Latè tranble Ayiti nan rel-fann Enrikiyo-Planten-Gardenn lan
Katriyenm lanm-a-kouri Covid-19 nan Karayib la ?

Gouvelman ek media franse ka joure moun atè-lakay-matnik.

Covid-19 ka fè siwawa !  

 

Covid-19 Matnik Covid-19 lopital Matnik Coronavirus centroamericana  Covid La-Mena    

 

 

 

 

 

 

Lawviè-banbou, atè Sentmari, Matnik :   Nan simenn 32 a, 9 pou 15 Awout, kawbe-gouvelnaj doubout-djann lan atè Matnik, ARS franse a, konte an palpa 4.114 moun ki vini pozitif epi Covid-19 asou 24.135 moun yo teste (se te 4.226 moun pozitif nan simenn 31 an ; atè Gwadloup se 7.276 moun pozitif, se te 6.361 nan simenn 31 an atè Gwadloup) ; nan simenn 29 la (19 pou 25 Jwiye) se te an palpa 3.537 moun ki vini pozitif epi Covid-19 asou 21.492 moun yo te teste ; ek nan simenn 23 a (7 pou 13Jwen) te ni an palpa 68 moun pozitif pou 4.306 moun yo te teste. Tousa pou se rive konprann sa eti antipilaj Jwiye/Awout la se pou kannan moun ki rive Matnik, sòti An-Frans pou piplis, vini blèz kò yo, wè fanmi yo. Isiya la konsa, se pa pou lonje dwèt anlè an konpanyi moun, se pou gade wè konprann an toumbilaj rel-konte ek "statistik dezas" eti gouvelman ek se media franse a (kabwatè-gouvelman franse a pa menm sav pa ni DOM/TOM ankò nan larel-gouvelman-fondalnatal franse a depi 28 Mas 2003) ka voye an fidji moun Matnik depi de mwa. Man te matje sa eti se "statistik dezas" taha ke dekati zoup konsa se "vakansie" a ek se drivayajè a ke vire bò kay yo men sa ka sanm dekati taha pi pianmpianm pase lanne pase. Se isiya la an moun ki ka kabeche ka rive konprann fondokte gouvelnaj atè-lakay, si se pa gouvelnaj natifnatal, nan dekou se banbann doubout-djann taha.

Covid Trinidad and TobagoAvan bay antre adan bidim blo statistik, an kout-zie asou rel toumpak la eti ka mizire kannan moun ki vini pozitif asou 100.000 moun. Nan simenn 32 taha se 1.147 pou 100.000 moun (atè Gwadloup se 1.912,3 asou 100.000 moun nan simenn 32 taha ek se te 1.854,4 nan simenn 31 an), se te 1.187 pou 100.000 moun nan simenn 31 an. Pou tjoke memwa poul se moun Matnik la (pa ni an gouvelman atè-lakay pou pouse bwa anba dife memwa taha), nan simenn 29 la se te 986, nan simenn 28 la se te 625, nan simenn 26 la se te 114, ek nan simenn 23 nou an se te 19/100.000 ; eti rel-ago wouj la se toulong anlè 50 pou 100.000 moun. Si rel toumpak taha antipile zoup nan wabap mwa-Jwen ek nan mwa-Jwiye ek nan mwa-d’Awou, se pou anchay moun ki debatje, tankon chak lanne, nan peyi a. Se pa pou ayen si souch-delta a vini piplis atè Matnik ek atè Gwadloup nan mwa-d’Awou. Lòtbòtsay, nan tout peyi Karayib la kannan moun ki trape Covid-19 antipile zoup nan se swasann-de jou taha, depi 15 Jwen pou 15 d’Awou, menm si se atè Gwadloup ek Matnik otila dezas la pi djenm pou gouvelman atè-lakay eti Matnik ek Gwadloup pa ni pou ta yo (pa ni piès memwa gouvelnaj dezas la ek, atè Matnik pa menm rete an bidim krèy-politik, PPM oben MIM, pou se se pòte lèspri an gouvelnaj politik banbann doubout-djann taha, se anni PKLS eti man tann plodaye asou banbann doubout-djann lan asou RFA nan progranm-radio MPREOM lan epi G. Luce) ek pou karetel-ale ekonomi drivayaj la ki pa ka toumpakte tout se fanmi an blo nan se peyi a, Antigwa ek Barbuda, Bawbad, Dòmnik, Grinada, Senvensan-ek-Grinadin, St Kitts ek Nevis, ek menm Trinidad ek Tobago pa ni vakansie tankon Matnik ek Gwadloup.

