Covid-19, djing-konte ka tizi longsay-ale
Covid-19, djing-konte ka tizi toulong

PLodari 24 Sèptanm 2021 an

Gouvelnaj banbann doubout-djann lan

 

Septanm 1870 C. Mert Gloriye Sèptanm 1870 place héros Septembre 1870 Gloriye Sèptanm 1870 liv agogo

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Se pa ti bwabwa eti kawbe-gouvelnaj politik Matnik la, CTM, te fè bwabwa nan dekou wakle-boulin banbann doubout-djann jwiye-aout-sèptanm 2021 taha, se pa pou kabwatè-gouvelnaj CTM ki te kite an rel-plere koule nan de zie y nan dekou an vire-wonn nan kawbe-alòb CHUM lan, tout moun ki ni tjè pe foute an plere atè douvan an dekou tenmbolizè, se pou fouti se kabwatè-politik ek sobreka-politik CTM taha pa te fouti kabeche mete-nan-brann anbagaye an kawbe, asenise an vie kawbe, fè an lopital pou mete anni moun Covid-19 anba machin pran-souf ; kisa, an 100-epi moun owonzon. Se pa ti lòlòy eti djoubap nan mitan moun ki pou pran-pitji ek moun ki pa le tann pale pran pitji a lòlòy atè Matnik, yonn tankon lòt pa fouti depareye pran-pitji epi pase-wel doubout-djann eti gouvelman franse a le mete ba tout peyi anba jouk li, nan dekou eti plis pase 70% moun, owonzon, atè Gwadloup, Gwiyann ek Matnik pa te pran piès pitji ek te ke ni pou ale fè yo lonyen an sitjèt kaka-nen yo tout le twa jou. Se pa ti bwabwa eti se kouri-nouvel matje kabwatè yonn-tou-yonn MIM lan bwabwa, bagay ki pa ka rive plen an paj nan dekou an banbann doubout-djann ek an banbann gouvelnaj doubout-djann lan eti ka kouri depi lanne epi lanne.

Sèptanm 1870 Etile Luce Malsa SaeLamenm-la, avan man se antre nan gran chan-kann, annou dekantje banbann doubout-djann taha otila boul  "vakansie" ek drivayajè franse a debatje blo atè Matnik (Gwadloup, tou) ek pòte souch delta Covid-19 la vini epi yo. Man pe ke vire fè dekantjay statistik isiya la konsa men jik nan simenn 25 lan, 21 pou 27 Jwen, tout djing-janjol te nan vèw-kosol, rel toumpak la te a 31/100.000, rel pòte-kòtok la te a 2,3%  ek te ni anni 8 moun kouche nan kabann-lopital eti 2 adan yo te ka pran souf epi an machin ;  nan simenn 26 la (28 pou 4 Jwiye) se te an vèw-sann se ponm-kannel mi an (rel toumpak la te a 114/100.000, rel pòte-kòtok la te a 6,8%, anlè rel kriye-ago a eti a 5%, ek te ni 10 moun lopital eti 4 adan yo te anba machin-vire-pran-souf. Se dwe simenn 28 la otila tout bagay chalvire, Matnik towblip adan an dezas franse ek an kannan moun ka alelouya-akasia-lata chak jou-leve. Nan tout peyi eti banbann doubout-djann taha toumpakte, gouvelman te ozabra, nan djoubap tire-mas-mete-mas, nan rimèd-razie ki te djok pou djeri Covid-19, nan klorokin ek/oben ivèwmektin (atjolman) ki ka djeri kouche-kalbòy la nan an bat-zie. Se pa anni gouvelman ki ozabra pou kont kabann-lopital pran-souf yo pa ni pou kore kannan moun ki  kouche kalbòy, se moun-peyi-natifnatal la tou ozabra, pa nepi sav si rimèd-razie se pe pi djok pase mèdsin chimik la. Se an bidim banbann gouvelnaj ki ka bay oliwon-latè depi an lanne-e-dimi ek nèhè gouvelman ki ni plis lanmen nan sistenm pòte-nouvel ka kabwate banbann taha pi kalanmplan pase gouvelman ki pa ni kont lanmen anlè sistenm pòte-nouvel peyi yo. Atè Gwadloup, Gwiyann ek Matnik otila pa ni piès gouvelman peyi-natifnatal, pa menm an gouvelman-atè-lakay, se an bidim dezas kouri-nouvel ek tout badjolaj brèbrè-mouton ka pe kouri lawonn, anlè chenn-liannaj sosial la men nan se media gouvelman franse a tou, nan rarate-nouvel gouvelman.

La-pou-la, se pou mwen ke vini kabeche anlè sistenm pòte-nouvel franse a atè Matnik otila ni piziè rel tann ek konprann lang franse a, se pa anni pou an janjol mabial1 tankon laj-moun oben katjòt-moun men ni anchay janjol anba-jouk tankon rel ale-lekol la (lekol franse a), rel anchoukaj nan lang ek mès peyi-natifnatal-matnik la, krèy sosial epi dòt ti janjol-dèhè eti man pe ke pe gade wè dekantje isiya la konsa, pou pa fè tro long. Men, nan plodari 24 Sèptanm taha eti la pou toulong gloriye prèmie dekou kabeche an gouvelman natifnatal-matnik2, se pou kabeche asou flòkò eti kouri-nouvel natifnatal-matnik la flòkò, si se pa bwabwa, delè menm makak, eti nan lang franse tankon nan lang kreyol dòmi-dewò a, pa fouti kabeche laliwonn matnik la, ale wè sele-bride se wakle-boulin sosial la, nan tan-ka-pase. Nan dekou banbann Covid-19 taha, se anni gouvelnè franse a ki te ka kabwate, pa ni piès pawol atè-lakay-matnik, pa menm an rete-sonhe latrenn3 1918-1920 an, ayen toubolman, anni de-o-twa brenbrel ki rete pri adan an badjolaj fè-koraj eti ka ba gouvelman franse a tankon bann zawa betje y la ek menm se bwabwa politik Matnik la an faro kòtok asou moun-peyi-natifnatal Matnik la.  

