Leve-doubout pou sistenm-tribinal franse pa gare djoubap-tribinal klòdekòn lan.
30 mai 2022
Anni mil-epi konpayel-sosial
Lanmanten, Matnik : An ti mil-epi moun te vini bat lari Lanmanten pou se bloublou sistenm-tribinal franse a nan karetel ladje mete-nan-brann tribinal eti y pare pran nan djoubap-tribinal makandaj klòdekòn lan. Sanmdi taha an gren-lapli te atè ek nèhè sa fè moun bat dèhè. Nan kabeche asou se leve-doubout la, politik ek sosial, atè Matnik, se pou te wè rel-apiye moun atè-lakay-matnik, owonzon an mwa apre dezas politik 24 Avril la otila 73.000 moun atè Matnik te ale vote ba joutè kanman-fondok franse a, nou se tire 23.000 franse chous-franse ki ka rete Matnik adan, ka rete kanmenm 50.000 moun atè-lakay-matnik ki te ale vote ba an moun ladwèt rayi-ras-nèg-ginen oben ka palantje politik koubarè moun yo gade tankon ràs-nèg-ginen. Ki lèspri ek ki rel-doubout leve-doubout sosial la ek politik la apre an dezas konsa ? Nan prèmie kout-zie, anni mil moun, nolfok se rel leve-doubout lonje-dwèt asou makandaj klòdekòn lan ek mande ranmande y ki te fèt douvan, kontel leve-doubout 27 Fevriye 2021 an eti te sanble 10 a 15 mil moun dèhè 34 krèy-mete-nan-brann sosial ek/oben politik.
An dezas politik konsa se pa anni pou bwabwatize lawonn-moun-peyi-natifnatal-matnik douvan 67.813.396 moun ki ka rete An-frans lan, ek mi larel-fondas-politik franse a pa konnèt lawonn-moun-peyi-natifnatal-matnik men anni an kannan-moun franse atè Matnik, se pou rale bwa anba dife, si se pa fredi tout lide an depareyaj Matnik epi La-Frans, tout lide eti Matnik pa se pe La-Frans, yo pa nan menm rel dekatonn ekonomi ek sosial la ek se katel-dekantje-longsay atè-lakay-matnik la pa se pe ni menm lakle-wouvè-lapòt oben lakle-fèmen-lapòt, sa w pe ka sav, epi se katel-dekantje-longsay an-frans lan. Nan prèmie wonn jout-politik franse taha, moun-atè-lakay-matnik te ale vote, se te ba yo lè pou yo pase, ba joutè-politik franse anni-jakoben Union Populaire la nan chwichwi an konpanyi konpayel-politik palantjè-peyi (se yo menm ki ka badjole yo ka defann tòt-genyen palantje-peyi-matnik), nan dezienm wonn lan, yo te ja mouye yo te fouben pise, yo ale vote ba lòt joutè-politik anni-jokoben an menm si taha te adan an badjolaj depareye ras-moun.
Se pa anni pou depenn an leve-doubout sosial ki ka dekati atè Matnik nan dekou an mès-longsay-peyi politik ki flòkò pou pa matje lòlòy, se pou konprann makandaj klòdekòn lan ka ladje sosial la nan chimen, ek mande-pou ranmande a se toulong pou y se tjoke politik la ek mete an lawonn-moun-peyi-natifnatal-matnik doubout djòk douvan gouvelman franse a ek mi piplis kòkòdò politik Matnik la pa menm fouti depareye lawonn-moun-peyi-natifnatal-matnik ki pa ni gouvelman pou ta y epi lòtbòtsay gouvelman franse eti Matnik anba jouk li. Se toulong menm tjak rive konprann fok se vini defann tòt-genyen Matnik ek se pa gouvelman franse ke defann tòt-genyen-matnik taha ba lakou-peyi-matnik la ; Marius Hurard epi se konpayel li a te ja ka konprann sa nan 1886, kisa ki fè 136 lanne dèhè, se moun-politik natifnatal-matnik la pòhò fouti konprann sa. La-pou-la, se pa nan kawbe-gouvelnaj plodari-politik franse a otila an moun-politik atè-lakay-matnik ke pe ale defann an tòt-genyen palantje-peyi-matnik (taha la, Hurard epi se konpayel repiblik li a pòhò te rive la) ; fok se konpayel-politik palantjè-peyi oben konpayel-politik ki ka depenn lèspri-politik yo konsa, se sispann rarate kakatri taha.
An leve-doubout pou trape an tòt-ranmande, se se pou pàs eti gangan ninang-founang te pase oben pou klòdekòn ki makanda moun ek laliwonn-kòtòf, ka toulong tjoke politik la nan sa eti krèy-mete-nan-brann ki ka apiye y, ni pou vire kabeche tòt-ranmande taha toulong nan mizire rel matjoukann-peyi ki ka bay, nan jete zie asou rive-jik-bout dòt leve-doubout nan peyi-lòtbòtsay oben pwen piòpiò gouvelman eti yo ka veye a. Nan leve-doubout pou tòt-ranmande pou makandaj klòdekòn lan eti gouvelman franse, limenm, te fè an mea culpa politik (an gouvelman pa se pe fè an mea culpa si y pa politik, si pa ni an trase-welto-rive dèhè y), ni de krèy-mete-nan-brann ki manje nan kannari, yonn se gouvelman franse a (epi tout plodayè-politik-matnik li), lòt la se krèy-mete-nan-brann ekonomi mafoudja betje a, se pa an moun yonn-tou-yonn pou ale badjole taha te adan ek taha pa te adan, ek menm si betje ek gouvelman franse mare yonn-pou-lòt, tankon mariyan epi mouben nan an panyen pweson, fok se depareye yo nan dekantje dezas laliwonn taha. Se pou gouvelman franse a ni toulong an gouvelman Matnik douvan y, se pa La-Frans ki anba makandaj klòwdekòn, se Matnik eti nan Karayib la ek pe ni pou pran pawol epi peyi-oliwon-karayib taha se se pou genyen tèt-dachin lan ; lòtbòtsay, se pou gouvelman-matnik taha se mete larel-gouvelnaj nan brann pou dezandjoke krèy veye-anlè-tòt-genyen betje a, fè y djigilòp atè Matnik tankon lawonn ràs-moun, pou tout moun asou menm rel-doubout-moun nan peyi a.
Simao moun Wanakera
Ao menos 106 pessoas morreram e dez estão desaparecidas por causa das chuvas que atingiram Pernambuco entre quarta-feira (25) e a manhã de trinta e um (31), informou a Defesa Civil do estado. O total de desabrigados subiu para 6.198.
Rédigé par : O Paulista | 01 juin 2022 à 10:45
St. Lucia Ministry of Health, Wellness and Elderly Affairs confirms a total of 56 new cases of COVID-19, on Tuesday May 31, 2022. Currently, there are twenty one positive cases of COVID-19 admitted at the Respiratory Hospital, of which two of them are severely ill. These new cases bring the total number of cases diagnosed in country to date to 25, 777.
Rédigé par : Carib.News | 02 juin 2022 à 06:02