« février 2022 | Accueil | avril 2022 »

mars 2022

Doukou sokodong nan Amerik-latin ek Karayib la

An ti ranbonni, pianmpianm

Covid-19 data Covid-19 Laboratoire Covid-19 Covid-19 lopital Matnik

 

 

 

 

Tè-patàt, Makouba, Matnik :   Doukou sokodong lan ka ranbonni atè Matnik ek nan piplis peyi-karayib ek peyi-amerik-latin. Atè Matnik otila gouvelnè franse a sispann larel-gouvelnaj toufe-dife a, dwe jòdi a, rel toumpak la towblip a 989,55/100.000 moun ; nan 14 maws ki pase, se te 3.000/100.000 ek kat jou douvan, se te 3.699,52 ; an bidim dekati pou pase anba rel 1.000/100.000 la men ki nolfok liy vèw la eti se 50/100.000 moun. Atè Gwadloup, rel toumpak taha a 928,15 pou 100.000 moun, se te  1.070,64/100.000 ni owonzon 15 jou.  Gwiyann pi dous epi 138,29/100.000 men nan bay-monte,  ni tjenz jou ki pase, se te 102,17/100.000.  Fok toulong vire matje, se pa tout moun yo teste pozitif ki kalbòy ek rel toumpak taha se pa an janjol poto-mitan nan dekantjaj doukou sokodong lan nan se peyi taha.

Lire la suite "Doukou sokodong nan Amerik-latin ek Karayib la" »


Trase pòtre an mapipi plodayè wayalachi-politik peyi-natifnatal-matnik la

Guy Cabort-Masson

(1937-2002)

Guy Cabort-Masson (1937-2002) karibel Guy Cabort-Masson foto ta Alex Ferdinand Guy Cabort-Masson nan 1974 Guy Cabort-Masson Les Puissances d'argent en Martinique

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Nan an rete-koze ba CARIB FM epi Guy Cabort-Masson nan Jwiye-Awout 1988, man te rete estebekwe lè, nan rarate eti y te ka rarate asou leve-doubout sispann djoubake Chalve a, nan 1974, mapipi konpayel-politik-matnik la te reponn : "lè yo tjwe Ilmani, man di se boug la, ki moun nou ka tjwe ?" ; an pawol ki te ka fè mwen sav se pa moun lòlòy ki te la, se moun ki te doubout-djok, moun ka reponn kou pou kou, moun ki ni an peyi nan kabèch yo, moun ki sav karetel-ale tan-nanninannan-longsay la, moun ki ni an mès-longsay-peyi politik dèhè yo ; ek se pa pou te ale badjole asou an koulè lapo-fidji, se moun an ki ka miyonnen lapo-fidji yo aleliwon-galba nan menm balan yo ka palantje lang-pale franse a nan peyi a.  Men, anni pou lang-pale franse taha ki ka foute tout moun atè-lakay-matnik nan kakarel douvan an zawa-ewòp ki debatje, Guy Cabort-Masson pa te rive trape an djokte-piaye  pou te wouvè zie moun-peyi-matnik asou chimen-divini yo, asou fondokte anrel-rive wayalachi-politik natifnatal-matnik.

Lire la suite "Trase pòtre an mapipi plodayè wayalachi-politik peyi-natifnatal-matnik la" »


Rete-sonhe nan 24 maws 2022 taha

"Plodari asou twa tonm"

Rete sonhe 24 Maws 1961 Georges Gratiant G. Gratiant -plodari asou twa tonm- Lanmanten matje-nan-mab G. Gratiant

