120 lanne apre deblozonn 08 Me 1902 a
08 mai 2022
Katel-dekantje-longsay sosial dèhè
Anni pou 28.000 moun ki brile nan deblozonn-volkan 08 Me 1902 a, an tilili wach-dèhè eti se wach-dèhè anlè kannan-moun ki pi fondok, te kouri lawonn Matnik nan lanne dèhè. Rarate-lavi atè-lakay-matnik la se pou bay lavwa asou an peyi ki te vini ka trimen, san ayen pou ta y ek an bidim konpanyi moun ki ale rete lòtbòtsay, Ayiti, Etazini, Gwiyann, Panama, Sentlisi, Trinidad ek Tobago, Venezwela, jik An-Frans delè, pou piplis. Owala an bidim konpanyi moun ka ladje an peyi pou ale rete lòtbòtsay, se pou se tann ek konprann se brayès la ki piplis adan se moun taha, ek se brayès la ki pe ni tjè pou vire koumanse sa ki te ja fèt, ek lèspri kabeche bagay krache-dife ki ka ranbonni sa pa tjenbe nan tan-ka-pase oben nan an dezas blo.
Lamenm dèhè wach-dèhè anlè laliwonn lan (piebwa ki brile, mòn-sann ki leve ek ki, lanne epi lanne dèhè ke kantinen se lavalas-matjak-frèt la, lawviè ki sek ek lawviè ki vini ka fè dlo yo, dlo-lasous ki kontaminen, tout bèt anba-bwa ki brile, rel gaz-souf, lapli jòn-zabriko, tousa), se wach-dèhè anlè kannan-moun (moun ki brile ek tere anba rel-sann-a-kouri, moun ki chape ale rete nan laliman lòtbòtsay3, moun ki chape ale rete nan peyi-lòtbòtsay4, rel kannan tjanmay-piti ki tizi pou brayès la ki piplis nan ale rete nan peyi-lòtbòtsay, tousa epi anchay dòt ti bagay nou ke pe dekatonnen pi douvan) epi dèhè tout katel-dekantje-longsay kannan-moun, ni an tilili katel-dekantje-longsay sosial, politik ek mès-longsay-peyi, tousa. Nan katel-dekantje-longsay sosial la se pou se tann ek konprann, nan prèmie blo, anchay moun ki kalbòy nan laliman oliwon volkan an ek pou kay-rete ki kraze oben brile, anchay moun ki yonn anlè lòt anba se joupa lonhe pal la. Owala ni moun wòkòkòy an kote, se pou an konpanyi bafrezè ek malfentè debatje, bloublou moun pou pran sa yo pa ni, pran fanm pa fent, genyen pou peye apre ek vann kòtok ba moun, tousa adan wach-dèhè sosial deblozonn-volkan 1902-1905 lan ek debaba lanbouk Senpiè a tankon lanbouk-gouvelnaj Matnik menm si Foyal5 te ja ni anchay kawbe-gouvelnaj asou laliman y. Tout deblozonn-volkan ni anchay wach-dèhè ekonomi ek sosial pou tout dezas anlè laliwonn mayonmbe a, mazonnaj ki pa ka bay, tout jaden brile, tout bèt anba-bwa ki brile, wòch-koray anba lanmè ki chode oben pran sann ek bonm-volkan, tout lizin ek djoubaktwa nan laliman deblozonn lan ki djigilòp.
Lè nou leve tout se katel-dekantje-longsay sosial taha, se pou, lamenm dèhè y, gade wè pou katel-dekantje-longsay politik ; se anni larel-gouvelnaj ki ka pe, dabò-pou-yonn, konte ek depenn se katel-dekantje-longsay sosial la, sav ki tjak sosial an gouvelman, an kawbe-gouvelnaj, ka pe mete pou regle douvan-douvan ek sa ki pe atann an dezienm wonn-regle, sa tou-yonn ja anba bidim janjol tan-ka-pase a. Owala an moun se brennen janjol tan-ka-pase a, se pou tjoke politik la. Pi nan fondok, menm lè gouvelman djigilòp nan dezas-laliwonn lan6, se pou, fap-fap vire pran mete lanmen anlè kabouya pou tjenbe tan-ka-pase a. Menm si kawbe-gouvelnaj politik atè-lakay la, Conseil Général7, lanne 1902 te ni an ti lanmen-gouvelnaj anni anlè an ti konpanyi katel-dekantje-longsay kòtòf peyi a (lajounen-jòdi yo pa menm ni sa apre bawouf politik 19 Maws 1946 yo a), yo pa te ni kabouya pou te kalibiche, se se pianmpianm, tan-ka-pase a nan dekou an dezas lliwonn. Apre deblozonn-volkan Soufriere Hill 25 Jwen 1997 la eti mete lanbouk gouvelman an Plymouth nan sann ek debaba lonmwatje Monserat, peyi-karayib taha eti te ja ni an gouvelman-peyi-Caricom pou ta y, te vire vini an laliman-peyi Anglitè. Apre latè-tranble 12 Janvie 2010 la, Ayiti vini anba gouvelnaj Lawonn Peyi Oliwon-latè epi an gouvelnè ki sòti Etazini. Atè Matnik, apre deblozonn volkan, kawbe-gouvelnaj la fini pèdi tout ti lanmen djok eti y te trape nan 1866 ek pou vini an laliman-peyi franse nan Maws 1946 men plis pase sa, se pou krèy sosial mitan an, se vie-blan-peyi a ek milat la, te djigilòp anba sann cho volkan an ek pou nèg-ginen an vini touve kòy blo douvan betje a eti gouvelman franse a te mete tout djokte lahan-mete-nan-brann nan lanmen yo, nan 1852, ek se konsa depotjolaj peyi Matnik la vire pati pi djok ek pou Matnik te vire nan ekonomi anni-machandiz-makadè a, dwe 1936-39. Se pa anni pou "matjak-dife ki bouche klarinèt"8, deblozonn-volkan Matnik la se plis rel-sann-a-kouri pase matjak-dife, an dezas-laliwonn ka toulong chaye an tilili bidim-tjak politik ek sosial (andewò tjak liannen epi branbrann-kòtok, tjak ekonomi lamenm-la) eti ka pe pimpe, vire pimpe longsay nan tan-ka-pase.