Se pou depareye, kòdjòm, fè-koraj ek fè-kakol eti menm si nan wach-lavi-longsay la, yo se liannen, (moun ki nan fè-koraj ka sanble ek moun ki nan fè-kakol toulong nan se krèy-politik la, nan se krèy-defann-djoubakè a, nan se krèy-mete-nan-brann sosial la, nan leve-doubout sosial la, nan se bat-lari Foyal la, tousa) fok se depareye yo nan lonyen-dekantje pou rel-rive yo ki pa se pe menm. Fè-koraj ka toulong toumbile an gouvelnaj-politik franse pou anlòt, an gouvelnaj-sosial atè-lakay pou anlòt ek menm delè, an kabwataj sosial pou anlòt ; nan doukou CSTM3 ek/oben UGTM4 ka kabwate leve-doubout sosial la, fè-koraj la pi djok men anni lè palantjè-peyi a pa ka kabwate se kawbe-gouvelnaj atè-lakay la. Pi nan fondok, leve-doubout sosial K5F 2009 la te fè nou wè, nan de koko-zie nou, an fè-koraj ki ka koubare fè-kakol la ek depotjole mès-longsay sosial la nan menm balan eti y ka debaba mès-longsay politik natifnatal-matnik la. Se pou se tann ek konprann, tann se yonn, tann ek konprann se de, an fè-koraj atè-lakay-matnik ki pa ka jenhen lonhe dwèt asou se kabwatè-politik atè-lakay la ni menm lonyen (anni lonyen ale wè dekantje) se kawbe-gouvelnaj franse atè Matnik la ; nan dekou jout-politik CTM Jwen 2021 an, nou tann de kabwatè-politik vini badjole rel-rive yo se anni katel-dekantjay-longsay ekonomi, gouvelnaj politik se pa te bagay yo ek pa ni piès joutè-politik ki te vini, se se badjole, pou trape plis djokte politik nan kawbe-gouvelnaj franse atè Matnik taha. Fè-koraj la, se anni pou lonviye sa ka pase An-Frans ek menm pou se badjolè fè-koraj la, nan lang franse-an-frans yo a eti yo ka bloublou moun-natifnatal-matnik la nan kole de ti-pawol kreyol dòmi-dewò dèhè y, ka vire pran tout vie plodari rayi-ras nèg-ginen se media franse a pou depenn wach sosial ek politik Matnik la. Se toulong an badjolaj nan lang franse-an-frans lan eti yo ka mete an tit-langayele, an ti pawol kreyol brèbrè-mouton dèhè y. Piplis politikè atè-lakay-matnik la eti pa fouti depareye kannan-moun atè-lakay-matnik epi moun-peyi-natifnatal-matnik la, pa fouti tjenbe an plodari politik nan kreyol lòlòy yo a.

Fè-kakol se toulong pou palantje an mès-longsay politik natifnatal, owala nou adan an mès-politik natifnatal, nou pou adan an mès-longsay peyi-natifnatal (nan lèspri razwè-file-de-lanm mapipi-eskwaya Frantz Fanon an) ek, nan palantje an mès-longsay peyi-natifnatal, lang natifnatal la fondalnatal. Atè Matnik, atè Gwadloup ek atè Gwiyann tou, moun pa se pe ka fè kakol nan mès-longsay ek lang an-frans lan, fok pa ka ale pran dlo mousach pou lèt, fè kakol se toulong nan an lang peyi-natifnatal ek si lang taha pa ka bay, se pou kabechinen y oben vire kabeche y si y se djigilòp. Se pou se tann ek konprann, dwe isiya la konsa, atè Matnik otila sistenm anchoukaj politik franse a rive nan bout bat-lawonn li depi wabap se lanne 70 la, ni anchay fè-koraj ki ka leve men fè-kakol la toulong kare-o-pipich. Tilili fè-koraj taha ka leve an doukou pangal aleliwon eti ka pe kore simèwjay ek dekatonn, atè Matnik menm, mès-longsay fè-kakol la. Nan dekou banbann doubout djann taha, mès-longsay fè-koraj la dekatonnen pi douvan epi an badjolaj konfiol oliwon-latè ki ka kouri lawonn. Fè-kakol  toulong mande èche fè yonn o-pi-plis, fè koraj la limenm ka deyonnife moun-peyi-natifnatal la nan anchay ti krèy otila moun ka tjoke lonbrik yo toulong-ale, plodari-kabeche chive-grennen, koulè lapo-fidji, gangan-afrik, tan-nanninannan peyi-lòtbòtsay, tousa.

Dabò-pou-yonn, djoubap koulè lapo-fidji a ka peze djok adan mès-longsay fè-koraj la, piplis moun atè-lakay-matnik ka depenn kò yo tankon nèg-ginen nan an djoubap sosial  epi se blan an (betje tankon moun-ewòp ka sòti lòtbòtsay debatje) men pa nan djoubap ras-moun6 ; menm si lajounen-jòdi, an ti-piti konpanyi moun adan yo ka vini masoke an mès gloriye-gangan-afrik eti ka tjoke lide an djoubap ras-moun men anni nan lang-an-frans lan ek jenhen nan tjek lang, pale ek/oben matje, Afrik-anba-solèy, kontel yorouba oben igbo. Gloriye-gangan-afrik taha nan lang-an-frans lan se pa anni an vire-lang, pi tan ka pase atè Matnik, pi gangan-afrik la, tankon gangan-ewòp, gangan-lezenn, gangan-lachin tou, te pou ka djigilòp dèhè tras yo. Tras gangan-kalinago a eti moun ka jwenn nan chak detoun laliwonn lan, nan piplis chous-boujonnen peyi a, ka vire toulong nan wach peyi a ek ka fè kalinago ek/oben tayino ke sa vini gangan fondalnatal moun Matnik ek moun Gwadloup, si se peyi taha se rete san gouvelman natifnatal tout lavi yo. Gloriye-gangan-afrik taha nan lang-an-frans lan, menm si se an ti-piti konpanyi moun, ka peze kòtok nan mès-longsay fè-koraj pou piplis moun atè Matnik ki adan plodari nèg-ginen-krann lan, owa kou. Pou lang-an-frans taha eti se lang gloriye-gangan-afrik la, se tankon an zawa-ewòp ka debatje nan Afrik ek fouben lang ek mès-longsay se moun-peyi-natifnatal oliwon kontinan taha, gangan-afrik la, limenm, ka rete an moun-lòtbòtsay ; ek, nan menm balan an ka diskoupe tan-ka-pase a, ka depotjole konsians moun-peyi-natifnatal-matnik la asou tan-nanninannan-longsay la. Sa pi bililik pase djigilòp se Longué a adan rarate-kabechinen Edouard Glissant an, Le Quatrième Siècle7 ; se pa anni pou tras afrik la ki ka djigilòp may-an-may,  nan memwa moun (lajounen-jòdi, tout moun pou sav se pa an zayann epi tousa tibray ek ti-mafi ki ka janbe lanmè vini bite anlè laliman Ewòp ek Etazini, fè zawa-ewòp deprele yo) ek nan lèspri Edouard Glissant se te ke pou y ale sere tankon an wòch-bidjoul nan sa-sav moun oben nan kò-doubout-djok moun tankon an chous yo se rache pou vire mete nan tè, chous-dechouste-vire-anchouste. Pi bililik-longsay la, se pou tan ka pase dawlakataw ek ka toulong wakle boulin pase y, se memwa a ek/oben  se rarate-memwa a, ka toulong mele se wach-peyi a yonn epi lòt, lè pa ni an gouvelman peyi-natifnatal pou se se vire doubout an rarate-nouvel-toulong-ale gouvelmanan. Matnik pa ni an gouvelman natifnatal-matnik pou ta y, ek plis pase an fè-koraj ki ka gate tout ti fè kakol ki se pe leve nan peyi a, fondase lang peyi-natifnatal la, se an sa-sav-longsay-lavi sosial ki pa ka antipilonnen ; si an banbann doubout-djann menm rel epi taha, se rive nan twa, senk, dis lanne dèhè, se ke menm bankoulele a, Matnik pa genyen an rel-kòtok nan gouvelnaj politik.