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Lanmanten, Matnik :  Plodari eti Jòy Grasian, kabwatè-politik kawbe-gouvelnaj Lanmanten,  te bay apre petayè-mitrayèt la-frans te fiziye twa moun  natifnatal-matnik, se pa an progranm politik, se anni an plodari, an pawol sosial ek politik eti kabwatè-gouvelnaj lanbouk Lanmanten an te voye tankon pou lafanmi se twa moun alelouya-akasia-lata taha te tjenbe-tjè ek pou lavi toulejou te vire pran kous-kouri-ale y. Se an plodari politik, se pou y te lonje dwèt anlè se petayè-mitrayèt la ki te sere dèyè larel-gouvelman an-frans pou te tjwe twa moun natifnatal-matnik ; se pou y te lonje dwèt asou se zawa gante-fere a (61 kolbòkò franse eti an betje, R. Oberi, te fè kriye apre y ki te vini pektekole djoubakè kann nan  leve-doubout-sispann-djoubake yo nan lari Lanmanten, ka espere Jòy Grasian ki te fè eti kabwtè-tribinal la-frans atè Matnik pou y te fè yo ladje de djoubakè kawbe-bitako, M. Teodò ek K. Bonifas, yo te mare lajol nan jou douvan) ki te ka depotjole peyi Matnik la, moun ka djoubake, twa sèrkèy epi 21 a 25 moun flandje a kout-fizi, anni pou an chinkay pen yo te ka mande trape.

Lire la suite "Rete-sonhe nan 24 maws 2022 taha" »


World Food Programme Haiti

4,5 milion moun-ayiti grangou

 

Ayiti 4.5 milion moun grangou Ayiti -PAM Ayiti PAM sak diri Ayiti -PAM WFP

 

 

 

 

 

 

 

Pòtoprens, Ayiti :   Pierre Honnorat eti se sobreka-kabwataj Progranm Lawonn Peyi Oliwon-latè nan bay-nannan, kouri nouvel nan an konsit dijital eti 4,5 milion moun-ayiti anba jouk grangou, se 45% moun nan peyi a, ek 1,5 milion adan yo, pri epi tan ka kouri. Sobreka Progranm Peyi-oliwon-latè a apiye asou sa eti pou peyi-karayib taha ki anba swen machandiz ka debatje, moun toulong nan an rel-doubout defarozè, nan doukou dispay ekonomi ka vini toulong pi rèd.

Lire la suite "World Food Programme Haiti " »


Doukou sokodong nan Amerik-latin ek Karayib la

Apre kouri kannaval la

Covid-19 data Covid-19 test Covid-lopital
Covid-19 Laboratoire

 

 

 

 

Gwo-Wòch, atè Foyal, Matnik :   Doukou sokodong lan vini gate towtow atè Matnik, an bidim bat-dèhè epi an rel toumpak ki vire a plis pase 3.000/100.000 moun (se 3.699,52/100.000 moun nan 11 Maws ki pase) ; atè Gwadloup se 1.070,64/100.000 ek atè Gwiyann se an ti 102,17/100.000. Se pa anni pou vini badjole sa eti kannaval 2022 a epi Papa Varyan y lan, gate sokodong Matnik ; se pa jòdi man ka matje sa eti se pa tout moun yo teste pozitif ki kalbòy ek mi rel moun kouche nan kabann-lopital pi wo atè Gwadloup 48,1%  epi rel toumpak 1.070,64 pou 100.000 moun li an, pase atè Matnik otila se 46,2% epi 3.699,52 pou 100.000 moun li an ; Gwiyann se 15,4%, nan vèw menm, jòdi 14 Maws taha. Nan menm rel-konprann lan, atè Matnik, ni 84 moun kouche nan kabann-lopital eti 12 adan yo kouche nan kabann vire-pran-souf, atè Gwadloup se 115 moun nan kabann-lopital 13 moun nan kabann vire-pran-souf.

Lire la suite "Doukou sokodong nan Amerik-latin ek Karayib la" »


Nan dekou Jounen gloriye goumen sosial fanm oliwon-latè

Gloriye Pòte-kole fanm

CARICOM Secretary-General  H.E. Dr. Carla Barnett Fanm Igualdad-de-genero CARICOM IWD 2022 Caricom-bandera

 

 

 

 

 

"Nan fè kantekantaj fanm/nonm lan ale douvan lajounen-jòdi tankon an motè djok nan dekatonn lan ek nan mete nan brann pou veye anlè an lavi san semeda ni lanmizè-ble, nou la ka bàt  pou an divini longsay ek an kare-peyi anpil lavi pou tout moun."

