Jout-politik plodayè-politik franse atè Matnik
13 juin 2022
78,33% moun pa ale vote !
Prechè, Matnik: Plodayè-politik franse atè Matnik la pa ka peze pwa an lapo-lay nan pale-pawol politik franse a, nan dekou eti, depi vire-matje larel-gouvelnaj-politik-kòtòf maws 2003 a. Se pa nepi pou bàt do 78,33% moun ki pa ale vote adan 304.536 moun ki ka vote atè Matnik men se pou fè moun-peyi-natifnatal-matnik la tann èk konprann, Matnik te pou ja rive adan doukou politik taha otila an kabwatè kawbe-gouvelman atè-lakay-matnik oben an plodayè-politik kawbe-gouvelnaj polodari-politik Matnik te ke la pou gouvelnen liannaj politik epi kawbe-gouvelnaj plodari-politik franse a. An jout-politik konsa, epi anni 21,67% moun ki vini vote, plis pase rel lahan-debantje pou mete nan brann ek 55 joutè-politik ki te vini bàt lawonn ek piplis adan yo pa menm sav djoubak an plodayè-politik franse oben ka pòte pawol krèy-politik franse eti yo pa ka menm konprann, ka toulong vire mare Matnik adan an wach franse-ewòp eti ka delantiraye y, ka redi laliman-karayib li anba pie y.
Nan dekou wakle-boulin sosial la eti ka bàt nan tout peyi oliwon-latè, se pou chak peyi a se veye pou tòt-genyen y ek gade wè defann bagay li ki ta y, Matnik se an peyi-asou-latè menm epi tousa politikè mafoudja ek ti-lèspri adan. Wakle-boulin sosial la, se pou konprann tan ka pase towtow, dawlakataw, se pa anni pou teknoloji krache-dife ki ka debatje (nan tout wakle-boulin sosial, "accélération sociale" nan pale-franse dlo-nan-pòt Jean-philippe Nilor la - 11 asou 14 lanbouk kare-lanbouk anni-solèy - ni toulong an wakle-boulin teknik jik teknolojik), se dabò-pou-yonn, pou se apiye depareyaj an laliman-peyi pou anlòt laliman-peyi, sa eti gouvelman franse a koumanse nan Maws 2003, lè y vire matje larel-gouvelnaj-politik-kòtòf ("constitution" nan pale-franse teknike Francis Carole la, an kriye-fannan pe rive Dimanch 19 atè Fòdfrans) ek, nèhè, plis pase apiye an apiye-depareyaj, se pou se peyi-anba-jouk karayib taha (Gwadloup, Gwiyann ek Matnik) se pran chimen an anchoukaj nan laliwonn karayib yo ; wakle-boulin sosial la, se pou rive tann ek konprann se anni oliwon kare-peyi-kontinan (Amerik-Karayib pou Gwadloup, Gwiyann ek Matnik) otila an sele-bride kavalaj wakle-boulin sosial taha pe fèt, se pou sa fok se ni an larel-gouvelnaj atè-lakay.
Plis pase ti-lèspri ek ti-mès franse ki adan jout politik taha, se pou mwen se lonhe dwèt asou tout brèbrè-mouton politik la ki ka vini plodaye asou tit an krèy-politik franse, kontel se Vèw franse a ek pa menm sav se an krèy-politik ka bàt rèd pou plis gouvelnaj atè-lakay nan sistenm-gouvelman franse a (nan lèspri Ewòp anni laliman-peyi a, Almay se an sistenm-gouvelman tilili-gouvelman-atè-lakay, se 16 lander la, Espany se an sistenm-gouvelman epi 17 sistenm-gouvelnaj anlè pwa kò yo ek 2 lanbouk Ceuta epi Melilla ki trape sistenm-gouvelnaj yo ki ta yo, se anni gouvelman franse a, se jakoben franse a, ki pa te ka tann mach asou sa) ek, lonhe dwèt tou, asou se kabwatè-politik A2PN lan ki adan an lèspri ale apiye NUPES J-L. Mélenchon an nan trase-welto-rive fè-koraj li a jik rive vini piplis nan kawbe-gouvelnaj plodari-politik franse a pou se mete an gouvelman doubout. Pa se pe ni bagay pi dous pou moun an-frans, si lagòch franse a te ka rive piplis nan kawbe-gouvelnaj plodari politik franse a (sa pe pa fèt, nan tout se dekou a otila joutè-politik NUPES la sòti prèmie oben dezienm, twazienm lan ek katriyenm lan se an joutè-politik Kounpayel-Repiblik oben, pi ralba, se konpayel-politik peyi-natifnatal franse a, asire se de krèy-politik taha eti ka pòte kole nan sistenm kapitalis depotjole tout yonn-a-lòt sosial la, ke apiye, tenkant oben anba-fèy, gouvelman koubarè-sosial la.
