Sizienm kout-van lanne hourakàn ek toumvas la
Jout-politik kabwate gouvelman-oliwon Brazil

Plodari 24 Sèptanm 2022 a.

Gouvelman atè-lakay la !

Gloriye Sèptanm 1870 Septembre 1870 Gloriye Sèptanm 1870 place héros Sèptanm 1870 Lé 8 moun

 

 

 

 

 

 

 

Man te depenn plodari misie Sèy Lètchimi a nan konsit kawbe-gouvelnaj Matnik, 13 Jwiye 2022 a, tankon plodari politik pi djok ki te bay atè Matnik depi apre plodari Ehèn Lakay la, atè Lawviè-Pilòt, nan Jedi 22 Sèptanm 1870 la, oliwon 3hè apre-midi ; bagay pou se mapipi palantjè-peyi a ek se konpayel wayalachi-politik natifnatal-matnik la se lonje dwèt asou sa yo se pran pou an koraj-pa-dèhè, an tjok-nan-tanp oben tjek rete-pri-anba-piay. An nouvel-matje senk wonn-dekantje se pa nepi an plodari senk a sèt kare-dekantje ki ka dekatonnen an katel-dekantje-longsay epi de a senk lide-bòdò pou se apiye senk a sèt kare-dekantje taha. An nouvel-matje se toulong an bagay lonyen-matje oben an matje-dekantje, dawlakataw ek ki pe pri adan/anba piay oben doukou-fè-debouya-atjolman-la otila plodari politik taha ka leve.

Ejèn Lakay  1803-1871  mapipi kabwatè politikSe sa menm, plodari-politik kabwatè kawbe-gouvelnaj franse atè Matnik la te adan an toumbele-lavwa fè-debouya-atjolman-la. Se tout se krèy-politik ek lawonn-politik Matnik la, ki ka plenyen asou an doukou ekonomi ek sosial wòkòkòy, ek se kat pi gwo lawonn-politik la ka depenn, yo tout la, kat a senk bidim  doukou-fè-debouya-atjolman-la, yonn se laliwonn, anlòt se palpa-moun-peyi,  ni an doukou-fè-debouya-atjolman-la sosial ek ni an doukou-fè-debouya-atjolman-la doubout-sokodong ; se anni karetel politik Nou Pèp la1 adan lawonn leve-doubout-politik Péyi-a2 ki te ka bàt pou an doukou-fè-debouya-atjolman-la politik eti se te, dabò-pou-yonn, doubout tankon an krèy-lonyen-dekantje se politik gouvelnaj la atè Matnik ek, la-pou-la, trape titak plis lanmen-gouvelnaj politik atè-lakay-matnik, bagay ki te ka fè kabwatè-politik RDM3 lan mete an fidji maplera ek voye an rel-zie long made-sav anlè kabwatè-politik Nou Pèp la, Maslen Nado, nan konsit trase-pòtre krèy-stanmpe joutè-politik A2PN4 lan. Fè-debouya atjolman-la toulong liannen epi lèspri ek larel politik la men rete la ka plenyen asou palpa-moun-peyi ki ka dekati oben toumbilaj rel-kalibich-karenm-livènaj oben tjak sosial ki ka fè siwawa nan peyi a, se pa an mache-èche politik, se menm ti-lèspri jèrè-bitako kabwatè-politik MIM5 lan, "se mren ki fè, mren, mren, mren". Se pa jòdi man ka matje sa, politik la se pa anni pou depenn ek lonhe dwèt asou an tjak peyi, anni badjole "nou ja mete pon an, nou ke sa mete Telga lwi  1825-1886  mapipi kwabwatè gawoule politik Sèptanm 1870 lalawviè a, si vis pacem para bellum, si nou pase nou bel"6 ; politik se dabò-pou-yonn pou gade wè fè an konte-dekantje, an owonzonnay tout matjoukann-peyi ki se ka bay, matjoukann-peyi moun-doubout ek matjoukann-peyi politik, plis pase tout larestan. Epi lide-douvan taha eti matjoukann-peyi politik la liannen ek matjoukann-peyi mès-longsay la nan wach-lavi toulejou an peyi men fok toulong depareye yo nan dekantjay politik ek sosial la, lèspri Franz Fanon7 taha, "Dabò-pou-yonn, se goumen pou wayalachi-politik peyi a ki ka deblotje mès-longsay-peyi a, ka wouvè tout lapòt kabechinen-djezinen ba y".  