Ki depareyaj politik nan mitan an gouvelman atè-lakay ek an gouvelman natifnatal ? Ki lanmen-djok eti an gouvelman atè-lakay se pe ni pou gouvelnen an peyi nan dekou an banbann doubout-djann oliwon-latè ? Nan an peyi tankon Matnik otila moun-peyi-natifnatal la ka depotjole lang natifnatal-matnik la nan chak pawol an koze-lavi-toulejou, ki chimen pou se pran tonnfakte tilili badjolaj fè-kakol la nan an plodari fè-kakol ? Nan tout mande-sav taha, se pou gade wè konprann, pou pri Matnik, pou peyi-asou-latè eti y ye a, pri nan tè sèk tan-nanninannan-longsay la, poutji an banbann doubout-djann eti yo pe gouvelnen anni atè-peyi-natifnatal ka rive anni anba lanmen gouvelman franse a 8.000 kilomèt nan dekou eti kabwatè-gouvelman franse taha pa menm sav sa eti vie depareyaj DOM/TOM8 lan pa ka bay ankò, nan larel-gouvelman-fondalnatal franse a, depi Maws 2003 ek pi kabeche nan mete-nan-brann, 4 fevriye 2008, konsit-gouvelman Versay la. Nan dekou wakle-boulin sosial la eti ka bay oliwon latè, ki peyi pe tjenbe doubout nan tan-ka-pase dawlakataw san an gouvelman, se se atè-lakay ?

Matnik, Gwadloup ek Gwiyann, tankon tout peyi nan Amerik-anba-Rio-Grande, anba jouk wakle-boulin teknik ek teknolojik Etazini-kanada a eti ka tonnfakte tout ti kannal pòte-nouvel ek kouri-nouvel la, epi lòtbòtsay, se twa peyi taha, tankon laliman-peyi franse, anba jouk wakle-boulin sosial franse a eti ka toumbile kare-zobray sosial yo, aleliwon. Nan doukou eti toumbilaj sosial la ka bat dèhè An-Frans menm, gouvelman ka ladje lanmen asou anchay kare-gouvelnaj sosial nan vire voye yo ba se laliman-peyi a (ek pou kabwatè-politik yonn-tou-yonn Matnik la ale plere, "l’Etat se désengage") oben nan vire vann anchay djoubaktwa sosial ba krèy kapitalis, oben ankò nan se pòte-kole gouvelman ek djoubakatè, tousa, wakle-boulin sosial la ka mete anchay lonjman sosial natifnatal-matnik (oben atè-lakay-matnik) tou-touni anlè de pie yo ek pou se kawbe-gouvelnaj franse atè Matnik la (CTM, EPCI, tousa) pa fouti rive trape an lanmen-gouvelnaj pou se ba se lonjman sosial natifnatal-matnik taha tankon an souch-kòtòf sistenm-tribinal (identité juridique isiya la konsa) se se pou pare bok wakle-boulin teknik ek teknolojik la ba yo. Nan dekou banbann doubout-djann taha eti sòti An-Frans debatje, se kawbe-gouvelnaj Matnik la, se kawbe-gouvelnaj Gwadloup la tou, pa rive se se kouri nouvel kòdjòm asou banbann lan limenm ek pi douvan, pare bok eti gouvelman ek sistenm medja franse te ka foute an tjou moun-peyi-natifnatal la. Nan de mwa ki pase, Jwiye epi Awout, moun Gwadloup ek Matnik te vini lapidanm gouvelman ek media pawol-rapòte franse a, se kawbe-gouvelnaj se peyi taha pa menm rive fè wol fè eti tribinal pou debinaj oben mande vini bay-dilere, ayen toubolman. Nan se ti kannal tou wèt pòte-nouvel nanninannan an, anchay siyalaj sosial lòtbòtsay, delè jik trase-pòtre vini ka pase dawlakataw ek ka depotjole se kannal la yo-menm.  Se pou se tann ek konprann ja lè pou trape an gouvelman natifnatal atè Gwadloup ek Matnik, an krèy larel-gouvelman, ki se pe gade wè mete nan brann ranmande se kannal la ; si se pa sa, se pou mès-longsay (mès-longsay lavi toulehou tankon mès-longsay politik ek mès longsay sosial) vini ka sek anlè kò y. 

Nan Jedi 22 Sèptanm 1870 la, Ehèn Lakay te rive nan bouk Lawviè-Pilòt epi an 300 a 400 moun dèhè y ek te mande pou doubout an Repiblik Nèg-ginen tankon ta Ayiti a ek pou ladje tè nan lanmen moun ka djoubake tè ; se prèmie kou, atè Matnik, otila moun-peyi-natifnatal la te bay nan an leve-doubout politik ek te gade wè toumbile se kare-zobray sosial la. Men, menm 22 Sèptanm 1870 taha, owonzon de hè-tan apre, Lwi Telga te rive epi plis pase mil moun anba koumandaj li, ka kriye "annou fann tjou se blan an, annou pete frisi Kode", sa tou-yonn pa pe fè an rel-rive politik, se anni pou fè koraj ek jwe nan lonbrik nèg-ginen, (men nan Sanmdi 24 Sèptanm lan tout moun taha te sanble asou tè Ehèn Lakay pare defann laliman peyi yo, boutou ek zetok-senyen nan lanmen yo)  ; jik pou 151 lanne dèhè, moun-natifnatal-matnik la pòhò pe rive konprann se anni an gouvelman natifnatal-matnik ki se pe rive fè moun-natifnatal-matnik la pran letjèt nan divini.

