Jout-politik kabwate CTM
07 juin 2021
An lapsus linguae
Lawviè-Pilòt, Matnik: Nan dekou trase-liy progranm Gran Sanblé pou Matnik nan jout-politik CTM nan 20 ek 27 Jwen ka vini, kabwatè-politik yonn-tou-yonn MIM lan fè an bidim depale-mòde-lang nan wabap plodari’y, "Se brèt l’urne lan fodre yo mètba bulletin Gran Sanblé pou Ba Péyi a An Chans", vire voye moun 5 a 6 lanne douvan, nan lannwit 7 pou 8 desanm 2015 taha eti mare Matnik nan an koraj politik san-manman. An depale-mòde-lang, bagay pou moun se pete ri, tout depale-mòde-lang ka fè moun pete ri men nan menm balan an, se pou se konte 5 lanne gouvelnaj oben kabwataj ki pase, san an progranm politik kabeche mabial, san an kontaj jou-dèhè-jou mete nan brann politik.
Apre se anni nan progranm Ansanm Pou Peyi Nou otila misie Marcellin Nadeau fè moun tann, dwe prèmie plodari bat-lawonn politik la fondokte an owonzonnaj se politik CTM lan ek menm pou djezinen an zouti, an kawbe-dekantjaj se politik CTM lan, tousa ; ek se Man Aurélie Nella nou tann mande pou CTM lan ni an zie vèy-o-gren asou se progranm-lekol la ek pa anni la ka leve masonn lekol. Lamenm la se pou mande-sav ki kawbe-gouvelnaj politik pe rive kabwate an progranm-lekol oben dekantje gouvelnaj li pou se ranbonni’y, tousa, san an lanmen-djok pou vote larel-gouvelnaj atè-lakay ? Ki mete-nan-brann Matnik se leve pou kore tjak brayès ka pati djoubake lòtbòtsay ek kannan-moun ki ka dekati dawlakataw, si pa ni an larel-gouvelnaj atè-matnik ? Tout moun adan an badjolaj asou bay-nannan anni kòtòf-peyi (food self-sufficiency oben autosuficiencia alimentaria), sa eti pe ke jenhen pe rive nan an peyi tankon Matnik men ki pe rive flouz nan an lawonn peyi-karayib ek pou pale wayalachi nan bay-nannan (food sovereignty oben soberanía alimentaria), man ja matje ek dekantje sa depi lanne ek lanne man pe ke vire anlè sa isiya la konsa, men pou se rive nan wayalachi nan bay-nannan atè Matnik, fok se ni an larel-gouvelnaj natifnatal-matnik pou sa ek pou se ni larel-gouvelnaj natifnatal-matnik fok te ke ni an kawbe-gouvelnaj ka vote larel-gouvelnaj taha, se plis pase an larel-regle-kalibiche ek mi CTM pa menm fouti vote an larel-regle-kalibiche asou doukou kase-chadron an.
Nan dekou wakle-boulin tan-ka-pase a, wakle-boulin teknik ek teknolojik la tankon wakle-boulin sosial la, se pa anni pou badjole "tan an ka pase dawlakataw", ki panyen pawol-bloublou-moun tjok-an-blok, "nou ke fè si, nou ke fè sa", ki se pe rive pa ka jenhen bout, ek pou lavi a eti se an jout a santay zero, sa eti an konpanyi genyen se pou anlòt konpanyi pèdi’y, ka rive kouri lawonn san jenhen vire kabeche, san gade wè ranbonni, se anni jere, pran lahan la pou mete’y la ; piplis adan se progranm politik la lòlòy ek pòhò fouti sòti nan lèspri kantekantaj sosial Eme Sezè a, la départementalisation, menm lè gouvelman franse a ka apiye asou an depareyaj gouvelnaj depi Konsit Versay feviye 2008 la ek toumbilaj larel-gouvelman-fondalnatal La-Frans lan. Tout se progranm lan adan lèspri liy 73 larel-gouvelman-fondalnatal La-Frans taha eti yo ja dezandjoke depi maws 2003 ek ki pou ka bay anni pou Lareyinion ; se pa de bwabwa ki rete pri nan tan ka pase.
Depale-mòde-lang lan se toulong pou pèd lakat pou tan ki pase, men isiya la konsa se pa anni gran laj eti moun ni anlè tèt yo ki ka fè yo depale, se tibray la tou ka depale ek pare ale adan an jout-politik san toumbile ayen adan zouti a, san an may kabeche asou zouti a, se se pou fè wol konprann CTM taha se pa menm an gouvelman atè-lakay-matnik ek pa pe ni an gouvelnaj kravachè Matnik nan sa, se anni gouvelnè franse a ki pe ni an lanmen (lanmen-djok oven lanmen-gante-fere) asou rel-bay-san-chenn moun. Lawonn-politik ki ke genyen an (bagay ki ke bat anni nan mitan Alians Matinik ek an vire-kole dezienm wonn nan mitan A2PN ek Gran Sanble Pou Matinik ; nan tout owonzonnaj ki pe fèt, A2PN ke sòti douvan GSPM) pe ale fè moun konprann tousa yo le, pran dlo mousach pou lèt, men, yo pa ke sa demare an bèf-betje nan savann eti betje ni pou ta yo epi gouvelnaj CTM taha.
Simao moun Wanakera
Video ta Bondamanjak
Réunion-débat de "Jik An Bout"
"Plus d'un siècle de lutte pour la souveraineté en Martinique : quelle avancée ? Quels obstacles ? Quelles perspectives ?"
Regards croisés entre deux militants historiques de la cause martiniquaise : Robert Saé et Garcin Malsa.
Mercredi 16 juin 2021, à partir de 17h30, à la salle Yvon Roisier, zone Canal Cocotte à Ducos.
Rédigé par : Carib.com | 14 juin 2021 à 17:28