Mès-longsay-peyi a pa la anni pou chaye larel-kòtòf ek lèspri-kabeche-lavi men pou janjol-dekantje tan-ka-pase a eti ka kavale y, ka tjoke y, aleliwon-galba ek san jenhen rete, se pou y se vire depenn-kare larel-kòtòf li ek lèspri-kabeche-lavi y, toulong-ale, se nan lèspi taha eti Stuart Hall8 te matje "culture is always a translation". Se nan lèspri taha tou, eti mapipi-eskwaya Edouard Glissant an te ka tann ek konprann (tann se yonn, tann ek konprann se de), lide-chous zeskayè ankreyolaj li a, an pimpe-aleliwon san wabap ; isiya la, lakay mapipi-eskwaya kabechè-dekantjè-sosial Jamayik la tankon lakay mapipi raratè-plodayè Matnik la, se plis pasay la ki fondok ("ladje an tonlonmel-peyi pou anlòt tonlonmel-peyi" kon Edouard Glissant te ka matje) ek se pou sa chak peyi pou ka depareye yonn epi lòt. Ou pa sa rive ladje an tonlonmel-peyi pou anlòt tonlonmel-peyi si tout se peyi a se menm, si tilili tè-danme-mitan-lanmè Gwadloup9 la (1.628 km2) se rive pase anlè, twaze, Dòmnik Mòn Djabloten10 an, pou ale fè lèwdou-tjè-koko de sese tete-doubout epi Matnik ; oben si bidim peyi-kontinan Gwiyann11 lan (83.846 km2) se menm epi ti tjoutjout tè-danme-mitan-lanmè Matnik la, 1.128 km2, 293 km londjè lèstè ek 47.000 km2 laliman-ekonomi-lanmè. Plodari politik la ni pou anchouste adan an mès-longsay politik ek pi douvan adan an mès-longsay-peyi, si se pa sa se pa lapenn, se pa an plodari politik men anni an badjolaj pou moun debiele an mitan kabèch. Plodari politik atè-lakay-matnik la, pa pe menm epi plodari politik atè-lakay-gwadloup la, eti limenm pa pe menm epi plodari politik atè-lakay-gwiyann lan. Se pa anni pou laliwonn/tan-ka-pase a ki pa pe menm, an peyi pou anlòt peyi, delè adan an menm laliman, an menm peyi, pe ni piziè lakou-moun-natifnatal (anni pran anlè Gwiyann pou sa) ek yonn-pou-lòt, yo pa ni menm rarate tan-ka-pase a, yo pa nan menm sistenm lang-pale a.