Lamenm-la, se pou dekantje an banbann doubout-djann otila moun nan peyi a pa ni piès lanmen asou gouvelnaj politik la ek se anni pou yo rete la ka plere asou kannan moun ki kouche nan kabann lopital ek kannan moun ki alelouya-akasia-lata, biye-ibènaj ki ka fè siwawa nan progranm-radio, oben pou se krèy-defann-djoubakè sistenm doubout-djann lan (UGTM-Santé atè Matnik ek UTS-UGTG atè Gwadloup) anni lonhe dwèt asou branbrann-djoubak ki mantje. Atè Gwadloup, se anni 29 kabann vire-pran-souf epi 3 zòt ba tjanmay (sa ka fè 32 kabann vire-pran-souf) ki te ni nan 2017 ek eti yo te ke antipilonnen a 60 nan dekou banbann doubout-djann taha ek menm kabwatè kawbe-gouvelnaj doubout-djann nan gouvelman franse a plodaye sa eti fok te ke ni an 100-epi kabann vire-pran-souf. Kawbe-gouvelnaj doubout-djann franse atè Gwadloup, ARS Guadeloupe, konte, nan 15 d’Awou, 304 moun ki te kouche nan kabann-lopital eti 68 adan yo te ka vire pran souf epi machin. Atè Matnik otila 441 moun te kouche nan kabann-lopital eti 61 adan yo te anba machin vire-pran-souf, dapre an kontaj kabwatè lopital La-Mena, Benjamin Garel, nan maws 2020, Matnik te ni 100 machin vire-pran-souf, Klinik Sen-Paul te ke ni an palpa 10. Sobreka-kabwataj CGTM-Santé, Man Magalie Zamor, teste se 50-epi machin vire-pran-souf kòtok ki ni, se 100 machin lan eti kabwatè lopital la ja kouri konte a, se machin eti klinik la pou prete yo epi dòt machin ki la pou dòt kawbe-djeri-moun nan La-Mena ek Mango-Vilsen. Nan statistik sistenm doubout-djann franse a, nan mwa-maws 2020 an, yo te ka konte atè Matnik se te 55 kabann-lopital pou 100.000 moun (An-Frans eti pa pe atè Matinik se te 60 kabann-lopital pou 100.000 moun), atè Gwadloup se te 48/100.000 ek atè Gwiyann se te 35 kabann-lopital pou 100.000 moun.

Rel pòte-kòtok la eti ka depenn kouri-lawonn vlen-senyen-kòch la nan peyi a ka antipile tou, se 17,1% atè Matnik (se 22,8% atè Gwadloup) nan simenn 32 a. Se te, atè Matnik, 19% nan simenn 31 an, 10,8% nan simenn 27 la ek  6,8% nan simenn 26 la eti’y te anba 10, rel kriye-ago a. Nan simenn 25 lan (depi 21 pou 27 Jwen) rel pòte-kòtok la se te 2,2%. Nan -3% rel-toumpak ek -1,9% rel pòte-kòtok taha, se pou ke koumanse wè an ranbonni lè prèmie gwo kannan vakansie ek drivayajè ke vire pati men pou kannan-moun atè-lakay-matnik ki ni anchay zòkòtò (vie-kò) adan (moun 60 lanne ek plis se 18% moun atè Matnik ek kannan-moun plis pase 75 lanne anlè tèt yo se 10% moun tè Matnik nan 2020), rel kannan moun ki ka alelouya-akasia-lata ke rete nan gwo kannan, nan de a twa mwa ka vini ; nan 2020, atè Gwadloup (djing-kontaj INSEE), se nan mwa Septanm ek Oktòb otila yo tere 70% moun ki alelouya-zakasia epi Covid-19 la nan peyi a. Mitan-o-peze, bazil chaye 299 moun chak mwa atè Matnik nan 2020 (se te 296 chak mwa nan 2019) ; nan menm balan an, 294 tjanmay-piti wouvè-zie chak mwa nan 2020 (se te 312 nan 2019) ; se pou konprann pa te ni gran depareyaj nan mitan kannan moun bazil chaye nan 2020 epi ta 2019 (3.590 epi 3.559 an lanne pou anlòt)  men atè Gwadloup 3.700 nan 2020 epi 3.469 nan 2019 se an antipilaj 8% eti liannen epi Covid-19 la ki te pi defaltjè atè Gwadloup pase atè Matnik nan 2020. Nan simenn 32 taha, ARS konte 60 moun ki monte an galile epi Covid-19 atè Gwadloup ek 59 ki chape kay abolay epi Covid-19 atè Matnik, se te 36 nan simenn 31 an, se 61,01% antipilaj. Se 243 moun alelouya eti CHUM ja konte depi kon Covid-19 ka kouri atè Matnik ; atè Gwadloup se 346 moun ek atè Gwiyann se 201 eti Center for Systems Science and Engineering (CSSE) at Johns Hopkins University (JHU) ja konte ; asou 28 jou ki pase se 141 moun eti bazil chaye epi Covid-19 atè Matnik, se 68 Gwaloup ek 32 Gwiyann, (nan Karayib la, Antigwa ek Barbuda se 1/43 ; Ayiti se 70/582 ; Bahamas se 42/316 ; Bawbad se 0.00/48 ; Dòmnik se 0.00/0.00 ; Dominikana se 58/3.989 ; Grinada se 0/1 ; Jamayik se 175/1.342 ; Kouba se 2.182/4.319 ; Jamayik se ; Sentlisi se 10/97 ;  Senkits ek Nevis se 0.00/3 ; Senvensan ek Grinadin se 0/12 ;  Trinidad ek Tobago se 190/1.208) dapre kontaj menm Johns Hopkins University taha. Tout se statistic karayib taha se pou fè moun konprann se pa anni ekonomi-drivayaj ki fè si bazil ka chaye tousa moun epi Covid-19, nan 28 jou ki pase, pèsonn pa alelouya zakasia atè Bawbad otila ni 48 bajans ki ja alelouya depI kon Covid ka kouri nan 17 Maws 2020 asou 4.609 moun ki ja trape y.