Pou gouvelman natifnatal-matnik, oben menm an gouvelman atè-lakay-matnik, ki pa te ka bay nan tan taha, ni menm lajounen-jòdi, pa te pe ni, se se an kontaj matjoukann, matjoukann-kòtok ek matjoukann moun-doubout, pou te jere doukou apre-dezas-laliwonn lan eti, si sa te fèt, sa te ke leve an mès-longsay dezas-laliwonn dabò-pou-yonn, ek pi dèhè ankò, kantinen mès-longsay-peyi a ek fè pou se fè-kakol politik lajounen-jòdi a te pi vidjò, pi anchouke nan wach peyi a, pi kalibiche nan mitan laliwonn natifnatal-karayib la ek gouvelnaj-politik antra La-Frans ek Ewòp la. Ki matjoukann politik, matjoukann mès-longsay-peyi, ek menm matjoukann laliwonn eti an dezas-laliwonn tankon an deblozonn-volkan se pe ka pòte ? Ki matjoukann an peyi tankon Matnik te ni pou te vire doubout pimpe apre deblozonn-volkan 1902-1905 lan ? Se pou se mande sav kisa ki an dezas-laliwonn, se pa anni pou depenn li, ek nan kilès dekou esa eti an peyi, an bidim lakou, ka pe santaye apre dezas laliwonn ?
Si nan se chenn yonn-a-lòt sosial la tout moun ka pe konprann an dezas-laliwonn eti pèsonn pa pe ni piès pwen anlè y (se bagay ka rive flap ek ka vire pati towtow, menm pou an hurakàn eti moun lajounen-jòdi ka pe wè y rive pou teknoloji pòte-nouvel ki pi dekatonnen), se toulong an dekou vire sanble moun, fè yonn pou rive pran kabouya mare wakle-boulin sosial tan-ka-pase a, pa ni anchay moun pou rive wè an santay politik oben mès-longsay-peyi dèhè dezas-laliwonn lan. Nan lanne lamenm dèhè ourakàn Maria, Dòmnik te trape an bidim pimpe ekonomi, +5% ek nan yonn-a-lòt oliwon-latè ki te leve dèhè dezas-laliwonn taha, anchay konpayel vann-genyen-machandiz krache-dife. Pou gouvelman natifnatal-dòmnik9 eti peyi taha te ni pou ta y, te ni an jeray kòdjòm apre-dezas ki pòte an santay ba Dòmnik jik jòdi, ka rive trape liannaj kalibiche kontel epi La-Chin ek Taywann nan menm balan an. Isiya la konsa, se pou kabeche sa eti si dezas-laliwonn lan se an dekou pou moun se fè yonn adan an peyi, an bidim lakou, an laliman-peyi nan se yonn-a-lòt nanninannan10 an, se tankon an vire nate liannaj sosial la (ek la eti ni vire nate ni toulong an kontaj, se se towtow, anlè matjoukann lan) ek nan peyi otila pa ni an gouvelman atè-lakay oben natifnatal, pa ni an yonn-a-lòt mete-nan-brann-gouvelman, vire-nate taha ka rete anni pou rarate-lavi moun. Owala wakle-boulin tan-ka-pase a, eti ka rive epi lonje-pal peyi-oliwon-latè, se pase adan vire-nate taha, se pou y depotjole lamenm.
Nan deblozonn-volkan 08 Me 1902 a, pou gouvelman atè-lakay eti Matnik pa te pe ni pou ta y ek pou piplis gouvelman peyi-oliwon-latè ki te anba-jouk, wakle-boulin sosial taha te gare chimen nan ale-rete-lòtbòtsay, atè Fonlaye (Chelchè), Tivoli oben Lameday (Fòdfrans), ek pi nolfok, nan peyi-lòtbòtsay (Ayiti, Dòmnik, Etazini, Gwiyann, Sentlisi, Trinidad oben Venezwela, tousa) ek pou, menm si ni toulong an wakle-boulin tan-ka-pase (pou teknoloji krach eki ka debatje) nan tout wakle-boulin sosial la, Matnik te vini pi nan chinpontong ek pa te rive vire doubout pimpe anfwa, jik lajounen-jòdi, Senpiè, 4.122 moun nan 2018, pa vire tankon an mapipi lanbouk nan peyi Matnik la. Pou gouvelman atè-lakay-matnik ki pa te ni pou jere dezas-laliwonn nan tan taha, ek si te ke ni an dezas-laliwonn menm rel epi 08 Me 1902 Senpiè a, nèhè se vire nan menm penpenp lan, pa te pe ni wakle-boulin sosial ek se plis an bat-dèhè sosial ki rive nan dekou dezas-laliwonn taha, piplis adan krèy sosial milàt ek betje-griyav la djigilòp anba sann ek dife volkan an epi kite krèy sosial defaroze nèg-ginen an tou-yonn douvan betje a epi gouvelman franse a ; nan tan taha, se anni adan krèy-sosial milàt ek betje-griyav la otila te ni an plodari politik, gouvelnaj atè-lakay, "apiye-asou-pwa-kò-nou" ki te ka bay. Nan se krèy-sosial defaroze a11 pa te pe ni plodari politik, se anni an plodari sosial eti ki mele epi djoubap ras-moun an. Se pou konprann sa kòdjòm eti nèg-ginen natifnatal-matnik la, yich-dèhè moun ki te anba sistenm ninang-founang lan ek yich-dèhè moun ki te mawon anlè sistenm ninang-founang lan, pa te ni piès kout-zie politik pou ta yo, ("nou ke pete tjou se betje a ba y" Lwi Telga a nan depareyaj epi "nou le fè an repiblik nèg tankon Ayiti", oben "nou ke separe tè nan mitan moun a fouye tè", Ejèn lakay la), pa te menm ni an konsians sosial, kifè pa te pe ni an konsians politik, yo te rete pri adan djoubap ras-moun an, san jenhen fè an kout zie-wouvè anlè peyi a, pran an letjèt nan divini ; tout bagay ki ka lonje pal ba betje a eti te ni gouvelman franse a epi yo, jik jòdi-jou.