Gouvelman-peyi franse a, limenm, adan an sistenm depareye se laliman-peyi y la, yonn epi lòt, eti Ewòp Yonnife (Topay Lisbòn lan nan 13 Desanm 2007) te koumande y mete nan brann anfwa ; se konsa an ti kabwatè kawbe-gouvelman te  mande se politikè Gwadloup la mete an lèspri krann nan kabèch yo ek mande pou Gwadloup se trape an lanmen-gouvelnaj laliman-peyi franse. Ek si prèmie dwel plodari Sèy Lètchimi an te adan lèspri depareyaj taha, se se bòtò-bòtò, dezienm dwel la te vire towblip adan kakatri "l’outremer français" a, blo. Rarate-gouvelman franse a ka di "les outremers" pou moun se konprann sa eti yo chak nan an liannaj sui generis epi Repiblik franse a ; se te sa "intérêts propres au sein de la République"12 la, pa ni de moun-politik, ale  wè moun nan peyi a ki te rive konprann sa. Nan menm balan an, an konpanyi moun-politik ki leve oben pase adan PPM, ka badjole asou an "nation martiniquaise" ek/oben "peuple martiniquais", se pa anni Sèy Lètchimi oben Man Konkòn, ni anchay dòt ; si ni an "peuple martiniquais" oben an "nation martiniquaise" rel-rive y se wayalachi-politik la, se plis pase pou rive nan apiye-asou-pwa-kò-nou politik la ; lavwa-regle PPM13 lan se, "autonomie pour la nation martiniquaise" ek man ja matje-dekantje sa eti "nation martiniquaise" taha ka apiye lide "autonomie politique" la, se, ladje-bòdaj-oliwon, plis pase "autonomie administrative" la ; la-pou-la, "se pa anni pou jere zafè nou lakay nou" tankon PCM te ka bàt depi Konsit Mòn-Wouj14 la,  "autonomie politique" la ka, toulong, mete an brann an sistenm larel-tribinal ek larel-gouvelman eti fok toulong vire mete kòdjòm ek ranbonni nan tan-ka-pase. Isiya la konsa, man tou djòsol epi sa, se pa anni pou trape an lanmen-jere zòdi oben voye dlo, fè tiyo pase anlè tè betje ni pou ta yo, se pou kabeche ek mete nan brann anchay larel-gouvelman ek gade wè ranbonni yo toulong nan tan-ka-pase, se sa ki fè an konpayel-politik  gouvelman-atè-lakay la ("Autonomie pour la Nation Martiniquaise", man se pè) pa pe vini nan menm plodari a ka badjole "je ne suis pas pour l’indépendance, je suis autonomiste" ek "l’indépendance" taha se pa zafè an moun yonn-tou-yonn, ni menm an krèy-politik atè Matnik, se zafè palpa-moun peyi-natifnatal-matnik la ek delè menm sa ka ladje palpa-moun peyi-natifnatal la nan chimen, sa pe fèt asou an larel-gouvelnaj gouvelman franse a, sa pe rive nan dekou an gouvelman Ewòp-yonnife, oben an toumbilaj nan rel-kalibich politik nan Lawonn Peyi Oliwon-latè, sa pe fèt nan tout bagay taha malakse yonn epi lòt ; se pou nouvelis atè-lakay-matnik la se sispann mès bwabwa nanninannan y lan epi badjolaj de-o-twa tèbèdje bò-chimen asou lahan-soutjenn-sosial yo pa te ke pe trape si Matnik se rive nan wayalachi-politik ; ehe, gouvelman franse a la ka abwogat li may-an-may anlè yo, yo pa menm sav. Ki palpa-moun-peyi natifnatal-matnik esa lè se kabwatè-politik la pa fouti tann, ni konprann, se pa jòdi gouvelman-peyi franse a ja vire do ba gouvelman-peyi lanmen-asou-tjè a (Etat providence,  nan lang franse kabeche-politik Maslen Nado a) ek lè an gouvelman-peyi ka ladje sosial la, se pou se laliman-peyi y la (oben peyi ki anba jouk li) kontel Gwadloup, Gwiyann ek Matnik, Senbarth ek Senmaten nan Karayib la, se kabeche an gouvelnaj atè-lakay, toulong pi nan depareyaj yonn epi lòt ?

Isiya la konsa, se pa anni pou wach sosial Matnik la ki pa pe menm epi wach sosial Gwadloup la oben wach sosial Gwiyann lan (se katel-dekantje-longsay sosial la toulong anba jouk tan-nanninannan-longsay sosial peyi a ek, nan menm balan an, isiya la konsa, anba jouk an liannaj, toulong yonn-tou-yonn, epi gouvelnaj sosial La-Frans lan adan chak se peyi taha), ni menm laliwonn/tan-ka-pase Matnik la ki pa pe menm epi laliwonn/tan-ka-pase Gwadloup la oben laliwonn/tan-ka-pase Gwiyann lan, se pou chak se peyi taha (oben laliman-peyi La-Frans taha) ki pa pe trape menm rel matjoukann-peyi sosial, se pou se tann ek konprann tou,  menm rel matjoukann-peyi moun-doubout, matjoukann-peyi branbrann-kòtok, matjoukann-peyi mès-longsay, matjoukann-peyi laliwonn fondas (kontel gaz anba-lanmè Karavel la, sab bò-lanmè a, wòch karyè laliman Prechè ek Senpiè a), matjoukann-peyi laliwonn vire-faktorele (kontel dlo lizin Vive a oben bwa Ajoupa-Bouyon an), matjoukann-peyi politik (kontel progranm Ehèn Lakay la nan gawoule-politik Sèptanm 1870 la, progranm politik OJAM la epi anchay dòt)  jik matjoukann-peyi boutou-defann-peyi kontel Yich Telga atè Matnik la, tousa.