Rel vire-fakte a eti yo ka matje R0, se yonn adan se djing-kontaj la ki pi fondok pou mizire kouri-lawonn kouche-kalbòy la ; se kannan moun doubout-djann eti an menm moun kalbòy, an moun yonn-tou-yonn, pe ka kontaminen. Dapre statistik kawbe-gouvelnaj doubout-djann lan atè Matnik la, rel vire-fakte taha se te 0,55 nan 12 Awout atè Matnik, (1,23 atè Gwadloup nan 15 d’Awou) ; nan simenn 30 lan, yo te konte’y a 2,24 nan PCR  ek 2,74 nan dekou kouche-lopital. Nan 13 Jwiye ki pase, an mwa douvan, kawbe-gouvelnaj doubout-djann te konte rel vire-fakte taha a 2,12 atè Matnik ; atè Gwadloup se te 0,89 nan menm 13 Jwiye taha ; nan Gwiyann, se te 0,80. Se pou se dekantje sa eti tout yoyo rel vire-fakte a se pou lanm moun ka debatje ek vire pati, an simenn asou anlòt ek nan dekou sistenm-lopital la pa ka woule lwil-koko, se pou konprann se an bidim tjak gouvelnaj ki rive la, tankon se kabwatè UTS-UGTG Gwadloup la ja ka lonje dwèt anlè’y la. Atè Matnik otila se badjolè-politik yonn-tou-yonn lan pete pi gran krèy-politik gouvelnaj natifnatal la, MIM, epi yonn adan se gran lawonn-defann-djoubakè a, CSTM, pa ni pies krèy oben lawonn politik oben defann djoubakè pou se fè moun tann ek konprann sa eti fok ni an gouvelnaj natifnatal-matnik asou se katel-dekantje-longsay doubout-djann oliwon-latè a, apre PAHO (Pan American Health Organization) ke pe pòte kole.

