« avril 2022 | Accueil | juin 2022 »

mai 2022

Jout-politik kabwatè-repiblik Kolonmbia

Gustavo Petro trape 40,32% vwa   

Colombia segunda vuelta Colombia vota Colombia electoral Colombia votó

 

 

 

 

Bogotá, Colombia :   Apre Registraduría Nacional del Estado Civil de Colombia dekachte 99,95% fèyèt-vote, se Gustavo Petro, Cambio por la vida epi Francia Márquez  pou kabwatè-repiblik dèhè, ki rive douvan nan prèmie wonn jout-politik kabwate-repiblik Kolonmbia a, epi 8.526.625 vwa ek ke ni an dezienm wonn pou Rodolfo Hernández, Liga de Gobernantes Anticorrupción, ki rive dezienm epi 5.952.840 vwa, se 28,15% vwa. Nan twazienm rel la, Federico Gutiérrez, Coalición Equipo por Colombia, ladwèt kout-boutou se konpayel Alvaro Uribe a, trape 5.057.511 vwa, se 23,91% ek se pou konprann lamenm-la, an jout-politik asou an fil bannann-kòd nan dezienm wonn lan.

Lire la suite "Jout-politik kabwatè-repiblik Kolonmbia" »


Leve-doubout pou sistenm-tribinal franse pa gare djoubap-tribinal klòdekòn lan.

Anni mil-epi konpayel-sosial  

Klòdekòn 28 mai 2022 Chloredécone non-lieu
Chloredéconne Chloredécone empoisonnement non-lieu 

 

 

 

 

 

Lanmanten, Matnik :   An ti mil-epi moun te vini bat lari Lanmanten pou se bloublou sistenm-tribinal franse a nan karetel ladje mete-nan-brann tribinal eti y pare pran nan djoubap-tribinal makandaj klòdekòn lan. Sanmdi taha an gren-lapli te atè ek nèhè sa fè moun bat dèhè. Nan kabeche asou se leve-doubout la, politik ek sosial, atè Matnik, se pou te wè rel-apiye moun atè-lakay-matnik, owonzon an mwa apre dezas politik 24 Avril la otila 73.000 moun atè Matnik te ale vote ba joutè kanman-fondok franse a, nou se tire 23.000 franse chous-franse ki ka rete Matnik adan, ka rete kanmenm 50.000 moun atè-lakay-matnik ki te ale vote ba an moun ladwèt rayi-ras-nèg-ginen oben ka palantje politik koubarè moun yo gade tankon ràs-nèg-ginen. Ki lèspri ek ki rel-doubout  leve-doubout sosial la ek politik la apre an dezas konsa ? Nan prèmie kout-zie, anni mil moun, nolfok se rel leve-doubout lonje-dwèt asou makandaj klòdekòn lan ek mande ranmande y ki te fèt douvan, kontel leve-doubout 27 Fevriye 2021 an eti te sanble 10 a 15 mil moun dèhè 34 krèy-mete-nan-brann sosial ek/oben politik.

Lire la suite "Leve-doubout pou sistenm-tribinal franse pa gare djoubap-tribinal klòdekòn lan. " »


Plodari 22 Me 2022 a

Depi ninang-founang jik mafoudja-politik  

 

 

 


Nèg-mawon an 22 Me Révolution antiesclavagiste 22 Me PKLS Konvwa pou Reparasyon 2022




 

 

 

 

 

 

 

 

73.000 adan moun  ki ka vote atè Matnik te ale vote ba an joutè-politik chous-kòtòf franse, La France pour tous les français. Lamenm-la, se  pou ke tire owonzon 12 a 15.000 franse-an-frans ki ka rete atè Matnik adan ek pou fè de-o-twa dekantjè-politik mawon asou chenn-liannaj sosial la, tann ek konprann, moun-peyi-natifnatal-matnik pa pe ka vote nan jout-politik la-frans otila se anni franse (ek se rel-pòte sine qua non lan) ki ka vote. Lamenm la tou, se pou konte an gwo konpanyi konpayel sosial ek/oben politik, konpayel-politik peyi-natifnatal Matnik la, nan leve-doubout Wouj-Vèw-Nwè a, ki te ka chwichwi nan zorèy moun pou yo te ale vote ba joutè-politik La France pour tous les français taha apre yo te ale vote ba Union Populaire anlòt larel politik anni jakoben, menm La-Frans taha.

