dekati wap apre de simenn dekati pianmpianm, 80 moun pozitif asou 3.919 moun yo teste (se te 94 moun pozitif nan simenn 20 an, nan simenn 17 la otila tout bagay koumanse dekati wap, se te 347 moun pozitif asou 6.693 moun yo te teste, Gwadloup se 222 moun) ; sa eti ka fè Matnik konte 11.668 moun ki ja trape Covid-19 depi mwa-maws 2020 an, Gwadloup konte 16.443 moun ek Gwiyann se te  24.212 moun nan 29 Me ki pase. Kawbe-gouvelnaj doubout-djann lan (ARS, Agence Régionale de Santé) kouri nouvel eti tout se djing-kontaj la ka dekati depi simenn 17 la. 27 moun kouche kalbòy nan kabann-lopital ek 8 adan yo ka pran van pou respire, nan simenn 20 an, se te 21 pou 9. Dapre kouri-nouvel kawbe-gouvelnaj doubout-djann lan atè Matnik, ni 47.964 moun ki ja pran an pitji kore Covid-19, yo ja sèvi 79.871 fiol, pou konprann adan 47.964 moun taha, ni moun ki ja pran se 2 pitji a.

Lire la suite "Kouri-lawonn Covid-19 atè Matnik" »


Doukou huhakàn ek toumvan nan lanne 2021 taha

El Niño kouri sere, La Niña pare rive gran wach  


Hurricane 2021 outlook NOAA logo Huricane  2021 Hourakàn Maria  

 

 

 

 

 

Miami, Etazini: Kawbe-dekantjaj kalibich-karenm-livènaj anlè lanmè-ble ek nan van-oliwon, NOAA (National Oceanic and Atmospheric Administration) owonzonnen an doukou huhakàn ek toumvan anlè rel-longsay la lanne taha. Owonzonnaj taha fè yo konte an 60% dekou-faro pou ladje rel-longsay la dèhè, an 30% dekou-faro pou trape an doukou kantekant epi rel-longsay la ek an 10% dekou-faro pou trape an doukou huhakàn ek toumvan anba rel-longsay la. Doukou hurakàn ek toumvan ka bay chak lanne depi 1e Jwen jik 30 Novanm ek pou lanne 2021 taha, NOAA owonzonnen 13 a 20 kout-van epi an tit pou ta yo (boulin van a 62 km oben plis pou 1-hè-tan), 6 a 10 adan yo pe tounen huhakàn (boulin van a 119 km oben plis pou 1-hè-tan) eti 3 a 5 adan se taha pe tounen mapipi huhakàn (rel 3, 4 oben 5 ; boulin van a 178 km oben plis pou 1-hè-tan) ; NOAA konte owonzonnaj li a ka bay a 70% dekou-faro.

Lire la suite "Doukou huhakàn ek toumvan nan lanne 2021 taha" »