VI Cumbre de la Comunidad de Estados Latinoamericanos y Caribeños
20 septembre 2021
AMLO mande pou abwogat OEA
Ciudad de México: Nan dekou sizienm konsit kabwataj CELAC (Comunidad de Estados Latinoamericanos y Caribeños pou se konprann, lawonn gouvelman-peyi Amerik-latin ek Karayib la), Andrés Manuel López Obrador (AMLO pou ti-non) eti peyi y, Meksik, ka pran lanmen nan kabwataj pro tempore CELAC, mande pou fini bat epi Organización de los Estados Americanos (OAS, Organization of American States, nan lang angle etazini-amerik la), an lawonn gouvelman-peyi kontinan-amerik la eti ki doubout depi 1948 ek ki trape masonn-kawbe y atè Washington ek ka gouvelnen liannaj politik nan mitan gouvelman 35 peyi kontinan an, depi Antigwa-ek-Barbuda jik Urugway pase Kolonmbia oben Senvensan-ek-Grinadin. 17 gouvelman peyi te vini nan konsit CELAC taha ki wouvè lapòt a 08hè00 nan pipirit Sanmdi 18 Sèptanm lan epi plodari AMLO ki bout asou pawol taha ka lonhe dwèt asou politik koubare gouvelman ki pa nan lèspri gouvelnaj Etazini, "Es momento de sustituir la política de bloqueos, es necesario asociarnos por el bien de América", eti y plodaye.
respe ba wayalachi-politik se peyi Amerik-latin ek Karayib la. Nan ekonomi ek vann-genyen-machandiz, AMLO rete katjile sa eti epi Etazini ek Kanada, sa fondalnatal pou "nou mare ek siyen an topay ki ka vidjoze machandaj kòtòf la" eti limenm, atjolman-la, nan dekati-kannan epi Ewòp ek Azia.
Kabwatè Repiblik-tilili-peyi-natifnatal Bolivia a (Buliwya Achka Nasyun Mama Llaqta), Luis Arce Catacora, apiye asou sa eti tòt-genyen OEA pa menm epi ta se peyi Amerik-latin ek Karayib la. Nan plodari y, OEA pa pe ka siyale Amerik-latin ek Karayib la, "Nou doubout CELAC pou siyale eti y ka siyale nou OEA pa ka siyale nou. Se dòt tòt-genyen ek dòt rel-lèspri ki ka bay nan OEA", se sa kabwatè Repiblik-tilili-peyi-natifnatal Bolivia a rarate nan an size-koze epi nouvelis TeleSur. Nan lèspri taha Luis Arce rete katjile fok ni an kawbe-gouvelnaj ki ka pòte demokrasi ek pa ka mele nan zafè kòtòf se peyi a. "Nan peyi nou, nou wè sa nan de koko-zie nou. Te ni an trase-welto antra kòtok nan jout-politik Novanm 2019 la" eti y rarate. Luis Arce vire katjete sa eti OEA te vini bat nan jout-politik la nan matje kouri-nouvel eti pa te adan topay nan mitan kawbe-mete-nan-brann lan ek gouvelman an. "OEA te ka mele nan zafè peyi a ek te mete lanmen nan bawouf-anlè-gouvelman an", eti y rete katjile. "Ni an filin amerik-latin. Ni an tjè-senyen eti nou ni pou anchouke" se sa Luis Arce kabeche asou an konsians djoubak yonn-a-lòt nan CELAC.
Kabwatè-gouvelman Senvensan-ek-Grinadin, Ralph Gonsalves, rarate tan-ki-pase nan CELAC eti se nèhè li tou-yonn ki rete nan moun ki fondase kawbe-gouvelnaj la. "Mwen menm kabwatè-gouvelman depi plis pase 20 lanne ek se senkienm dekou kabwataj-gouvelman mwen. Nou ni jout-politik nan peyi noue k se pou sa man ja wè anchay plan-trase-divini anchoukaj jeopolitik. Sa ka tenmbolize lèspri mwen lè man ka wè Brazil pa size bò tab la ek nou ka mande pou y se vire size epi nou nan lanne ka vini". Apre y te vire bay lavwa asou li Fidel Castro ki bay nan fondasay CELAC, se pou y te mande pou "ale pi douvan pase la nou ja rive. Nou ni pou pale ek apiye asou de bagay ka pòte an faro ba moun-peyi-natifnatal nou. Pou ni an fè-yonn nan mitan de mès-longsay-peyi-oliwon taha, Karayib la ek Amerik-latin. Nou ni anchay depareyaj peyi-natifnatal men nan wach latè-wonn lan ek nan tan-nanninannan-longsay nou, ni an tilili katel-dekantje-longsay ki ka mennen nou nan anchoukaj-peyi-oliwon politik. Nou ni an tilili plan-trase-divini ki liannen yonn epi lòt kontel CARICOM, ACS, tousa. Nou menm anchouke epi pòte-kole, teknoloji, chaye-abò-machin, dezas laliwonn. Nou ni ALBA, SICA epi dòt. Plan-trase-divini anchouke nou ka mande nou kabeche yonn-a-lòt menm si doubout nou dèhè lide noue k larel-politik nou pa menm.Nou ni pou kabeche an bokantaj-pawol kalibiche. Nou ja pran pawol pou regle katel-divini peyi nou, nou pa pe bat dèhè. Liannaj nou epi Etazini toulong adan an fè-kakol. Nou ni pou trape an liannaj kòdjòm epi peyi taha pou rive nan an doukou kalibiche".
Ale li nan Prensa Latina, TeleSur ek Cubadebate
La Federación Latinoamericana de Periodistas (Felap) destacó la trascendencia intelectual y revolucionaria de la periodista y escritora cubana Marta Rojas, quien falleciera el domingo de un infarto, a los 93 años de edad.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 04 octobre 2021 à 20:46