I – Nan wakle-boulin sosial la, tan-ka-pase a fondalnatal.

Ni an bagay ki toumbile, pie pou tèt, nan plodari sosial la, atè Gwadloup ek Matnik ; se pa anni pou tann nou pe tann sobreka-kabwataj UGTG ek LKP voye kabwatè-repiblik franse a "ay chie ba’w" oben sobreka-kabwataj UGTM mande  kabwatè CHUM lan pou "pa pran nou pou kouyon ek foute moun lape", bagay ki ka fè nou sav yo ja rive ladje badjolaj djenm kakarel la nan chimen, se plis pou se konte anchay wach leve-doubout sosial la ki rive nan an larel pimpe toulong otila tan-ka-pase a limenm vini an bagay pou lonyen ek dekantje, leve an plodari-kabeche anlè’y.

Nan lide wakle-boulin sosial la, se mapipi dekantjè plodari sosial la tankon Jurgen Habermas, Marshall Berman, Harmut Rosa epi dòt  ka toulong depareye twa gran wakle-boulin eti yonn nan liannaj blo epi lòt, wakle-boulin teknolojik la eti ka fèt epi se machin lan nan sistenm-chaye moun oben bagay, nan sistenm pòte-nouvel ek nan faktoraj bagay-kòtok ek pal-depri-moun, sa ka rive toulong pou tizi laliman-peyi a. Se wakle-boulin teknolojik la eti ka apiye anlè se machin lan, se trase-bòdaj wakle-boulin atjolman-la ki pi kòtok ek flouz pou depenn.

Harmut Rosa ka depenn an wakle-boulin toumbilaj sosial  eti se toumbele tonnfaktaj se trase-bòdaj mès ek chimen-rive an mete-nan-brann, ek lòtbòtsay trase-bòdaj liannaj sosial la ek se model liannaj la. Isiya la konsa se se toumbele tonnfaktaj la ki ka toumbile oben ka pran plis balan. Kontel lè yo ka ladje an larel-mete-nan-brann djoubak la pou anlòt larel-mete-nan-brann, tousa adan an tonnfaktaj sosial ek nan menm balan an se an wakle-boulin teknik men sa pa ka fè an wakle-boulin toumbolaj sosial.   

Nan wakle-boulin toumbele lavi-toulehou yo ka tann an antipilaj kannan dekou mete-nan-brann ek lòtbòtsay, an tilili dekou mantje tan pou fè bagay, prèmie a nan wach kòtok la ek dezienm lan nan kabechinaj moun. Nan piplis dekou a, tizi se dekou mete-nan-brann lan liannen epi wakle-boulin teknik la pou teknoloji krache-dife ki ka rive blo nan lavi moun. Kontel, lè yol Sa pa Zafè’w ka rive   kouri karetel kous-yol oliwon Matnik la, Latrinte-Prechè nan an tan pi towtow, se pou se konprann an an wakle-boulin Teknik nan menm balan epi an wakle-boulin toumbele lavi-toulehou.

Lide fondok la isiya la konsa se pou tann ek konprann sa eti konsians tan-ka-pase a, nèhè menm konsains tan-nanninannan-longsay la fondalnatal pou se ale tjoke lide an gouvelman atè-lakay oben natifnatal pou y se pran se dekou wakle-boulin sosial la nan de lanmen y. Atè Matnik peyi otila pa te jenhen ni gouvelman natifnatal-matnik ni menm an gouvelman atè-lakay, ek se anni Conseil Général Marius Hurard la, nan 1880, ki te pi asou chimen an gouvelman atè-lakay-matnik, wakle-boulin teknik la pa ka menyen nan wakle-boulin sosial.

II – Atè Matnik, wakle-boulin teknik anchouke nan kontinan-amerik la ek wakle-boulin toumbilaj sosial anchouke nan Ewòp.

Pou gouvelman natifnatal, ni menm an gouvelman atè-lakay, eti Matnik pa ni pou ta y, wakle-boulin teknik la pa ka toulong peze asou wakle-boulin toumbilaj sosial la ni menm bloublou wakle-boulin toumbele lavi-toulehou. Yonn epi lòt pa toulong nan liannaj ek wakle-boulin teknik la pa ka leve toulong an wakle-boulin, se se an ranbonni, nan se kawbe-mete-nan-brann lan, nan se kawbe-gouvelnaj la, nan kabwataj sosial la, tousa. Nan bitako bannann Chalve 74 la, se doukou djoubak la te nan menm rel sosial epi ta wabap 19enm siek la.     

Jik nan se lanne douvan dezienm ladjè nan Ewòp la, oliwon lanne 1935 lan, Manik te ka vann ek genyen piplis machandiz li nan Etazini ek nan dòt peyi-amerik oliwon kontel Pòtoriko, Venezwela, tousa. Wakle-boulin teknik la te ka sòti, pou piplis, nan Etazini ek sosial la pa te ka mande kole dèhè y pou Matnik ki pa te anba jouk politik Etazini men anba jouk La-Frans, peyi Ewòp eti limenm, te ka pe santaye wakle-boulin teknik etazini an pou gouvelman natifnatal eti se peyi-ewòp taha te ni pou ta yo. Matnik pa te trape pase-bel taha, machin te pe ka debatje ek liannaj sosial nan djoubak la pa te ka toumbile an may.

Nan Maws 1946, an bidim dezas politik fèt lè kominis atè-lakay-matnik la epi Aimé Césaire rive nan bat-lawonn yo pou Matnik te vini an laliman-peyi anba gouvelnaj politik tenkant La-Frans, se depi Conseil Général Ernest Deproge la, nan 1881, eti ni moun atè Matnik ki te ka bat pou sa. Se pou se konprann an wakle-boulin toumbilaj sosial la ki matje nan papie gouvelman franse a men pa ka bay kòtok nan lavi toulejou moun-atè-lakay-matnik ek ankò pi dekole epi wakle-boulin teknik la. Lòtbòtsay, se pou wakle-boulin toumbilaj sosial taha vini ka depotjole tout yonn-a-lòt nan se lakou a (nan depareyaj Emile Durkheim lan, yonn-a-lòt larel-gouvelnaj ek yonn-a-lòt nan se lakou a) ek kore wakle-boulin toumbele lavi-toulehou a.

