« décembre 2021 | Accueil | février 2022 »

janvier 2022

An mapipi dekantjè-plodayè tan-nanninannan-longsay Matnik la

Armand Nicolas

(1925-2022)

Armand Nicolas 1925-2022  Histoire de la Martinique Armand Nicolas  La revolution antiesclavagiste Armand Nicolas pòtre Armand Nicolas Insurrection du sud

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sentèspri, atè Matnik :   Pou moun tankon mwen menm ki te toulong fè an griyen-dan, delè menm an lonje-dwèt asou an kout-zie tro liy-dèhè-liy tan-nanninannan-longsay Matnik la, se liv misie Armand Nicolas a, ek pi nan konte yonn-de-twa, Histoire de la Martinique la, pa te ka rive depareye an wach sosial natifnatal-matnik ek an wach natifnatal-la-frans, delè menm fok te èche pou trape an wach sosial atè-lakay-matnik. Se anni anlè rarate leve-doubout 22 Me a otila misie Armand Nicolas te depareye an wach sosial atè-lakay-matnik epi lòtbòtsay, an larel-gouvelman ki te pran tan rive. Nan rarate Gawoule-politik Sèptanm 1870 la, dekantjè-plodayè tan-nanninannan-longsay la pa te nepi rive depareye an krèy mayonmbo (dèhè Ehèn Lakay) eti te ka goumen pou an bidim toumbilaj sosial ek politik, epi an krèy moun-lanbouk (dèhè Lwi Telga) eti te ka bat pou koubare rayi-ras nèg-ginen ki te ka bay nan tan taha.

Lire la suite "An mapipi dekantjè-plodayè tan-nanninannan-longsay Matnik la" »


Doukou sokodong Gwadloup, Gwiyann ek Matnik la

Way fout !

Omicron Covid-19 test Covid-19 data Omicron variant



 

 

Wòch-kare, Lanmanten, Matnik :   Abo rel toumpak la se ka pete fetay kannan moun kontaminen, vide mawon ka fè siwawa nan lari Gwadloup, Gwiyann ek Matnik. An rel toumpak, 3.011,58/100.000 moun atè Gwadloup, 1.011,04 moun pou 100.000 moun atè Gwiyann ek 3.029,14 pou 100.000 moun atè Matnik, nan 25 Janvie ki fini pase, se moun yo teste pozitif, se pa tout adan yo ki kouche-kalbòy. Nan se twa peyi anba-jouk la, peyi san piès larel-gouvelnaj natifnatal, rel toumpak taha ka dekati, pianmpianm, nan 11 Janvie ki pase, se te  4.180,39 moun pou 100.000 atè Gwadloup (nan simenn 49 lanne 2021 an, 6 pou 12 Desanm, se te anni 41,7 moun pou 100.000),   atè Gwiyann, rel toumpak la se 3.676,76 pou 100.000 ; se Matnik ki pi kòdjòm nan 11 Janvie epi 2.477,78 pou 100.000 moun,  ek ki ja rive pase douvan se de zòt peyi a.

Lire la suite "Doukou sokodong Gwadloup, Gwiyann ek Matnik la " »


Nan mitan bankoulele Covid-19 la

CTO le gade divini, zie gran wouvè   

Cto Drivayaje abò gaba CTO Caribbean Tourism organization Drivayajè

 

 

 

 

 

 

Bridgetown, Barbados :   Caribbean Tourism Organization (CTO pou Kawbe-mete-nan-brann drivayaj oliwon Karayib la) ki trape masonn kawbe y atè Bawbad kouri nouvel eti ka espère an pimpe aleliwon kare-ekonomi drivayaj la menm nan dekou bankoulele Covid-19 la. Se konsa CTO bay lavwa eti nan 18 lanne ki pase, tout se peyi Karayib la te fè moun wè vire-doubout-pimpe yo nan kabeche plan vire-doubout kare-ekonomi drivayaj la, toulong-ale, epi anchay topay drivayaj epi anchay pòte-kole epi kawbe-gouvelnaj peyi-karayib ek peyi oliwon-latè nan kare-mete-nan-bran sokodong lan ek nan dekatonn ekonomi.

Lire la suite "Nan mitan bankoulele Covid-19 la" »


Jout-politik nan Repiblik Bawbad

BLP wouj-anni-wouj, 30-0 !

Barbados map of election Mia Amor Mottley - BLP Barbados welcome to Barbados Mia Amor Mottley Repiblic of Barbados

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Bridgetown, Barbados :   Mia Mottley  epi BLP (Barbados Labour Party) genyen se 30 kare-size kawbe-plodari politik Bawbad la pou dezienm kou, apre y te mete jou jout-politik la 18 mwa douvan jou eti larel-fondas-politik Repiblik Bawbad la te konte.  7 krèy-politik te ka bat nan jout-politik taha ek DLP (Democratic Labour Party, eti Verla De Peiza ka kabwate) epi APP (Alliance Party for Progress, anba kabwataj Bishop Joseph Atherley) te krèy-politik fè-koraj le pi djok. Te ni 9 joutè-politik san krèy-politik. Nan plodari kriye woulo y, kabwatè-gouvelman Bawbad la  te gremèsie moun Bawbad pou pran yo pran lavwa-regle "Stay the Course" la (Ale oben rive jik bout) pou ta yo.