Deblozonn 1902-1905 lan ek pi wèt-nan-wèt, deblozonn-volkan 08 Me 1902 a, te bout an bidim doukou djoubap politik, sosial ek menm mès-longsay ; nan lanne douvan, Conseil Général Marius Hurard la ki te genyen jout-politik Oktòb1886 la, te jik pare takse tout machandiz franse ki te ka debatje, tankon machandiz peyi-lòtbòtsay (se pa politik kòkòdò CTM 2016-2021 an) ek te apiye asou an politik ka palantje tòt-genyen Matnik. Nan rel sosial la, se nan menm lanne 1886 taha, nan Sèptanm, eti Felis Loube te doubout prèmie lawonn-palantje-tòt-genyen-djoubakè ; se pou konprann an bidim wakle-boulin sosial eti volkan an brile, nan 08 Me 1902 taha a 08hè 02 minit anba solèy-leve a.
I – Deblozonn-volkan se yonn adan se dezas-laliwonn lan.
Nan se dezas-laliwonn lan, ni toulong anchay toumbilaj laliman (kay ek bagay ki kraze, chimen ki djigilòp, tè-koupe, lawviè-debòde, lawviè ki djigilòp, rel-fann nan fondas la, tousa) eti ka chaye ek mande an toumbilaj kanman sosial, plis yonn-a-lòt nan mitan moun, vire kabeche se sa-fè a, fè chimen-dekoupe, delè menm toumbilaj teknik ek anchouke teknoloji lòtbòtsay pou tjenbe nan lavi. Se pa anni pou kriye an wakle-boulin sosial eti toulong mande an wakle-boulin teknik oben teknolojik ek pi douvan an wakle-boulin se toumbele lavi a, se pou toulong fè debouya fè plis bagay ek pi towtow nan dekou dezas-laliwonn lan.
Ehe, tout moun ke sa mande mwen ki wakle-boulin teknik esa, nan dekou an dezas-laliwonn, pa ni elektrisite ek se pou vire rale blanbalenn ek/oben teson an. Nan Mòndezès lanne 1970 la, "Derote lave nou, Derote se an vakabòn, Derote se an kochonni, Derote" (lavwa-douvan Ti Emil ; toumvàs Dorothy, 20-21 Aout, 44 moun neye ek/oben djigilòp anba tè-ranboule), pa te ni elektrisite, se anni misie Tizo ("alvantis-bouden-lastik, yo tjwe bondje pou an tèt-pen rasi" oben "alvantis-bouden-lastik, chanm-loto pa k ay lanmès" eti moun te ka krache anlè’y) ki te ni an fou-a-chabon ek mi Dò ek Vena bwabwa epi fou elektrik yo a, tout moun kouri lakay Tizo ki fè an ganm sal anlè yo.
Se pou te ke konprann, menm nan dekou degare-vie-bagay taha, se pou ba se bagay taha an rel-rete vie-bagay. Dezas-laliwonn lan eti trape an tan kriye-ago (kontel hurakàn, toumvàs, tè-sek, tousa) se toulong an dekou pou depareye vie-bagay ki fondok ek vie-bagay ki anni la, ek nan depareyaj taha ja ni an larel matje-tan-ka-pase. Nan dezas-laliwonn eti pa trape tan kriye-ago (plis latè-tranble pase debozonn-volkan) se anni an apre-dezas ki ka pe bay otila tout moun ozabra, pa ni depareyaj vie-bagay ek bagay krache-dife, wakle-boulin teknoloji a ka fèt anni epi bagay ki ka debatje nan lonhe-pal dèhè.
Deblozonn-volkan an se an dezas-laliwonn ki pa ka sanm piès larestan, pa menm latè-tranble a. Dabò-pou-yonn, se taha eti moun ka wè vini pi nolfok nan tan-douvan, avan tout deblozonn magma, ni an deblozonn dlo-cho, piziè dekou lapli-sann, ni piziè dekou van-oliwon ka pit ze-pouri, ni piplis bèt-anba-bwa (bèt-anni-pie, fonmi-mòdan, fonmi-wouj, mangous, mannikou, ràt, sèpan, sotrel, tousa) ki ka kouri desann, ni lavalàs matjak-cho, epi dòt bagay. Nan dezienm so, se taha eti ka wakle nan wach li, prèmie tanbi-sonnen lè matjak la ka bay monte nan fouka a ka sonnen pi son-barik ek ka vini pi klè lè y bò djol-bwak la. Nan twazienm so, rel-chalè se deblozonn dlo-cho a toulong pi djok. Ni anchay so, katriyenm, senkienm, sizienm, setjenm, kisasayesa.
An bidim dezas-laliwonn tankon deblozonn 1902-1905 lan epi jounen frayik 08 Me 1902 a, se plis pase wach-dèhè eti y pòte nan mès-longsay-peyi a, pou moun ki ka konprann dezas la anni epi djing mès-flongsay-peyi (cultural landmarks) yo ni pou ta yo ; se anni epi se djing mès-longsay-peyi taha eti yo ka vire kabeche, pianmpianm oben towtow, pou se rive vire doubout pimpe dèhè dezas la. Se tout se djing sosial taha eti ka voye deblozonn-volkan an nan dezas-laliwonn ek ka pe anchouke y tankon katel-dekantje-longsay sosial karayib atè Matnik.
I-1 Toumbilaj laliman nan dekou deblozonn-volkan. Lapli sann, lavalas matjak cho, lavalas matjak frèt, lawviè-debòde, douk-latè, rel-fann nan fondas la, fèy-piebwa dife nan razie oben kay oliwon, ek tout kay ki pe kraze nan se toumbilaj taha, an deblozonn-volkan se an chenn dezas eti ka pe toumbile lavi-toulejou moun nan an peyi, asou anchay tan.
Nan djigilòp Senpiè djigilòp nan 08 Me 1902 a, se plis pase toumbilaj nan laliwonn lan, an lanbouk 26.011 moun ki te djigilòp ; se pou se tann ek konprann, anchay matjoukann laliwonn ek matjoukann moun-doubout ki djigilòp, se pou se tann ek konprann tou, an tilili toumbilaj politik, ekonomi, sosial, mès-longsay-peyi, jik lèspri-ladje-laliwonn.