Lire la suite "Plodari 22 Me 2022 a" »


An kare-fondas dijital pou

Ranbonni longsay nan dekatonn statistik  

CARICOM E-CISTAR Caribbean CARICOM secretary flags CARICOM e-CISTAR CARICOM Flag Guyana

 

 

 

 

 

Georgetown, Guyana :   Progranm statistik kawbe-kabwataj CARICOM mete an kare-fondas dijital nan brann pou konsit aprann-teknik, bouskaj ek trape sa-sav ki ka gade wè ranbonni longsay djokte statistik nan kare-peyi a. Kare-fondas la se Statistical Training and Research in the Caribbean (e-CISTAR) eti wonzienm Tontin Ewòp pou Dekatonn ka mete lahan adan. Yonn adan zelonn-djok trase-welto-rive dekatonn statistik la, se pou apiye dekatonn kare-fondas aprann dijital la pou  moun ka djoubake nan kawbe-gouvelnaj statistik epi dòt kawbe-gouvelnaj se peyi-caricom lan.

Lire la suite "An kare-fondas dijital pou " »


Chak 12 Me

Jounen vidjozite chous-feyaj oliwon-latè

International Day-Plant-Health-2022-05-12 International day of plants health. today International day of plants health. protecting International day of health plants

 

 

 

 

 

 

FAO :   Se chous-feyaj la fondalnatal pou moun-asou-latè ek planet la limenm,  rete  sokodong. Se chous-feyaj la se 80%  nan sa moun ka kranmkranm ek 98% van moun ka respire men magre tousa, yo anba an ago-djigilòp. Chak lanne, jik oliwon 40% se chous-feyaj jaden an ka djigilòp anba dezas-laliwonn fèyaj-fè-chabon se chous-feyaj la. Tout bagay ki ka koubare bay-nannan kòdjòm lan ek jaden-mayonmbo a tankon matjoukann fondok se lakou wòkòkòy la nan se mòn lan.

Lire la suite "Chak 12 Me " »


Doukou sokodong lan atè Gwadloup, Gwiyann ek Matnik

Antipilaj zoup atè Matnik


Covid-19 data Covid-19 Covid-19 test Coronavirus centroamericana

 

 

 

 

 

 

Tou-tè, Robè :   Dapre statistik eti ARS (kawbe-gouvelnaj franse nan sokodong lan atè Matnik) stanmpe, rel toumpak la vire bay nan montan a 931.85 pou 100.000 moun nan 08 Me, se te oliwon 580/100.000 simenn pase, ek se an bidim antipilaj asou 62,29% ek menm si rel moun kouche nan kabann-lopital se wòkòkòy, oliwon 11,54% ; menm si se anni 3 moun ki kouche nan kabann-vire-pran-souf, Covid-19 la ka kouri towtow atè Matnik. Atè Gwadloup tou, dapre kouri-nouvel ARS-Gwadloup, rel toumpak taha nan antipilaj kòtok, 683.51/100.000 nan 08 Me, se te 624.9/100.000 nan simenn 17 la. Nan se twa peyi-amerik anba-jouk taha, se Gwiyann ki trape rel toumpak kòdjòm lan, 144.83 pou 100.000 moun, se te 153 pou 100.000 moun nan simenn 17 la ek se an dekati asou 1,03%.