Nan se prèmie lanne wakle-boulin toumbilaj sosial taha, se lanne 50 a 60 lan, Matnik vini towblip anba an bidim bat-dèhè teknik, nèhè menm teknolojik, dabò-pou-yonn pou wakle-boulin teknik etazini an ki bat dèhè nan dekou gouvelnaj politik atè-lakay la te djigilòp ek nan lanmen an gouvelman a 8.000 kilomèt, an-tjou-man-deviran, apre, lòtbòtsay, pou ekonomi-lizin kann lan (sik ek wonm) ki towblip nan banbann, san an gouvelman, se se atè-lakay, pou te kore banbann taha ek ladje lanmen ba ekonomi-mayonmbe bannann lan ki pa mande ayen teknik (pa menm pou se pouse bwa anba dife, briyi dlo), anni fè-djok blo se djoubakè a.

Wakle-boulin toumbilaj sosial taha eti sere nan tiwè-tab-gouvelnaj franse a, a 8.000 kilomèt janbe lanmè, vini ka bay tankon an koraj wakle-boulin teknik la (ekonomi Matnik vini ka apiye anni anlè bannann ek drivayaj, bagay ki pa ka mande anchay sa-sav teknik ek pa ka ranbonni, ni menm palantje oben dekatonnen an mès-longsay sosial, ale wè an mès-longsay politik) ek, nan menm balan an, pou wakle-boulin toumbele lavi-toulehou ka bay nan an konpanyi doukou ek ka bat dèhè nan anlòt konpanyi, nan dekou djoubakè-bitako Chalve a te ka trimen nan wabap 19enm siek la, djoubakè-gouvelman franse a te ka kare, obre an tjilòt-tarzan asou sab Salin lan.

III – Nan dekou banbann Covid-19 la, an bidim wakle-boulin sosial.                       

Dabò-pou-yonn, nan an peyi san gouvelman natifnatal oben menm an gouvelman atè-lakay (kontel Puerto-Rico oben Maranhão nan Brazil, Oklahoma nan Etazini, Estado Libre y Soberano de Chihuahua nan Meksik, Anzoátegui nan Venezwela, tousa) se nan dekou se dezas laliwonn lan (hourakàn, latè-tranble, deblozonn-volkan, tousa) otila an wakle-boulin sosial ka vini bay. Atè Matnik ek Gwadloup, nan dekou banbann doubout-djann taha, an bidim wakle-boulin sosial vini ka bay nan an wakle-boulin teknik eti gouvelman franse a vini ka badjole san jenhen pòte, nan an wakle-boulin toumbilaj sosial eti menm gouvelman taha vini ka bat nan ba moun pitji pa fòs epi nan lang-an-frans lan epi tout krache eti y ka krache anlè moun-natifnatal-matnik la vini ka kouri lawonn nan tout ti wèt menm lakay moun ki te ke nan fè-kakol epi se rimèd-razie yo a.

Lamenm la, se pou se dekantje wakle-boulin teknik la, jik teknolojik la, eti menm si se anni nan pawol oben pou an dekou fann, de mwa pa plis pase sa, ka toulong mete Matnik oben Gwadloup tankon laliman-peyi franse mizadò (territoires français en retard de quelque chose), laliman-peyi franse dèhè kon de talon, sa eti ka mete tout larestan laliman-peyi franse a douvan ek pou fè moun atè-lakay-gwadloup, atè-lakay-gwiyann, atè-lakay-matnik, tann ek konprann anfwa, wakle-boulin teknik franse taha se toulong anni pou an tan fann, tan banbann lan. Nan pòte-nouvel UGTG-UTS Gwadloup, piplis adan branbrann-kòtok eti gouvlman franse te voye atè Gwadloup nan mwa Awout la, ja vire janbe lanmè-ble Atlantik la.

Si wakle-boulin teknik la se anni pou an tan fann, nan dekou otila pa menm ni an gouvelman atè-lakay, se pou wakle-boulin toumbilaj sosial la eti se yonn adan zoko wakle-boulin sosial la, pa ka tjenbe nan tan-ka-pase oben ka bay anni nan larel an bat-dèhè tout matjoukann natifnatal la, se pa anni rimèd-razie, se lang-pale, se sa-sav atè-lakay la, se sa-fè-teknik natifnatal la, tousa. Sa man ka kabeche isiya la konsa, se owala teknoloji franse krache-dife ka debatje atè Gwadloup, Gwiyann ek Matnik, pou an tan fann, se pou se peyi taha pa vire kabeche piès progranm-mete-nan-brann adan ayen ek, plis pase sa, leve, se se an ti pawol politik pou ranbonni ek apiye an gouvelnaj atè-lakay. Se konsa an soupapè politik atè-lakay ka rive ale adan an jout-politik gouvelnaj atè-lakay ek ka kale djol li di, se anni pou regle tjak ekonomi nou ka ale la.

Nan dekou banbann doubout-djann taha eti menm si y te koumanse nan media pòte-nouvel franse a ek nan de-o-twa larel-gouvelnaj rete-size-lakay ek dekole-bò-moun sosial eti gouvelnè franse a te pran, nan Maws-Avril 2020, wakle-boulin toumbele lavi-toulehou a rive anni nan Jwiye-Awout 2021 an ; se lè vini ni an senkant-epi moun ka alelouya-zakasia atè Gwadloup ek Matnik (Bazil chaye 41 moun atè Matnik, nan simenn 30 lan ek 53 moun nan simenn 31 an) otila nou pe kabeche an wakle-boulin  toumbele lavi-toulehou. Isiya la konsa, man pa ka dekantje sa kon an antipilaj dekou mete-nan-brann tankon Rosa Hartmut ka matje y nan Social Acceleration: A New Theory of Modernity, men plis nan lèspri taha eti wach lavi toulehou moun vini toumbile blo lè yo pa te pe ale wè fanmi yo, ale lantèman ek sa pou peze kòtok adan liannaj sosial la atè Matnik.