II – Katel-dekantje-longsay sosial nan karayib la nan pipirit 20enm siek la.
Nan dimi-siek a an siek douvan, piplis adan se lakou-peyi-karayib taha te anba jouk an sistenm ninang-founang ek se pou konprann nan pipirit ventjenm siek taha, se katel-dekantje-longsay sosial la toulong douvan se katel-dekantje-longsay politik la. Nan pipirit 20enm siek taha pòhò ni an peyi-matnik ek se anni an peyi-ayiti eti nan lanne 1.908 pou lanne 1915 (lanne eti peyi a vini anba jouk Etazini) te pase 9 kabwatè-repiblik, ki te ka bay, toulong pianmpianm nan Karayib la. Menm si depi 1866, gouvelman franse a te ladje an lanmen-gouvelnaj atè-lakay, andewò Marius Hurard ek se konpayel-repiblik pianmpianm li an, se plodayè-politik Matnik la pa te cho mande lanmen-gouvelnaj politik.
Menm, an konpanyi konpayel-repiblik kontel Ernest Deproge, dk. Thaly, te ja ka mande pou Matnik ladje tout lanmen-gouvelnaj atè-lakay ek vini anba larel-gouvelnaj La-Frans kòtok. Se menm ti-lèspri mafoudja "kantekantaj sosial" lajounen-jòdi a, an jeray jou-dèhè-jou eti pa fouti konprann a Matnik pe ke jenhen ni menm kare-zobray sosial ek An-Frans, pou yonn, ek lòtbòtsay, se gouvelnaj politik la ki pou ka kabwate sosial la, ka pe fè y pran letjèt nan divini. An peyi, an lakou-peyi, se toulong an tilili djoubap sosial, tout se krèy sosial la pa pe ni menm tòt-genyen pou ta yo, ek si pa ni djoubap tòt-genyen, pa pe ni lakou-peyi, pa pe ni peyi.
Lamenm-la, nan dekou ekonomi sik la te bay antre nan banbann depi oliwon 1865 (Morant Bay Rebellion eti Paul Bogle te ka kabwate atè Jamayik) pou 1930-35, ek se katel-dekantje-longsay sosial la te ka mete gouvelnaj-politik anba jouk yo. Se pou te trape progranm sosial towtow ranbonni lavi malere ek pou konprann san an lanmen-gouvelnaj politik, se menm tjak sosial taha ka vire toulong. An ti dezas-laliwonn, chak lanne ni an mapipi hourakàn ka bay (men nan 1901 ek 1902 pa te ni mapipi hourakàn atè Matnik apre ta Awout 1891 lan otila 703 moun te neye atè Matnik ek Puerto Rico ek avan ta Awout 1903 a, ki te alelouya 31 moun atè Matnik), se pou se tjak sosial taha vire pi rèd.
Nan an peyi-anba-jouk, mande-trape sosial taha ka toulong palantje gouvelman-peyi-lòtbòtsay la nan an larel lanmen-asou-tjè ek moun-asou-latè eti y pa pe ni pou ta y men plis pase sa, ka depotjole tout karetel anchoukaj sosial natifnatal douvan, man tou dèkètè ba se lawonn-defann-tòt-djoubakè Matnik lajounen-jòdi a. Nan dekou an dezas-laliwonn otila tout djing sosial tan-ka-pase pe atè oben djigilòp, mande-trape sosial taha, ka depotjole yonn-a-lòt peyi-oliwon-latè a ki fondalnatal ek ka mete peyi-anjoukè a yonn-tou-yonn nan liannaj peyi-oliwon-latè.
Se pou konprann, nan Karayib pipirit 20enm siek taha otila se anni katel-dekantje-longsay sosial ki te ka bay, se plis La-Frans tankon peyi ki te trape an santay liannaj peyi-oliwon-latè anlè tèt Matnik ek jik jòdi, ni Matnik, ni se peyi Karayib la pa genyen, se se an sa-sav-longsay-lavi nan jere apre-dezas-laliwonn taha, si se pa pou de-o-twa drivayajè koutja (franse piplis pase dòt moun oliwon-latè) vini fè an foto masonn-vèwdigri teyat Senpiè a.
II-1. Mès-longsay-peyi politik te lòlòy nan pipirit 20enm siek la. Nan mande sav asou mès-longsay-peyi politik la se toulong pou konte matjoukann laliwonn, matjoukann moun-doubout, matjoukann kòtok, matjoukann mès-longsay-peyi, matjoukann sistenm-tribinal, jik matjoukann lèspri-ladje-laliwonn ek matjoukann defann-laliman-peyi. Se kontaj taha eti ka pòte nouvel an leve-doubout pou peyi a se apiye asou pwa kò y.
Nan pipirit 20enm siek la otila piplis peyi-karayib te anba jouk peyi-antra-ewòp (Anglitè epi La-Frans pou piplis) ek Ayiti pòhò te rive kalibiche sistenm-gouvelman y apre an siek wayalachi-politik, mès-longsay-peyi politik la te tro lòlòy pou te rive nan an kontaj-matjoukann, ale wè an leve-doubout apiye anlè pwa kò peyi.
III – Jere apre dezas-laliwonn nan peyi san gouvelman atè-lakay.
Matnik, Gwadloup, Gwiyann tou, se peyi san gouvelman atè-lakay, ale wè an gouvelman natifnatal. Ehe, nan dekou an dezas-laliwonn (deblozonn-volkan, latè-tranble, lavalas-matjak-cho, lavalas-matjak-frèt, tè-sek-karenm, gren-vante, hourakàn, echway-wawèt razmare, woule-lanm, tousa) se anni an kawbe-gouvelman atè-lakay ki se pe tjenbe an memwa asou dezas-laliwonn lan ek fè moun sav li towtow pou se rive chape kò yo. Se anni an lang-peyi-natifnatal ki ka pe rive pòte an memwa kòdjòm, jès pou rive fè oben pawol moun se pale san kabeche, san tèt nan latanmòt nan an dekou otila tout bagay pou fèt fap-fap, nan an bat-zie.