 Kouri-nouvel dk. Carla N. Barnett, sobreka-kabwataj CARICOM nan dekou Jounen gloriye goumen sosial fanm oliwon latè, 8 Maws 2022 taha.  

"Se epi an doubout-krann ek an bidim dousin-sansle man ka gloriye se fanm ek se tifi nou an, oliwon kare-peyi Karayib la, nan dekou Jounen Fanm Oliwon-latè taha. Jòdi a se an dekou-anni-faro pou gloriye pòte-kole fondok ek lonhe-pal san bòdaj eti fanm ka fè chak jou lakay yo, nan lakou yo, nan peyi yo ek plis pase sa, nan tout wach lavi-toulejou. Nou la pou gloriye tousa yo ja fè ek lonyen bay-douvan ki fèt nan rive kantekant epi se nonm lan, men nou sa mizire chimen ki rete pou fè. Jounen Fanm Oliwon-latè ka ban ou an laliwonn fondalnatal pou klere katel eti fanm ni pou doubout djaka douvan yo pou rive jik bout  trape tout lanmen-djok yo ek pou rale se nonm lan ek se tibray la nan apiye kantekantaj nonm/fanm lan.

Lire la suite " Nan dekou Jounen gloriye goumen sosial fanm oliwon-latè" »


Progranm-jou-apre-jou jik lanne 2030

Konsit asou dekatonn longsay  

CEPALC ceremonio CEPALC agenda2030_ Desarrollo sostenible economía

CEPALC  una década de acción para un cambio

 

 

 

 

 

 

 

San José, Costa Rica :   Kabwatè-repiblik Kostarika a, Carlos Alvarado, sobreka-kabwataj anba-koumandaj ONU, Amina Mohammed, ek sobreka-kabwataj CEPALC (Comisión Económica para América Latina y el Caribe), Alicia Bárcena, wouvè lapòt senkienm konsit peyi Amerik-latin ek Karayib la asou dekatonn dekatonn longsay otila  se kabwatè kawbe-gouvelnaj la, plodayè-politik se gouvelman-peyi a, sobreka ONU, sobreka kawbe-gouvelnaj oliwon-latè, epi dòt brannzè ke gade wè lonyen ek dekantje bay-douvan epi katel  nan mete-nan-brann progranm-jou-apre-jou jik lanne 2030 lan. Se Repiblik Kostarika a ki ke gouvelnen CEPALC, pro tempore.

Lire la suite "Progranm-jou-apre-jou jik lanne 2030 " »


Trann-twazienm Konsit kabwatè-gouvelman peyi-CARICOM

Trase-karetel wabap konsit   

CARICOM 33eme conference of heads of government Belize CARICOM 33rd inter-sessional meeting CARICOM-Heads march 2022 CARICOM Belize Governor

 

 

 

 

 

 

 

Ambergris Caye, Beliz :   Trann-twazienm konsit kabwatè-gouvelman peyi-CARICOM te bay nan 1e ek 2 Maws ki fini pase. Se kabwatè-gouvelman Beliz, John Briceño, ki te ka kabwate konsit la ; piziè kabwatè-gouvelman te vini nan konsit la nan laswè ek zoklèt kontel Philip Davis (Bahamas), Mia Amor Mottley (Bawbad), Roosevelt Skerrit (Dòmnik), Keith Mitchell (Grinada), Ariel Henry (kabwatè-gouvelman Ayiti, pou an tan fann) ek Easton Taylor-Farrell (kabwatè kawbe-gouvelnaj Monserat) ;  kabwatè-repiblik Sirinanm lan, Chandrikapersad Santokhi, te vini ; kabwatè-repiblik Gwiyana a tou,  Mohamed Irfaan Ali te la ; an konpanyi kabwatè-gouvelman te nan konsit dijital  kontel, Gaston Browne (gouvelnè-politik CARICOM nan pase-lanmen ek kabwatè-gouvelman Antigwa-ek-Bawbouda), Andrew Holness (Jamayik), Timothy Harris (Senkits-ek-Nevis) ek  Phillip Pierre (Sentlisi) ; se Montgomery Daniel eti se kabwatè kawbe-gouvelnaj chaye-moun-abò-machin ek djoubak ki te ka plodaye ba Senvensan-ek-Grinadin ek se Amery Browne kabwatè kawbe-gouvelnaj liannaj epi peyi-lòtbòtsay ek CARICOM nan gouvelman Trinidad ek Tobago  ki te vini nan konsit la.