Nan tout bagay taha, atè Matnik, menm si plodayè-politik franse atè-lakay-matnik la pa se pe ka peze pwa-peze an pisa-chen anlè masonn kawbe-gouvelnaj plodari politik franse a, nan dekou jout-politik taha, se pou te wè anchay joutè-politik La-France-Insoumise lan fini nan twazienm rel la, se anni nan kare-lanbouk anni-solèy la otila yo pa te vini, J-Ph. Nilor te joutè A2PN ek LFI nan menm balan an, ek se pou dekantje sa konsa, nan dezienm wonn lan, piplis adan se vwa LFI a ke ale asou joutè-politik A2PN lan, nan kare-lanbouk anlè-solèy la ek nan kare-lanbouk lèstè-atlantik-mitan an ek pou kannan moun ki ke vini vote ki pe ke pe antipile asou plis pase 5 a 8%, se joutè-politik A2PN lan ja ni an lanmen djok anlè kouwonn lan. Nan kare-lanbouk anni-solèy la, kabwatè politik A2PN lan ja genyen, dabò-pou-yonn pou kabwatè-politik yonn-tou-yonn MIM lan ki pase laj an jout-politik konsa, se pa nepi an jout-politik atè-lakay-matnik nan rel-konprann mabial la, se pa menm yich li ki te pou la, men ti-yich li ; lòtbòtsay, jout-politik plodayè-politik franse atè Matnik la pa ka jenhen rale plis pase 30% moun vini vote ek se pou konprann se pa ni twazienm lan, joutè-politik Alyans Matinik la, ni katriyenm lan, joutè-politik Martinique Autrement an, ki ke vini lonje pal ba y, pou krache misie ja krache anlè moun-politik Matnik (jik jòdi, se li tou-yonn eti sistenm-tribinal franse ja kondane men se li ka vini badjole tit-langayele franse "intégrité" a nan fidji moun konsi tout larestan an se te moun ka rale lahan anba tàb oben se de « trèt » konsi se te adan an bagay kontribann eti nou ye, politik se toulong pou defann tòt-genyen an krèy moun, an lakou, an peyi tousa, ek owala ni defann tòt-genyen, se pou moun toumbile trase-welto-rive yo, towtow, si w pa sa fè towtow la, se pa wou ke sa ale defann tòt-genyen Matnik nan sistenm-gouvelman franse a, bagay ki, la tou, ka toumbile nan an bat-zie) ek, pi nan fondok, pou brile ek depotjole misie brile ek depotjole, pa anni MIM, men tout djing-kòtok laliwonn politik Matnik la depi 25 lanne epi lo mren, mren, mren y lan. Sanmdi 11 Jwen 2022 moun ka vote atè Matnik ek tout lajounen asou RLDM, an djingle palantje progranm-radio Le mot du MIM ka pase "koute mo a lè MIM avè AMJ…. AMJ ka tout laktwalité a la Mawtinik ki andidan ki andéwò peyi la; Avè AMJ..." nan kreyol dòmi-dewò se badjolè RLDM lan, man tann li 6 kou nan dekou progranm-radio Fondas la ek man pa menm koute "émission la an tout londjè a-y" ; man tou dèkètè, moun pa ka koute radio pou ale vote.
Nan twazienm kare-lanbouk la eti se anni an lanbouk, yonn-tou-yonn, Fòdfrans, fok se ni an liannaj politik nawflaw pou se rive genyen menm lè joutè-politik PPM lan se an kòkòdò-politik ki ka rive badjole se li ke sa regle tjak rel-lahan-genyen-machandiz eti y ka jik pran pou an katel-dekantje-longsay. Nan dekou eti se an ti konpanyi moun ka ale vote nan an jout-politik, se pou konprann se anni moun ki nan liannaj tenkant, nan blo kòtok, epi se plodayè politik la ki ka ale vote (fanmi, moun ka djoubake nan se kawbe-gouvelnaj politik la, moun ka kabwate krèy-mete-nan-brann sosial ki ka gade wè trape lahan palantje mete-nan-brann yo, tousa) ek yo ka vote ba moun ka « ba yo fòs la », delè se niche lanmen an ka swen w lan ; nan an doukou konsa, se anni pou fè piplis moun an vini vote, san ni piès sosokre pou ba yo. Fok se ni an bidim mès-longsay-peyi politik ek/oben sosial pou se ale vote san èche trape an bagay. Moun ki sa li ek konprann lang natifnatal-matnik ke sa reponn mwen, nan dekou jout-politik kabwatè-repiblik an-frans lan, se plis pase 45% moun ki ka ale vote ba an moun yo pa konnèt, ki pa ka sanm yo, ni nan fidji bidjoul, ni nan kanman ek ti-lèspri, ek moun taha delè pa menm sav se kote Matnik ye nan latèwonn lan. Dapre mwen, piplis adan se franse atè-lakay-matnik la (se "metropoliten" Patrick Bruneteaux ek Olivier Pulvar la) an pa ka vote ba moun atè-lakay-matnik (se pa nepi bagay koulè lapo fidji) men yo ka vote zie-fèmen, nan dekou jout-politik franse an-frans ek se anni jout-politik kabwatè-repiblik ek jout-politik ewòp-yonnife, ki ni pou sa. Nan tousa, Fòdfrans pe ke sa pase rel 30% votè a Sanmdi 18 ka vini ek fok se espère tout moun ki te vote anlè tit Thierry Renard la (1.679 moun) ; Nathalie Jos (684 moun), Gabriel Jean-Marie a (243 moun), Noël Nemouthe (41 moun) ek menm piplis adan 648 moun ki vote ba Jean-Michel Jean-Baptiste la, te ke ale kole bò 2.288 moun ki vote Francis Carole nan prèmie wonn taha.
Simao moun Wanakera
El candidato a la Presidencia de Colombia por el Pacto Histórico, Gustavo Petro, ofreció un mensaje al pueblo colombiano, donde detalló algunos de los puntos clave de cómo sería su Gobierno en caso de ser electo en el balotaje previsto para el próximo domingo.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 15 juin 2022 à 10:08