Jere dezas-laliwonn se an bat-manman nan an peyi san gouvelman, se pou an lakou, an kare-kay pran an kout-fè ek pa fouti tjenbe y adan an tan-ka-pase atè-lakay ek vire sonhe djing dezas-laliwonn lan, sa pou te fè oben sa pou pa te fè nan tan-dèhè ; an ti ponyen douk-latè oliwon volkan an, anba rel yonn lan anlè zandal Richtè a, ek tout moun ja ozabra volkan ke pete. Se pa anni pou an sa-sav-longsay-lavi moun-yonn-tou-yonn, se pou an yonn-a-lòt eti ka leve nan se dekou taha ek se la eti politik la ka koumanse.
Nan jere dezas-laliwonn, douvan-dezas tankon apre-dezas, an gouvelman atè-lakay, oben pi djok ek kare-bare, an gouvelman peyi-natifnatal, ka ba tout moun nan peyi a wè ek konte matjoukann eti peyi a ni pou ta y (matjoukann ki se mantje nan menm balan an) nan kontaj matjoukann ki pou ka ba y nan tout plodari gouvelnaj. Lòtbòtsay, nan dekou apre-dezas otila matjoukann moun-doubout la fondalnatal, an gouvelman atè-lakay toulong trape plis lanmen ek sa-sav pou fè moun leve-doubout ek ale èche nan mès-longsay-peyi a, nan fondok peyi a, tout matjoukann pou tjenbe nan tan-ka-pase.
Se pou se konprann sa eti nan dekou an dezas-laliwonn, ni anchay toumbilaj nan laliwonn lan, nan branbrann-kòtok, nan lavi-moun, tousa ek se an bidim dekou wakle-boulin sosial, ni anchay bagay eti fok rive fè towtow, ek delè fok ale fouye nan memwa moun, nan tan-ka-pase pou ale degare an branbrann-kòtok, an sa-fè-teknik oben menm an sa-doubout-moun-asou-latè pou se se anchouke branbrann-kòtok oben sa-fè-teknik kip e ka debatje nan kantinaj lonhe-pal peyi-oliwon-latè.
Nan Matnik apre deblozonn-volkan 08 Me 1902 a eti te debaba lanbouk gouvelnaj-ekonomi Matnik la, se pou konprann an tilili tjak sosial te rive blo anlè an peyi-san-gouvelman, an peyi ki pa te ni piès kawbe-gouvelnaj politik doubout, ayen pou, se se konte se tjak sosial la, yonn dèhè lòt. Nan tout matjoukann an peyi, apre matjoukann moun-doubout la, se matjoukann zekal-fere-defann-peyi ki pi fondok nan dekou apre-dezas la, se pou se trape an kawbe-gouvelnaj ki sa kore kawbe-mete-nan-brann lòtbòtsay oben menm peyi lòtbòtsay ki te ke le fè bawouf asou matjoukann peyi a. Lamenm-la se pou wè gouvelman-atè-lakay la pòhò djok pou rive la.
III-1. Atè Matnik, se lanmen-gouvelnaj ekonomi-machandè a ki ka kabwate. Lamenm-la, se te ke pou matje, sa ka fèt konsa nan tout peyi oliwon-latè, ekonomi se pou rapòte lahan, la-pou-la ek nan an bat-zie ; ek, menm lè ni an bidim plodari asou tan-nanninannan-longsay, tan-benmbo (lang natifnatal-ayiti a), otila se gangan an te ka brè dlo yo dous, se toulong pou apiye an leve-doubout trape plis matjoukann-kòtok. Menm lè ni an leve-doubout pou trape an kawbe-tre atè-lakay, sa eti pa te pe ka bat nan tan taha, se anni pou pa pèdi machandiz ki pa te ke rive vann asou kawbe-tre lòtbòtsay la.
Atè Matnik, nan 1902, gouvelnaj ekonomi an te anba lanmen se betje a epi se milàt ek se pou se tann ek konprann an jout ekonomi nan mitan se de krèy-ràs-sosial taha. Jout ekonomi taha se toulong an jout djendjen, ti bagay bò-kay, menm si krèy-ràs-sosial milàt te ja adan lide an ekonomi anchouke adan laliwonn Amerik li, yo pa te adan lide an kawbe-tre atè-lakay, se se menm pou an tan fann ; betje a eti se anni an machandè ek jenhen an kabwatè-ekonomi, pa te pe ni lèspri pou sa ; lajounen-jòdi, kawbe-tre yo se anni An-Frans.
IV – Dezas-laliwonn ka pe rapòte plis matjoukann-kòtok, lè ni an gouvelman natifnatal.
Apre hourakàn Maria te pase anlè Dòmnik, nan 18 Sèptanm 2017 (15 moun te alelouya-akasia), ekonomi peyi-natifnatal la te antipile asou 4 a 7% pou gwo kantinaj lonje-pal eti anchay peyi oliwon-latè te voye desann Dòmnik. Lè ni an gouvelman natifnatal nan an peyi, lè gouvelman an sa tjenbe doubout douvan se kawbe-mete-nan-brann san larel-gouvelman an eti sòti Etazini pou piplis ek ka debatje, born christian pase pèsonn, matjoukann ki ka sòti lòtbòtsay debatje ek eti gouvelman natifnatal la se gaye ba moun ki pi nan delala, ka pe rive ba se lakou taha an balan viv asou pwa kò yo ek vire doubout pimpe.
Lamenm-la, se pou se tann ek konprann sa eti, pi lakou-peyi anba dezas-laliwonn lan te doubout-o-kare avan dezas-laliwonn towblip anlè y, pi an jeray kòdjòm dezas-laliwonn lan ka pe pòte nan nan sa-sav-longsay-lavi sosial la, nan sa-jere-dezas, ek pi douvan, es nihilo nihil fit, se epi matjoukann moun ka pe fè dòt matjoukann, ka pe rapòte ek dekatonnen faktoraj matjoukann atè-lakay. Lè gouvelman natifnatal la ja flòkò, mès-longsay-peyi politik la lòlòy, lakou-peyi pa doubout-o-kare, Ayiti apre latè-tranble 12 Janvie 2010 la, se pou anchay krèy-mete-nan-brann peyi-lòtbòtsay debatje ek pòte plis bankoulele nan peyi a, lè yo fouti tann ek konprann lang natifnatal la ek mès-longsay-peyi a.