Nan se peyi san gouvelman natifnatal taha, wakle-boulin sosial la se anchay pawol-pale franse, anchay mès-nanninannan franse, rel-konprann-lavi franse, jòlote-lapo-fidji blan-kache-aspirin franse a, ki ka towblip blo nan rel-do Matnik, ka toudi, ka estèbèdè, moun-natifnatal-matnik la epi anchay nouvel-kouri ka sòti An-Frans vini bililik ek tjobole djoubap sosial atè Matnik. Nan dekou banbann Covid-19 taha epi rete-mare-bò-kay gouvelnè franse a ki ka ale epi y la, epi dekole-bò-moun sosial tou, moun-matnik vini rete yonn-tou-yonn (san gouvelman atè-lakay-matnik ek san an krèy-politik oben an kawbe-mete-nan-brann sosial) pou se se kore nan pawol tout se larel-gouvelnaj malfentè gouvelman franse a.   

IV – An peyi san mès-longsay politik natifnatal ?         

Mi se sa mi ! Moun-peyi-natifnatal matnik la rive nan dezas doubout-djann taha san an gouvelman, se se an gouvelman atè-lakay, men pi defaltjè a san pawol an krèy-politik palantjè-peyi oben natifnatal-matnik pou se ba moun-peyi-natifnatal la tjè pran letjèt nan divini. Se se an « nou te ke fè » oben « nou se fè » eti ni se palantjè-peyi a (MIM – Mouvement APAL, PALIMA eti fok mete Martinique Ecologie ek Mouvement PEYI-A epi yo), ni se konpayel plodari peyi-natifnatal la (an ti konpanyi adan PPM, MODEMAS, MPREOM) ni menm se konpayel-politik leve-doubout sosial la (AOP, CNCP, CO, GRS, PKLS) pa rive matje asou chenn-liannaj sosial la oben badjole nan se progranm-radio natifnatal-matnik la. Man pa sa mete PCM ek RDM adan krèy-politik palantjè-peyi, ale wè adan krèy-politik natifnatal-matnik, ni menm krèy-politik leve-doubout sosial la, man tou bèlèlè ba PCM.

Tout se krèy-politik atè-lakay-matnik la rete pri adan an mès-longsay fè-koraj eti PPM te ka kabwate nan se lanne 70 la, san jenhen bat pou an gouvelman atè-lakay. Se mès-longsay politik taha, tanbou-de-bonda, plodari peyi-natifnatal matnik nan Latrenel oben Lavolga, ek sousèke anchoukaj politik franse a konsa yo rive asou bòdaj Lasèn, gran-lawviè Paris a, eti Aimé Césaire te kabeche ek plodaye asou an karant-epi lanne. Nan 4 a 5 krèy-politik fè-kakol la atè Matnik (CNCP, MODEMAS, MPREOM, Nou Matinitjé ek PKLS), pa jenhen te ni an kontaj-dekantje matjoukann politik peyi a, se anni pou moun leve an bann-twel wouj-vèw-nwè ; eti,  pou tan ki pase, ka mare Matnik adan an doukou fè-koraj nan djoubap ras-moun pase y se ka mete y adan an wach politik karayib ek amerik-latin otila divini y tankon peyi-asou-latè pou ka trase.

Owala an moun se plodaye asou mès-longsay politik natifnatal, se pou mete lang-natifnatal prèmie douvan ; kimafouti prèmie douvan esa, yonn-tou-yonn. Isiya la konsa, nan politik, pa pe ni de lang, pa pe ni de mès-longsay, se anni yonn ki ni. Se pou konprann sa kòdjòm, an mès-longsay politik pa ka bay nan menm lèspri epi mès-longsay la, se pou mès-longsay peyi-natifnatal la (nan lèspri Frantz Fanon an asou mès-longsay peyi-natifnatal la adan katriyenm dekatman nan Les damnés de la terre) anba an vire pase-lanmen toulong pou "chak kare-laj ki ni pou…". Mès-longsay politik matnik la pa ka fouti ale nan fondok peyi-natifnatal Matnik la, piplis konpayel-politik  natifnatal-matik la pa fouti tjenbe an koze politik asou an katel-dekantje-longsay natifnatal-matnik (problématique martiniquaise) san rive nan Afrik adan an bat-zie, pa menm fouti mande kilès Afrik pou tplis pase de-mil peyi, lang ek mès-nanninannan ki ni nan kontinan taha.

Pou se fè kakol fok ni an mès-longsay politik natifnatal ek pou doubout an gouvelman menm atè-lakay, fè y tjenbe nan tan-ka-pase, fok ni an mès-politik natifnatal. Menm si an mès-longsay politik atè-lakay se fè kont pou an gouvelman atè-lakay se doubout, fok ni an mès-longsay politik natifnatal pou an gouvelman, menm an gouvelman atè-lakay, se tjenbe nan tan ka pase ek nan doukou an wakle-boulin sosial. Se pou se konprann, sa eti, isiya la konsa se pou toulong pase lanmen, vire pase lanmen adan an adan an memwa, se se an memwa jeray banbann politik, sosial oben doubout-djann, tousa. Delè wakle-boulin ka pe menm bay nan memwa a, lide taha eti an dwel memwa sosial an peyi lòtòtsay pe vini ka kouri lawonn ek anchouke/dezanchouke nan an peyi. 

Memwa a toulong nan an doukou vire-kabeche-longsay, nan dekou an rete-sonhe, moun-asou-latè ka toulong triye adan sa pou yo sonhe, silon doukou men silon rel anchoukaj nan mès-longsay politik la ek nan lang natifnatal la tou ; nan peyi otila ni an djoubap lang, silon rel djokte-lèspri pou pase nan an lang pou anlòt ("culture is always translation"  Stuart Hall la), nan an mès-longsay peyi-natifnatal pou anlòt mès-longsay peyi-natifnatal. Atè Matnik otila moun ka pèd memwa aleliwon, pou lang an-frans lan ki pa pe chaye ayen ki fondok asou laliwonn karayib peyi a men ki ka denèfle lang natifnatal-matnik la, aleliwon, memwa-rarate a se anni pou badjole asou sistenm ninang-founang ki ja djigilòp depi mitan 17 enm pou mitan 18enm lan. An peyi pa ka sa doubout an gouvelman natifnatal epi sa.

V – Pòte-nouvel nan doukou djoubap lang lan epi wakle-boulin teknolojik la.   