Gouvelnaj natifnatal-matnik taha se pa anni pou an moun yonn-tou-yonn vini kare douvan media pòte-nouvel ek media kouri-nouvel, se pou lide konte-dekantje a se vini ka bay nan mès-longsay politik Matnik la (sispann mès-jere taha otila zie ka pete anlè gidon an, pa fouti leve zie gade rel-rive a ek prèmie kouche-kabwa nan chimen an, se "Coco Lanmbert dans le banmbou") ek an memwa ka toulong rete apre an doukou tenmbolize lèspri moun konsa, pou flouze katel-dekantje-longsay doubout-djann dèhè, ek pou konprann dòt  katel-dekantje-longsay gouvelnaj eti ka rive nan wach an lakou-peyi, an peyi-natifnatal, an kare-peyi. Gouvelnaj natifnatal-matnik se pou Matnik se trape an lanmen-djok vote larel-gouvelnaj nan sistenm doubout-djann lan tankon nan dòt kare-gouvelnaj (sistenm lekol la, sistenm taks la, dekatonn ekonomi ek sosial la, larel-kabwataj djoubak la, pran-lanmen nan an sistenm-tribinal ek kolbòkò atè-lakay, gouvelnen an sistenm doubout-djann lan -pòte kole epi CARPHA-, liannaj epi peyi Karayib la -OECS, AEC, CARICOM tankon peyi-kabwatè-, kabwate sistenm pòte-nouvel atè-lakay la, palantjay mès-longsay la, tousa) epi rive trape lanmen pou se dekantje longsay-ale ek ranbonni tout se kare-gouvelnaj taha. Lamenm-la, se pa anni pou ti krèy, "de tèt-mangous, twa latje mannikou" (de tèt-a-lak nan lang natifnatal-gwadloup la), vini doubout pou lonyen woulaj kòdjòm epi rapòte ba gouvelnè franse a eti an doukou banbann doubout-djann konsa ka mande, se an gouvelnaj natifnatal-matnik, pa di yo di’w.   

Simao moun Wanakera

       

Ale li nan ARS-Guadeloupe epi ARS Martinique

 

Commentaires

Carib.News

Jamaica recorded 289 new COVID-19 infectious and confirmed 19 deaths in the last 24 hours. The total number of infections now stands at 59,377 since the first case was confirmed on March 10 last year while the total number of deaths stands at 1,339.

Carib.News

St. Lucia Ministry of Health, Wellness and Elderly Affairs confirms 121 new cases of COVID-19. These new cases bring the total number of cases diagnosed in country to 6857.

Carib.News

Just under 365,000 people had been fully vaccinated in Trinidad and Tobago, representing just about 26 per cent of the population.

Carib.News

Jamaica recorded 879 new COVID-19 cases and 14 deaths on Sunday, bringing the infection total to 62,712, and virus death toll to 1,402.

Carib.News

Dominica has recorded 100 new Covid-19 cases and the total number of active cases is now 408.

Carib.News

Jamaica recorded 367 new COVID-19 cases and 14 deaths on Tuesday, bringing the infection total to 63,831, and virus death toll to 1,431.

Nouvel Matinik

Message de solidarité du CNCP
Le Conseil National des Comités Populaires (CNCP) a reçu avec tristesse la nouvelle du décès de Patrick DORE, secrétaire Général de l’UGTM.
Le travail militant réalisé au cours de sa vie restera gravé dans l’histoire du Peuple Martiniquais.
Le CNCP exprime sa sincère solidarité à la Centrale et aux membres de l’UGTM et, à tous ses proches, nous exprimons notre profonde compassion.
Fos épi kouraj!
Au nom du CNCP:
le Président, Jean ABAUL

Carib.News

Thursday August 26, 2021 St. Lucia Ministry of Health, Wellness and Elderly Affairs confirms 177 new cases of COVID-19. These cases bring the total number of cases diagnosed in country to date to 7713.

Carib.News

Jamaica hit a new record high for COVID-19 cases in a 24-hour period on Saturday as the island reported 929 new infections along with an additional 21 virus-related deaths, pushing the total number of confirmed cases on the island since the outbreak to 66,663 and the confirmed deaths to 1,504.

Carib.News

Leaders of OECS have been told that there is “ample provision” in their constitutions to support mandatory vaccination laws as the sub-region continues the battle to curb the spread of COVID-19.

Vérifiez votre commentaire

Aperçu de votre commentaire

Ceci est un essai. Votre commentaire n'a pas encore été déposé.

En cours...
Votre commentaire n'a pas été déposé. Type d'erreur:
Votre commentaire a été enregistré. Poster un autre commentaire

Le code de confirmation que vous avez saisi ne correspond pas. Merci de recommencer.

Pour poster votre commentaire l'étape finale consiste à saisir exactement les lettres et chiffres que vous voyez sur l'image ci-dessous. Ceci permet de lutter contre les spams automatisés.

Difficile à lire? Voir un autre code.

En cours...

Poster un commentaire

Vos informations

(Le nom et l'adresse email sont obligatoires. L'adresse email ne sera pas affichée avec le commentaire.)