Nan tan deblozonn 08 Me 1902 a, pòhò te ni tout se krèy-mete-nan-brann peyi-lòtbòtsay taha ek pa te menm ni an gouvelnaj franse eti rel-pòte-longsay la te ke klè pou nan dekantje lajounen-jòdi, nou se pe wè ti trape sa-sav-longsay-lavi nan kriye-ago ek jere apre dezas-laliwonn. Dabò-pou-yonn, se gouvelnè franse a ki te di moun rete la, pa pati, volkan pe ke nepi pete. An gouvelnè franse ka debatje Matnik, pa jenhen wè an volkan nan lavi y pa pe sav men apre tousa djing-trase fok se te pi papa-mouton an pou te jik fè moun sòti Fòdfrans monte dòmi Senpiè.
Gouvelnaj apre-dezas-laliwonn te ankò pi bwabwa, anni jès-makak ; ti-konpanyi moun ki te rive chape oben te ka rete nan ti lanbouk oliwon (Ajoupa-Bouyon, Baspwent, Fonsendini, Gran-Lawviè, Kawbe, Makouba, Mòn-Vèw, Mòn-Wouj ek Prechè) ek te pran chimen desann pa asou Fòdfrans, te ka trape 0,50 fr. pou an gran-moun ek 0,20 fr. pou an tjanmay ek pa plis pase 1,60 fr. pou an fanmi chak jou, ek te vini rete anba joupa atè Fonlaye (piplis moun Prechè, Gran-Lawviè ek Kawbe, tou), Tivoli ek Lameday (piplis moun Mòn-Wouj ek Fonsendini), atè Mòndehès Sentmari pou an konpanyi moun Senpiè ki te chape dwe prèmie gonyen volkan an. Kawbe-gouvelnaj franse atè Matnik te konte owonzon 20.000 moun ki pa te ni kote rete ek gouvelnè-franse te kouri fè eti defandè-laliman-peyi pou te koubare tout gawoule.
Nan gouvelnen apre dezas-laliwonn lan, gouvelnè-franse a te fè eti betje-gran-bitako pou te mete moun rete asou tè nan zèb yo te ni, se konsa an konpanyi adan yo tankon betje Lizin Twa-Lawviè a te ka fè se moun an djoubake pou te trape 0,50 fr. an tankon lahan-djoubak. An vakabonajri eti Amédée Knight ki te plodayè-politik Matnik nan kawbe-gouvelnaj larel-gouvelnaj franse a (chanm-politik anlè), depi 1899 jik 1916, te lonhe dwèt anlè y tankon an "lonhe-pal anni fiziyè-defann-laliman-peyi" otila "bitako-djoubak anba fizi ka fè siwawa". Nan wabap lanne 1902 a, an konpanyi adan moun anba-joupa taha te vire nan lanbouk yo.
IV-1. Sa sa ye sa, matjoukann-kòtok. Matjoukann-kòtok la se tout bagay (bagay faktore oben bagay laliwonn lan) eti an lakou, an laliman-peyi, an peyi-asou-latè, ni anba lanmen y, lè fok mete nan brann, lè fok kabeche an plan-divini. Se matjoukann-kòtok la eti fok sa depareye epi matjoukann mès-longsay-peyi oben matjoukann politik, tousa, ka pe vire pran larel lamenm apre yo se lavannen, lè leve-doubout moun oliwon lakou a, oliwon lakou-peyi a,ka vire faktore yo.
Pou vire faktore eti an lakou, an lakou-peyi, an peyi pe vire faktore se matjoukann-kòtok, menm anba zie an moun yonn-tou-yonn, ka apiye lide fondalnatal taha eti an peyi pa se pe doubout peyi-asou-latè san an gouvelman natifnatal. Nan peyi otila ni an gouvelman natifnatal, nèhè menm an gouvelman atè-lakay, sa flouz pou vire faktore matjoukann kòtok apre dezas-laliwonn. Si Matnik te vini ka trimen apre deblozonn-volkan 08 Me 1902 a, se pou gouvelman atè-lakay oben natifnatal-matnik eti y pa te ni pou ta y, pou te vire faktore matjoukann, anfwa.
V – Wakle-boulin sosial apre deblozonn-volkan 08 Me 1902 a.
Ekonomi vivri a, limenm, te ka bay nan tout mòn oliwon Senpiè, Prechè anlè-solèy, Mòn-Wouj ek Ajoupa atè-solèy epi Mòn-Vèw ek Kawbe anba Senpiè. Ekonomi atè-lakay taha ki te ka vire doubout pianmpianm apre dal eti y te pran nan Ranboulzay 1870 la, pòhò te rive mete an laliwonn sosial kare-bare nan brann ek te ka debat, klòtok-klòtok, nan bòdaj se chan-kann lan. Se pou se katjile sa eti lè volkan an pete, se ponmon ekonomi atè-lakay-matnik eti y te debaba ; ek plis pase sa, tout se masonn gouvelnaj la menm si Fòdfrans te ja ka fè anchay masonn kawbe-gouvelnaj sòti nan tè.
Nan wakle-boulin sosial se pou toulong kabeche an bay-douvan teknik ek/oben teknolojik pou yonn, epi lòtbòtsay an toumbilaj se toumbele tan-ka-pase a, tout bagay te ke ka ale pi dawlakataw, pi towtow pou plis machin ki trape plis boulin ki pe debatje nan lavi moun ek pou matje moun-asou-latè vini ka matje plis, yo ka pe trape plis sa-sav-longsay-lavi san atann an pa-yaya oben an ma-yaya nan wabap lavi y se fè an wol ladje sa eti y sav ba yo ek menm ladje ba tibray-dèhè taha ka fèt anni ba yich ek ti-yich nan se lakou anni pawol-pale a.