Nan dekou an banbann doubout-djann, pòte-nouvel la fondalnatal dabò-pou-yonn pou yonn se rarate-gouvelman an ki ka fè gouvelman an mètafè nan mete yonn-a-lòt pei-natifnatal la nan brann ; ek lòtbòtsay, nan rarate chak jou-leve asou an katel-dekantje-longsay se pou an gouvelman apiye natifnatalite y nan an peyi, ba moun plis karetel ale. Se pa anni pou mete moun anba an koumandaj gouvelman, se pou trape plis fè-yonn nan peyi a. Se pou plodari fè-yonn taha toulong pi klè ek bat nan an lang yonn-tou-yonn ek leve an bidim tjak, atè Matnik otila ni an djoubap-lang eti yonn se lang sistenm-gouvelman franse a ek lòt la se lang moun-peyi-natifnatal la, pòte-nouvel fè-yonn taha ka vini tankon an kout-boutou an mitan kabèch.

La-pou-la, gouvelman franse a eti pa pe kouri nouvel nan anlòt lang ki pa te ke lang-franse an-frans lan ; rarate-gouvelman an se pa anni pou pòte-nouvel oben kouri-nouvel, se dabò-pou-yonn, pou fè moun sav ki moun ki gouvelman an. Lòtbòtsay, moun-peyi-natifnatal matnik la eti la epi lang natifnatal-matnik la, ki sa di anni laliwonn Matnik la, ki ja fè kontaj tout matjoukann-laliwonn matnik, nan dekou taha se anni pou apiye djoubap lang lan ek djoubap mès-longsay la. Gouvelman ek media franse pa pe fè dòt bagay si se pa krache anlè moun-peyi-natifnatal-matnik la. Tout moun ka rete atè Matnik, pa nepi moun-peyi-natifnatal-matnik pou sa ek nan dekou wakle-boulin sosial taha, tout moun pa se pe ka tann ek konprann nouvel-pòte a nan menm rel tann ek konprann lan.

Media pòte-nouvel natifnatal-matnik la (KMT, Radio-APAL, RFA, RLDM, tousa) pri adan an lelekou otila wakle-boulin teknik ek teknolojik ki ka bay,   tout mete-nan-brann atè-lakay ka tounen mafoudja pou gouvelman atè-lakay eti Matnik pa ni pou ta y. Lakou-peyi Matnik ek An-Frans se pa menm rel dekatonn teknolojik, politik ek sosial la, an lakou-peyi se toulong plis pase kannan larel-gouvelnaj sosial ek sistenm-tribinal ki kabwate y, ek nan dekou banbann doubout-djann taha se reponn sosial la pa te pe menm. La eti An-Frans moun te pe tann, konprann ek anchouke an rarate-gouvelman flouz ; atè Matnik, moun-peyi-natifnatal-matnik la pa pe pe pran rarate-gouvelman franse taha pou an pawol-bondie, pou an dite-fèy-kosol, se anni an rarate-gouvelman, lòtbòtsay, a 8.000 kilomèt.

Se media natifnatal-matnik taha, yo menm, ka apiye djoubap lang lan, nan lèspri ek larel zawa franse a. Nan koumanse an pawol toulong nan lang an-frans lan ek kole an ti pawol tjè-koko kreyol bò y oben nan mete an pawol franse, kabeche tankon djok, nan tout koze kreyol la pou se ba y balan, se toulong pou se fè moun tann de rel tan-ka-pase eti yonn (kreyol la) pou toulong dèhè, toulong anba, ek asou chimen djigilòp, san piès kabeche-divini pou ta y. Se Media natifnatal-matnik la, se plodayè politik  la, se plodayè sosial la, tout se moun taha se ti sobreka an wakle-boulin sosial ki la ka depotjole Matnik, tankon peyi-asou-latè.

An nouvel-pòte natifnatal-matnik nan kreyol dòmi-dewò RLDM lan ek kreyol tjòlòlò Radio-Apal la, oben kreyol « eti que » RFA a, ka mare Matnik, tankon peyi-asou-latè, nan tan-ki-pase, ka mare y anba jouk gouvelman franse nanninannan, anba jouk sistenm ninang-founang ki te bay nan peyi a nan 17enm ek 18 enm siek la, jik prèmie lonmwatje 19 enm lan. Nan dekou banbann doubout-djann lan, dekantjè sosial ek oben dekantjè politik atè-lakay-matnik la te pou rive wè sa eti moun-doubout natifnatal-matnik la pa nan menm wach epi moun-doubout natifnatal-la-frans lan, se pa an bagay koulè lapo-fidji, se toulong an rel zie-klere-asou-lavi, (weltanschaung alman an) ek tankon an we-feeling, sansle yonn-a-lòt la nan an peyi ek lèspri souch-yonn-tou-yonn eti y ka pe leve nan tan-ka-pase.

 

            Se anni media pòte-nouvel ek media kouri-nouvel natifnatal-matnik ki se pe rive frennen pianmpianm oben kore, pou an tan fann, wakle-boulin sosial pou y se pi lèkètè anlè mès-longsay  ek lang natifnatal-matnik la. Se anni se media taha ki pe wouvè kannal ba an nouvel atè-lakay eti kouri lawonn yo, limenm, anba jouk kouri lawonn nouvel an-frans ki, menm lè yo pa fre oben kòtok yo ka rive pran douvan.

Se sa ki fè, se anni an lang natifnatal-matnik, kabeche mabial, ki pe rive ba nouvel-pòte natifnatal-matnik la an djokte, an rel-poutoulbonvre, fè y pran letjèt nan divini ek plis pase tousa fè pou y se depareye epi kouri-nouvel la ki, limenm, ka toulong apiye wakle-boulin tan-ka-pase a.

Banbann Covid-19 taha fè moun wè, se pa anni fondokte an gouvelnaj atè-lakay-matnik eti piplis moun-matnik pa fouti konprann, se piplis konpayel sosial ek politik la ki pa fouti bay adan an fè-kakol epi lang-an-frans oben kreyol-dòmi-dewò yo a, toulong adan an fè-koraj ki ka gobe wakle-boulin sosial franse a ki la ka depotjole dekatonn sosial Matnik la.

Moun-peyi-natifnatal Matnik la, limenm, pa ka pe trape an ti tòt-genyen asou tout se sa-sav-longsay-lavi sosial taha ; ek isiya la konsa, yich-dèhè pe rive pèdi tousa gangan ek papa-manman yo te genyen nan goumen rache-koupe douvan. Sa-sav-longsay-lavi sosial atè-lakay-matnik la pa ka kantinen, longsay-ale, mès-longsay politik la pou gouvelman atè-lakay-matnik oben natifnatal-matnik ki pa ni pou se fè y pase-wel-longsay ek vire kabeche y toulong.   