Lire la suite "Jout-politik nan Repiblik Bawbad " »


Doukou sokodong lan atè Gwadloup, Gwiyann ek Matnik

An bidim dezas !

Covid-19 data Covid-19 Omicron variant Operating efficiency

 

 

 

 

 

 

Galocha, Andale, Matnik :   Ki chimen Gwadloup te pran pou te a 41,7 moun pozitif pou 100.000 moun teste, nan simenn 49 la (6 pou 12 Desanm 2021) ek rive a 4.180,39 moun pozitif pou 100.000moun teste nan 11 Janvie ki pase ? Nan menm 11 Janvie taha, atè Gwiyann, rel toumpak la se 3.676,76 pou 100.000 ; se Matnik ki pi kòdjòm epi 2.477,78 pou 100.000 moun, nan statistik La-frans, nan menm 11 Janvie taha, rel toumpak la te a 2.828,58 touhou pou 100.000 moun. Nan dekou eti se peyi Ewòp ki nan piplis peyi ki anba de bidim rel toumpak konsa (peyi otila rel pran-pitji a ka fetaye men fok atann pou apiye rel-plodari taha), se te ke pou konprann Gwadloup, Gwiyann ek Matnik pri adan an liannaj blo epi La-Frans, owala-la ni an ti wouspel boul moun-gwadloup, moun-gwiyann ek moun-matnik la ka kouri monte An-Frans, ek pou gouvelman atè-lakay ki pa ni nan se peyi taha, doukou sokodong lan ek/oben sosial la ka pe toumbile nan an bat-zie.

Lire la suite "Doukou sokodong lan atè Gwadloup, Gwiyann ek Matnik" »


Nan rete-sonhe goumen pòte-nouvel André Aliker la

Anni kouri-nouvel gouvelman franse a

 

Andre Aliker 1896-1934 Andre Aliker par A. Nicolas Andre Aliker kò-lonji-frèt asou sab Fon-bouwle a Andre Aliker lari a

 

 

 

 

 

Si ni an bidim sa-sav pou se trase nan dekou banbann sokodong taha eti rale an bidim banbann sosial nan de peyi-karayib anba-jouk gouvelman franse a, Gwadloup ek Matnik ; se pou yonn, san an gouvelman natifnatal oben menm an gouvelman atè-lakay, san an larel-gouvelnaj atè-lakay, moun nan an peyi pa fouti rive tann ek konprann an kouri-nouvel san ale wè an plan malfentè dèhè y, an konfiolo djab nan tjou-man-deviran ki ka rale fisel pou mare peyi a, gare lakou-moun natifnatal la. Atè Gwadloup ek Matnik, mil-an-mil moun ka bat lari depi twa mwa pou se kore pase-wel sokodong gouvelman franse a epi dòt ti bagay toumpak-lavi toulehou, nan an leve-doubout sosial ki pa ka jenhen rive fè moun tann, se se an tanbi-rezonnen politik, an gouvelman atè-lakay, ale wè an wayalachi politik, Repiblik Gwadloup la oben Repiblik Karayib Matnik la, mete an larel-tribinal sosial nan brann, ayen ki se lonhe dwèt asou sistenm gouvelnaj franse a nan se peyi taha ;ayen ki ka, se se, depareye an gouvelman franse asou an bò epi an lakou-moun peyi-natifnatal-matnik oben peyi-natifnatal-gwadloup, ayen toubannman.

Lire la suite "Nan rete-sonhe goumen pòte-nouvel André Aliker la" »


Doukou anni-tjwe-moun nan Ayiti

De nouvelis towblip, alelouya-akasia

Ayiti nan koulè y Ayiti bawouf-mare-moun Ayiti - Martissant Ayiti lari Pòtoprens

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Laboul, Pòtoprens, Ayiti :   An tilili moun ek krèy pòte-nouvel oliwon-latè lonje dwèt asou doukou anni-tjwe-moun ki ka bay nan Ayiti apre an krèy mastokè eti yo kriye Ti Makak tjwe de nouvelis, John Wesley Amady (Radio Ecoute FM ki trape masonn li atè Monreyal, nan Kebek) epi  Wilguens Louissaint, an nouvelis atè-lakay-ayiti, dapre nouvel-pòte Alterpresse. De vare-lavi-moun taha ka vini apiye an doukou bankoulele otila gouvelman peyi a pa fouti mete ayen anba lanmen y ek pou 950 kidnape-moun fèt nan lanne 2021 an, dapre nouvel-pòte an kawbe dekantjay lanmen-djok moun ki ka wouvè lapòt li atè Pòtoprens.