Man matje sa eti apre deblozonn-volkan 08 Me 1902 a, Matnik te vini ka trimen tankon peyi-asou-latè ek pou gouvelman natifnatal-matnik eti y pa te ni pou ta y, ni menm gouvelman atè-lakay, se pou an bidim bankoulele te bay, ek an konpanyi isenbòt mèt-bitako te pofite pou fè lahan anlè tèt malere-anba-joupa. Lòtbòtsay, an gwo konpanyi moun te ale rete nan peyi-lòtbòtsay ek se anchay lanmen-djoubake vire doubout peyi a ki pa te reponn, se anchay sa-sav teknik, tou. Apre deblozonn-volkan taha, se plis an bat-dèhè sosial ki te bay pase se an wakle-boulin sosial.
Nan bat-dèhè sosial taha, se dabò-pou-yonn ekonomi vivri a, jaden karayib la (oben jaden kreyol epi dachin, yanm, patàt, chou-karayib, manyòk ek kanmanyòk, bannann-jòn, tousa) ki te kouvè ek sann tout oliwon lanne a, ek lè jaden karayib la pa ka bay, se piplis ekonomi natifnatal-matnik ki bwareng men pi nolfok, se tout liannaj sosial la oliwon jaden an ek oliwon kawbe-tre kòtòf-peyi a ki pa ka nate. Atè Matnik, kawbe-tre a se pa anni an kote otila moun ka pe vann ek /oben genyen machandiz, se an bidim kawbe-gouvelnaj sosial, nan an peyi otila pa ni gouvelman natifnatal.
Wakle-boulin sosial apre dezas-laliwonn lan se toulong nan lonhe-pal teknik eti peyi-oliwon-latè ka pe pòte ek pi nan fondok, teknoloji pòte-nouvel ki ka dekatonnen dawlakataw nan se doukou taha. Apre deblozonn 08 Me 1902 a, Matnik pa te menm rive trape, se se an gouvelman atè-lakay, ek se pou y te towblip plis nan an tou-nwè politik rive pèdi de-o-twa ti lanmen-gouvelnaj atè-lakay eti se konpayel Marius Hurard la te palantje nan 1886 (anni anlè sistenm-leve-taks ek sistenm-lekol la) ki te ka wouvè bawyè ba blòf politik 19 Maws 1946 la.
V-1. 120 a 150 m/sd rel-sann-akouri a, an djing wakle-boulin tan-ka-pase a. Rel-sann-a-kouri a rive anlè lanbouk Senpiè nan an bat-zie, se pa anni pou te trase liy tan-ka-pase atè Matnik, wakle-boulin tan-ka-pase a, se pou branbrannize an laliwonn/tan-ka-pase matnik eti, pou laliwonn lan ki tou wèt, ki kote otila y doubout, an moun pa jenhen plis pase 15 kilomèt lanmè, ka pe vire trse toulong-ale.
Laliwonn Matnik la eti se anni mòn ek koule, delè konsa an ti savann, ka pe lonji tan-ka-pase a, ba y plis blayi, plis chimen-mache, plis chimen-dekoupe tou, jik pou wakle-boulin toumbele lavi a, isiya la konsa, tan-ka-pase a se anni nan memwa moun, ka pe depareye fann, an lanbouk pou anlòt, epi wakle-boulin teknolojik la.
Se lanne epi lanne apre otila dekantjè-volkan te ba volkan Matnik la tankon an chous-kòtòf pou ta y, potjel « deblozonn peleyen » an eti te ka rache djol volkan an ek te ka voye an rel-sann-a-kouri monte ek planni asou laliman oliwon volkan ; se pa pou ale konprann tout deblozonn volkan Mòn-Makouba a, se "deblozonn peleyen", ni deblozonn magma nan 1902, 1905, 1929 ek 1932 ki pa te peleyen ek ni toulong an deblozonn dlo-cho douvan tout se deblozonn-magma taha.
Se pa pou se ale konprann tou, se anni volkan Matnik la (Matnik se anni volkan toubolman men se anni volkan Mòn-Makouba a ki te ni dife anba y jik o-pi-nolfok nan 1932, fok se atann 10.000 lanne pou badjole an volkan pa ni dife anba y) ki ka fè "deblozonn peleyen" taha, nan 25 Jwen ek nan 08 Awout 1997, de bidim "deblozonn peleyen" te fèt nan Soufriere Hills atè Monseràt jik pou pèsonn pa sa rete nan an gwo lonmwatje laliman peyi a vini.
Apre se deblozonn-volkan taha, Monseràt vini ladje tout lanmen-gouvelnaj li ba Anglitè eti y te ja nan depareyaj-longsay politik epi y depi 1960. Apre 32 lanne gouvelman atè-lakay, Monseràt te vire anba larel-gouvelman angle a, lanne 2002, magre Monseràt te peyi-CARICOM kòtok, depi Me 1974 ek peyi-OECS, depi Jwen 1981, lè OECS vini fèt. Apre-dezas la se pa jenhen an doukou gouvelnaj flouz otila lonhe-pal peyi-lòtbòtsay ka bat san èche tòt-genyen yo.
Wakle-boulin sosial apre dezas-laliwonn lan pa ka nepi apiye an ranbonni nan gouvelnaj-peyi, nan woule-kòdjòm se kawbe-gouvelnaj la ; se toulong an doukou otila anchay kawbe-mete-nan-brann peyi-lòtbòtsay (Etazini ek Ewòp pou piplis) ka debatje ek ka èche trase laliman kawbe-tre ba gouvelman yo, nan de ti-peyi oben de peyi eti yo ka trangle toulong-ale.
An deblozonn-volkan tankon ta 08 me 1902 a atè Matnik, se an bidim dezas-laliwonn eti menm si gouvelman ek/oben kawbe-gouvelnaj laliwonn nan an peyi pe te wè y rive, ni an bidim dispay dèhè, an bidim rel-fann nan kantinaj matjoukann-peyi eti ka toulong dezandjoke sistenm pòte-nouvel la ek ka rale peyi a nan an doukou moun ozabra otila tout kout-zie asou divini ka rete pri anba vèglaj.