Nan wabap plodari 24 Sèptanm taha (Lwi Telga te desann anlè chouval la pou te fè an kontaj-dekantje moun-djok pare goumen jik senyen eti y te ni anba koumandaj li, tousa asou laliman-bitako Ehèn Lakay, kontaj dekantje taha pa te pe fèt nan lang franse a) se pou se kabeche sa eti lang natifnatal-matnik la fondalnatal pou se pran letjèt nan divini ek pou fè-kakol atè Matnik. Trase an divini ek fè-kakol ka leve prèmie liy fondokte an gouvelman natifnatal-matnik.

Simao moun Wanakera

                            

Djing-kabeche :

1 - An janjol mabial se toulong an janjol dekantjè a ka sèvi pou apiye kabechay li. An janjol anba-jouk se an janjol eti pe pran, o-pi-piti, de rel-peze. Kontel nan an dekantjay moun ka koute progranm-radio politik RLDM, brenbrel tankon vie-kò, laj-moun se janjol mabial la ek progranm-radio politik se janjol anba-jouk la.

2 – Se anni Ehèn Lakay epi se konpayel li a, man ja dekantje sa nan plodari 24 Sèptanm douvan, krèy moun dèhè Lwi Telga te anni adan an djoubap nèg-ginen kont betje, yo te la anni pou "koupe koko Kode", menm si an konpanyi adan yo te vini fè liannaj epi se konpayel Ehèn Lakay la nan lannwit 24 Sèptanm lan, rel-rive yo se pa te pou ladje kawo-tè bitako nan lanmen mayonmbo, mete larel-gouvelnaj krache-dife, tousa. Krèy gawoulè dèhè Ehèn Lakay te pran pawol pou sa, menm si yo pa te ni matjoukann politik, kawbe-mete-nan-brann pou sa.   

3 – Latrenn, se tit eti lakou-peyi-matnik la te ka ba fianza panyol la, maws 1918 a Jwiye 1921, eti lakou-peyi-gwadloup la te ka kriye katoumba, tit an bat oki te mennen fianza taha atè Gwadloup.

4 – CSTM, Centrale Syndicale des Travailleurs Martiniquais, eti Frantz Agasta te doubout nan 14 Fevriye 1975, an lanne apre bidim leve-doubout sosial Janvier-Fevriye 1974 la, Chalve 74, nan tonnfakte kare-atè-lakay Force Ouvrière franse a, se Guy Cabort-Masson ki te mande y tonnfaktaj taha. Nan lanne dèhè, nan 1979/80, mapipi sobreka kabwataj MIM lan (Mouvement Indépendantiste Martiniquais ki te doubout nan 1e Jwiye 1978), Marc Pulvar epi se konpayel politik MIM li a, te rive fè an bawouf asou kabwataj CSTM, sa ki te koupe krèy-defann-djoubakè a nan de dwel, yonn dèhè Frantz Agasta ek Daniel Marie-Sainte ek lòt la dèhè Marc Pulvar eti le de vire sanble nan dekou lagrèv chofè-kanmiyon janvier pou Me 1980 an, CSTM te ni de sobreka-kabwataj nan se lanne 80 ek 90 la, Daniel Marie-Sainte ek Marc "Loulou" Pulvar.

5 – UGTM, Union Générale des Travailleurs de Martinique, eti se tonnfaktaj UTAM (Union des Travailleurs Agricoles de la Martinique ki doubout nan bidin lagrèv Janvier-Fevriye 74 la, atè Chalve) ki fèt nan konsit kabwataj Desanm 1981 an, atè Latrinte.

6 – Pa ni konsians ras-moun atè Matnik menm si ni an plodari nèg-ginen-krann eti Aimé Césaire dekatonnen ek palantje nan lang franse a. Konsians ras-moun an eti Frantz Fanon te ka mete nolfok anba konsians peyi-natifnatal la, ka mande pou moun-anba-jouk la te ale fouye tan-nanninannan-longsay la pou trape tjek faro kore sistenm mete-anba-jouk la. Men, menm lakay Frantz Fanon, mache-chèche taha te ka fèt nan lang zawa-ewòp la ek anni sa te ka pe depotjole y. 

7 -  Le Quatrième Siècle, Edouard Glissant, éd. Seuil Paris 1962, Prix Interallié

8 – DOM/TOM, larel-gouvelman-fondalnatal franse Maws 2003 a depotjole depareyaj DOM (Département d’Outre-Mer) epi TOM (Territoire d’Outre-Mer) lan nan kabeche djezinen de COM (Collectivité d’Outre-Mer) eti chak la ni rel gouvelnaj atè-lakay li ki ta y men eti yo ka depareye anba de tit, "COM régime d’assimilation adaptée" ek "COM régime de spécialité" ; Matnik epi Gwiyann vini laliman-peyi franse anba liy 72 larel-gouvelman-fondalnatal franse a, yo pa anba liy 73 ankò eti se ta Lareyinion, anni Lareyinion ; CTU (Collectivité Territoriale Unique) ek "COM assimilée" pe pran lanmen nan tout kare-gouvelnaj ki pa anba lanmen anni gouvelman franse a andewò sistenm-tribinal, sistenm kolbòkò a, sistenm defann-laliman-peyi, liannaj epi peyi-lòtbòtsay.

 

Ladje se konpayel-politik la anfwa ! Dalsim, Edwin, Lulu epi Volkan

Commentaires

El Caracol del Caribe

La Federación Latinoamericana de Periodistas (Felap) destacó la trascendencia intelectual y revolucionaria de la periodista y escritora cubana Marta Rojas, quien falleciera el domingo de un infarto, a los 93 años de edad.

Carib.News

November is typically known as our month of Independence, but this one is extra special for us as Barbados becoming a Republic on November 30, 2021!

Vérifiez votre commentaire

Aperçu de votre commentaire

Ceci est un essai. Votre commentaire n'a pas encore été déposé.

En cours...
Votre commentaire n'a pas été déposé. Type d'erreur:
Votre commentaire a été enregistré. Poster un autre commentaire

Le code de confirmation que vous avez saisi ne correspond pas. Merci de recommencer.

Pour poster votre commentaire l'étape finale consiste à saisir exactement les lettres et chiffres que vous voyez sur l'image ci-dessous. Ceci permet de lutter contre les spams automatisés.

Difficile à lire? Voir un autre code.

En cours...

Poster un commentaire

Vos informations

(Le nom et l'adresse email sont obligatoires. L'adresse email ne sera pas affichée avec le commentaire.)