Lire la suite "Trann-twazienm Konsit kabwatè-gouvelman peyi-CARICOM" »


Trann-twazienm Konsit kabwatè-gouvelman peyi-CARICOM

Fè debouya nan mete CSME nan brann   

  CARICOM 33eme conference of heads of government Gaston-Browne Antigwa and Barbuda CARICOM CARICOM Secretary-General  Dr. Carla Barnett CARICOM Belize Governor

 

 

 

 

Ambergris Caye, Beliz :   Kabwatè-gouvelman Antigwa-ek-Bawbouda, eti nan menm balan an se kabwatè gouvelnaj-politik CARICOM avan pase lanmen, mapipi-eskwaya Gaston Browne lan, mande pou trape an toumbilaj nan boulin mete-nan-brann CSME (CARICOM Single Market and Economy pou Kawbe-tre yonnife ek ekonomi CARICOM lan) nan dekou wouvè-lapòt 33enm konsit kabwatè-gouvelman peyi-CARICOM lan, atè Beliz, asou de jou, depi 1e pou 2 Maws. Kabwatè gouvelnaj-politik CARICOM lan te apiye asou sa eti an CSME nan fetay djokte y, te fondalnatal pou vire-pran-ekonomi an apre banbann Covid-19 la nan kare-peyi a eti pe pa bat dèhè nan palantje se zouti-fondok la.

Lire la suite "Trann-twazienm Konsit kabwatè-gouvelman peyi-CARICOM " »


"Papa Varyan"

Vaval 2022 a.

Kannaval 2022 Vaval la Vaval2020... Vaval 2019 Agoulous Vaval kannaval 2018

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Se nèhè pou tan djoubake-djezinen yo pa te ni, se gouvelnè franse a eti ka kabwate tan-ka-pase atè Matnik ek kabwatè-gouvelnaj Foyal pa ni piès djokte politik pou pase anlè larel-gouvelnaj gouvelnè franse taha, men Vaval 2022 taha wòkòkòy ek malouk menm, ladje wòkòkòy ek malouk ka ale. Menm si se te ke an vlen-senyen-kòch ek sa eti moun ka wè anni nan mikròskòp pa te ke pe bidjoul piès toubolman, men kanmenm, Vaval taha bwabwa epi-se-tout. Se pa jòdi man ka matje sa eti Vaval la se pa an bwabwa, se pa anni an bwabwa, ek kawbe-mete-nan-brann nan mès-longsay lanbouk Foyal te, depi mitan se lanne 70 la, fè moun atè-lakay-matnik wè an bwabwa pi djezinen, pi kabeche, pi prelè, pi bòdzè, pi wototoy, se ba y lè pou y pase. Atè-lakay-matnik, Vaval la se wangan1 kannaval la, se pa nepi an kasik2 oben an mayimbe3,  se pa anni an kabwatè eti ka bloublou moun, ka piaye moun, ka fè pou moun mache dèhè y asou kat jou, se an flouzouyè tan-ka-pase a, nan lèspri taha eti y ka treleye tout dekinay sosial la dèhè y asou kat jou.

Lire la suite ""Papa Varyan"" »