Simao moun Wanakera
1 - Marius Hurard, 1848-1902, moun-politik fondok Matnik ki te plodayè-politik Matnik depi 1881 pou 1893 ek te kabwate kawbe-gouvelnaj politik Matnik la nan 1880. Marius Hurard te konpayel krèy-politik palantje-repiblik la eti te ka bat pou Matnik te ladje rel-mete-nan-bran-politik peyi-anba-jouk-la-frans pou vini an laliman-peyi la-frans ; nan 1885, nan dekou jout-politik pou plodayè-politik la-frans atè Matnik, Marius Hurad epi an konpanyi konpayel krèy-politik palantje-repiblik la te kase lo epi doubout an krèy-politik palantje-repiblik rel-apre-rel eti te ka bat pou an gouvelman atè-lakay ; lòtbòtsay, Ernest Deproge ek anlòt konpanyi palantjè-repiblik te le wè Matnik vini laliman-peyi la-frans. Nan plodari politik Marius Hurard la, se te pou defann tòt-genyen ekonomi Matnik ek si Matnik te ka vini an laliman-peyi la-frans, se larel-gouvelnaj sosial franse a te ke depotjole tout ekonomi an, se te ke plis lahan debantje se lizin lan ek bitako a. Lòtbòtsay, sa te ke depotjole se lanmen-gouvelnaj kawbe-gouvelnaj politik Matnik la. Gouvelman atè-lakay Marius Hurard la se te pou, dabò-pou-yonn anbrazonnen tòt-genyen se kabwatè lizin ek bitako a, men nan tan-ka-pase, pou lekol ba tout moun eti y te mete nan lanne 1880-81 (an bidjin Senpiè ka bay lavwa, "Hurard mete lekol fè ti-nèg pale franse") se krèy sosial defaroze a eti te piplis, te pou trape kabwatè politik djok, vidjoze gouvelman atè-lakay la ek mete an sistenm sosial atè-lakay, jik natifnatal, nan brann. Marius Hurard eti te plodayè-tribinal ek nan menm balan an gran machandè atè Senpiè te debantje nan 1895 ek fini lajol. Krèy-politik li a te pèdi jout-politik kawbe-gouvelnaj politik Matnik nan 1896 ek kabwataj lanbouk Senpiè ek Fòdfrans nan menm balan, te fè Marius Hurard ladje politik men rete Senpiè otila y brile nan dblozonn-volkan 08 Me 1902 a.
2 – Mòn-Makouba, yonn adan se mòn oliwon djol-fouka-volkan an. Se Mòn-Makouba, 1299 mèt anlè rel-boulouwe lanmè-karayib la, ki pi nan fetay volkan an apre Mòn-Lakwa, 1351 mèt anlè rel-boulouwelanmè-karayib la. Se anlè Mòn-Makouba otila Lawviè-Prechè, ka fè prèmie dlo y avan lawviè Sanpè vini jete dlo y adan. Se anlè Mòn-Makouba tou otila Lawviè-Makouba ka fè dlo y. Lawviè Petel, lawviè-baspwent ek lawviè-falèz ka pran prèmie dlo yo oliwon Mòn-Makouba.
3 – Laliman lòtbòtsay la, nan rarate atè-lakay-matnik la, moun ki te ladje 7 bouk oliwon volkan an (Ajoupa-Bouyon, Baspwent, Gran-Lawviè, Makouba, Mòn-Wouj, Prechè, Senpiè) pou te ale rete lòtbòtsay se anni Fon-Laye, Tivoli ek Lameday otila se rarate tan-nanninannan-longsay la ka wè yo debatje men si piplis mun ale adan se laliman-matnik taha, ni anchay ti-konpanyi adan yo ki te rive Mòndehès (atè Sentmari), Robè, Senhozèf, Lanmanten, Lawviè-Sale, tousa.
4 – Peyi-lòtbòtsay, ni anchay peyi lòtbòtsay (Ayiti, Dòmnik, Etazini, Gwadloup, Gwiyann, La-Frans, Panama, Sentlisi, Trinidad, Venezwela, tousa) men se anni Gwiyann, lanbouk Monjoli, otila moun ki chape anlè deblozonn-volkan Senpiè a te vire doubout tankon an lakou, se la eti piplis moun te ale rete, tan-ka-pase ni pou fini bat ek sa.
El Ministerio de Salud Pública de Cuba informó este jueves que durante las últimas horas ascendió a 44 la cifra de fallecidos a causa de la explosión de gas que destruyó el viernes 6 de mayo el hotel Saratoga, en el centro de La Habana.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 12 mai 2022 à 16:29
Jamaica Ministry of Health and Wellness reported 298 new COVID-19 cases and five deaths on Saturday, May 14, bringing the infection total to 132,614 and total deaths to 3,004.
Rédigé par : Carib.News | 15 mai 2022 à 20:12
The Bahamas is experiencing a tourism-led rebound. The economy expanded by 13.7% in 2021, as net tourism receipts tripled relative to 2020. The strong recovery is expected to continue in 2022, with real GDP growth projected at 8%.
Rédigé par : Carib.News | 17 mai 2022 à 17:01
The government of Barbados has announced that effective Wednesday, May 25, vaccinated travellers to the island will no longer be required to present a negative COVID-19 test for entry.
Rédigé par : Carib.News | 22 mai 2022 à 13:05
"On May 30, 1845, a small sailing ship of 415 tonnes, the Fatel Rozack, tied up at the lighthouse jetty in Port of Spain, Trinidad after a 96-day voyage from Calcutta, around the southern tip of Africa and across the southern Atlantic. On board were 217 Indians, under the impression that they were heading for a better life on the sugar estates of Trinidad. Most were under 30, and all but five were men. The eldest, Ruchparr, was 40; the youngest was a girl of four, Faizan. Five had died on the voyage; but not to worry", the Port of Spain Gazette reported, “the general appearance of the people is healthy”.
"In British Guiana (now Guyana), the importation of Indian labour had begun seven years earlier. But this was a new experience for Trinidad. People crowded the jetty to watch; planters, desperate for dependable labour, waited to claim their new workers."
Rédigé par : Queen's Park Savannah Madam Speaker | 30 mai 2022 à 08:20