Lire la suite "Doukou sokodong lan atè Gwadloup, Gwiyann ek Matnik" »


120 lanne apre deblozonn 08 Me 1902 a

Katel-dekantje-longsay sosial dèhè

Deblozonn-volkan Mòn Makouba depi Gwo-Mòn
Volkan an nan 1933 Montagne-pelee chapeauté d'un nuage Mòn-Wouj depi an siel 

 

 

 

 

 

 

 

Anni pou 28.000 moun ki brile nan deblozonn-volkan 08 Me 1902 a, an tilili wach-dèhè eti se wach-dèhè anlè kannan-moun ki pi fondok, te kouri lawonn Matnik nan lanne dèhè. Rarate-lavi atè-lakay-matnik la se pou bay lavwa asou an peyi ki te vini ka trimen, san ayen pou ta y ek an bidim konpanyi moun ki ale rete lòtbòtsay, Ayiti, Etazini, Gwiyann, Panama, Sentlisi, Trinidad ek Tobago, Venezwela, jik An-Frans delè, pou piplis. Owala an bidim konpanyi moun ka ladje an peyi pou ale rete lòtbòtsay, se pou se tann ek konprann se brayès la ki piplis adan se moun taha, ek se brayès la ki pe ni tjè pou vire koumanse sa ki te ja fèt, ek lèspri kabeche bagay krache-dife ki ka ranbonni sa pa tjenbe nan tan-ka-pase oben nan an dezas blo.

Lire la suite "120 lanne apre deblozonn 08 Me 1902 a" »


Kabwataj OECS

Dk. Didacus Jules pou an twazienn wonn

OECS Didacus Oecs_flag_flying Oecs 2 OECS Jules Didacus

  

 

 

 

Kastriz, Sentlisi:   Se gouvelnè politik OECS, dk. Keith Mitchell eti se kabwatè gouvelman Grinada, ki kouri nouvel taha douvan media Karayib la ek oliwon-latè. "Se epi an lèspri deredi man ka pòte nouvel eti krèy gouvelnaj OECS vire pran Dk. Didacus Jules tankon sobreka-kabwataj". Se nan Me 2014 otila Didacus Jules te vini sobreka-kabwataj OECS (Organisation of Eastern Caribbean States tankon krèy gouvelman-peyi Karayib atè-solèy) ek nan dekou kabwataj li a, Didacus Jules te gade wè fè se rel-rive Topay vire-lonyen Bastè a ale toulong pi douvan.

Lire la suite "Kabwataj OECS" »


Apre banbann Covid-19 la

SICA ek CARICOM nan konsit

SICA epi CARICOM SICA epi CARICOM bann-twel Caricom_flags SICA - CARICOM foto final  

 

 

 

 

Ciudad de Panamá:   Se pi piti peyi Karayib la ka mande pou pare bok ba se taha ki pa ni  anchay matjoukann lan ek ki toulong pi wòkòkòy la. Se kabwatè kawbe-gouvelnaj liannaj epi peyi lòtbòtsay nan gouvelman peyi-CARICOM ek peyi SICA (Sistema de Integración Centroamericano, se sèt peyi mitan Amerik la andewò Mesik eti se yonn adan peyi lonyennè men epi Dominikana ek Ayiti)  te sanble nan konsit atè Panama, yè mawdi, pou  pran pawol asou katel pòte-kole nan Karayib, nan dekou Covid-19 ka kouri, toumbilaj kalibich-karenm-livènaj ek an latèwonn anni kratjak.

Lire la suite "Apre banbann Covid-19 la " »


World Press Freedom Day

Nouveliz anba kalpitjèt dijital

World Press freedom Day Dominica Online Association of Caribbean Media Workers News Association of Caribbean Media Workers Guyana  

 

 

 

Association of Caribbean Media Workers (ACM pou Krèy-mete-nan-brann djoubakè media Karayib la) voye an yeleley konpayel ba tout djoubakè media Karayib la nan dekou jounen nouveliz san-chenn oliwon-latè. Lanne taha, larel-katjil la se “Journalism Under Digital Siege” (tankon nouveliz anba kalpitjèt dijital) ek ka apiye anlè pre-bok nouvelis nan dekou fè djoubak yo.

Lire la suite "World Press Freedom Day " »