Lire la suite "Doukou anni-tjwe-moun nan Ayiti" »


Peyi Amerik-latin ek Karayib la

22enm Konsit CELAC  

CELAC -Arjantina CELAC logo Celac_banderas_de_estados_miembros
CELAC canciller-argentino
           

 

 

 

 

Buenos Aires, Arjantin :   Jedi taha, kabwatè-repiblik Arjantin lan, Alberto Fernández, ka voye eya-la anlè se kabwatè-gouvelnaj liannaj epi peyi-lòtbòtsay nan se gouvelman Amerik-latin ek Karayib la epi tout sobreka-kabwataj kare plodayè-politik-peyi ki ka rive nan 22enm konsit CELAC (Comunidad de Estados Latinoamericanos y Caribeños) la. Nan dekou taha, Meksik ke ladje kabwataj pro tempore CELAC  nan lanmen Arjantin. Dapre nouvel-pòte a, kabwatè-repiblik Arjantin lan ke drese an bidim tab-brigay nan kawbe mès-longsay-peyi Kirchner la, ba tout plodayè-politik ki ke vini. Nan menm jounen taha, kabwatè-gouvelnaj liannaj epi peyi-lòtbòtsay nan gouvelman Arjantin, Santiago Cafiero, ke pran an pawol-douvan epi piplis adan plodayè-politik peyi ki ke vini nan konsit la, avan gran koze politik Vandrèdi a, nan Palacio San Martín lan, dwe dis-hè solèy-leve atè-lakay.

Lire la suite "Peyi Amerik-latin ek Karayib la " »


Atè Gwadloup, Gwiyann, Sen-Barth ek Sen-Mawten

Larel-gouvelnaj dezas sokodong

Covid-19 Covid-19 test Covid-19 Sars-Cov2 Covid-19 Trinidad and Tobago 26 11 21             

 

 

 

Peren, Zabim, atè Gwadloup :   Fok an moun se mapipi dekantjè statistik pou rive fè moun konprann ki chimen-kouri an rel toumpak se pran pou ladje  41,7/100.000 nan simenn 49 la (6 pou 12 Desanm) rive a 1082,58/100.000 nan 1e Janvie. Se pa anni pou vini fè tjek sosioloji anba-bwa Ajoupa-Bouyon, ti-lèspri voye-monte toulong lan te ke ka fè rel toumpak la antipile zoup nan chak dekou gran wouspel, kontel Lannwel, Kannaval, Pak oben Jwiye-Awout. Nan se dekou taha anchay moun ka sòti An-Frans rive-o-peyi, anchay drivayajè ka vini fè an sose tou men pa ni anpil liannaj nan mitan mayonmbo Goubè a ek drivayajè ka pran solèy bonda-dlo anlè sab Gozie a. Nan menm dekou taha, rel toumpak Matnik la ladje 95,33 pou 100.000 nan 1e Novanm pou 239,44 pou 100.000 nan 26 Desanm ek rive a 780,49 pou 100.000 nan 1e Janvie. Gwiyann ladje 173,38/100.000 nan 26 Desanm pou 814,27 pou 100.000 moun nan 1e Janvier. Se de bagay, yonn se te ke pou kawbe-gouvelnaj sokodong franse a pase lanmen-kotjen nan statistik la pou fè moun kouri pran pitji, nan menm ti-lèspri taha eti pitji ka djeri Covid-19 ; lòt la se anchay moun atè-lakay, anchay koutja, ki ale fè nwel yo An-Frans otila se la Covid ka bay se tan taha, ki ka vire lakay yo (Gwadloup, Gwiyann ek Matnik) epi sa pa grap.

Lire la suite "Atè Gwadloup, Gwiyann, Sen-Barth ek Sen-Mawten " »


An bankoulele san wabap

218enm lanne-vire wayalachi-politik Ayiti

 

Ayiti Ariel Henry tjè-senyen Ayiti nan koulè y Ayiti djing-repiblik Ayiti bann-twel la douvan              

 

 

 

 

 

 

Gonayiv, Ayiti :   Nan dekou 218enm lanne-vire wayalachi-politik Ayiti a, tankon chak lanne atè Gonayiv, lanbouk otila Jan-Jak Desalin te fè prèmie plodari wayalachi-politik Ayiti nan 1e Janvier 1804, an bidim petaye-kout-fizi te fèt eti an moun alelouya-akasia ek kat flandje. Kabwatè-gouvelman Ayiti, Ariel Henry epi ti krèy kabwatè kawbe-gouvelnaj nan gouvelman Ayiti sòti nan Katedral Rete-sonhe Gonayiv anba an petarad kout-fizi, ka kouri biliki anba kout fizi. Nan lanne douvan, 1e Janvie  2020 ek 1e Janvie 2021, kabwatè-repiblik Ayiti a, Jòvnel Moyiz, pa te rive monte Gonayiv pou gloriye wayalachi-politik taha pou krèy-politik nan fè-koraj ki te leve doubout, men nan dekou taha pa te ni bidim petaye-kout-fizi a.

Lire la suite "An bankoulele san wabap" »