Mi se sa mi ! Palantjè-peyi natifnatal-matnik la te ka plere ba moun "l’Etat se désengage" pou te konprann gouvelman-peyi franse a ka bat dèhè gran balan, delè latje y kwennse nan fant-katje y anba tilili kout-wòch wach sosial atè-lakay-matnik la, ek ka ladje se bwa-kabwataj la ba yo ; an jeray zie-ka-pete-anlè-gidon epi fè-palmarès-majò-pit-kok, brile tout matjoukann-peyi politik natifnatal-matnik nan venn-twa lanne ki pase ek menm epi senk lanne diskoupaj nan gouvelnaj anni-jere taha, 2010-2015, dekinay sosial eti se anni konpayel wayalachi-politik ka pòte pa te jenhen rive pri. Pàs pou matjoukann-peyi politik ti ka pe vire faktorele, pianmpianm,  nan dekou an leve-doubout sosial oben politik, nan venn-twa lanne taha, Matnik pa faktore se se an zizin matjoukann-peyi mès-longsay-peyi, ayen toubannman ; pa menm vidjozite se lawonn-bèlè a eti fok se mete anlè kont venn-twa lanne gouvelnaj palantje-peyi taha. Se pa pou ale konprann man la ka lonje dwèt asou se palantjè-peyi, adan yo ni anchay moun ki pou wayalachi-politik la, se se nan pawol, men kabwataj politik MIM lan eti pa te jenhen adan piès lèspri wayalachi-politik depi 1981, te leve an bidim lanm-a-kouri chous-kòtòf franse, depi nan se krèy-politik chous-kòtòf matnik la (kontel PPM oben FSM, tousa) ek pou MIM ki pa ka matje ayen, bidim lanm-a-kouri taha vini kouri nan mitan se konpayel li a ; anchay konpayel-politik MIM te ja ka badjole, dwe mitan  se lanne 80, yo adan MIM men yo pa pou wayalachi-politik la, yo palantjè-peyi men yo anni pou ARU oben tjek kawbe-gouvelnaj yonn-tou-yonn ek sa te ke an fondas wouvè karetel politik, ti pa-mache yonn-dèhè-lòt Eme Sezè a.

Konprann plodari Sèy Lètchimi a kòdjòm, nan prèmie dwel la se pou mande an kawbe-gouvelman atè-lakay, bagay ki ka bay nan tout se peyi Ewòp la (16 "lander" Almay la, "Comunidad Autónoma" Espany lan, "Giunta regionale"  Italia a, "Gewest"  Beljik la, tousa), anni La-Frans ki pòhò pe rive nan rel gouvelnaj politik taha men yo nan chimen, dawlakataw daw. Ek se pou wè, nan mwa ek lanne ka vini tjek gouvelman franse pran douvan mande-trape matjoukann-peyi politik ek kawbe-gouvelnaj se moun-politik Matnik la. Se sa ki ja rive Gwadloup, lè lanne pase kabwatè kawbe-gouvelnaj Les Outremers la mande se kabwatè-politik Gwadloup la pou pran "autonomie" yo. Sa te nan menm lèspri epi plodari kabwatè-gouvelman franse a nan 2008, lè atè Bastè misie te di ba moun "Je suis à la tête d’un Etat en situation de faillite" ek te mande se kabwatè-politik Gwadloup la pou ale èche lahan-palantje-ekonomi nan Karayib la ek kontinan Amerik la. Pa te ni pa yonn adan se kabwatè-politik Gwadloup la pou mande y matjoukann-peyi politik ek matjoukann-peyi kawbe-gouvelnaj ek sistenm-tribinal ki pou liannen epi sa. Konsa kabwatè-gouvelman franse a te vini rive atè Matnik, Eme Sezè te tjenbe lanmen y fò, ba y an gwo bo tjoup, ek di y, pawol tenmbolizè y la, "nous avons besoin de vous car c’est grâce à vous que nous subsistons", an pawol-franse lòlòy konsa pa ka rive pri nan lang natifnatal-matnik la. Anmwe nou mele ! Nan dezienm wonn plodari kabwatè-politik kawbe-gouvelnaj Matnik la (man se mete tout fidji maplera mwen douvan rel-doubout politik  misie Daniel Marie-Sainte ek Francis Carole, lè yo ka teste se pa Sèy Lètchimi ki pou ale pran pawol ek kabwatè-repiblik franse a, man tou djòsol tann sa), se pou y te vire towblip adan vie plodari kantekantaj sosial Eme Sezè a, tout bagay ki ka bat ladeviran epi lide gouvelman atè-lakay la oben pi flòkò ankò an kawbe-gouvelnaj atè-lakay tankon CTM lajounen-jòdi ; ek menm pi nan fondok, epi an karetel gouvelnaj laliman-peyi eti sistenm-gouvelman La-Frans lan la ka mete nan brann, pianmpianm, depi "bàt ansanm" Olivier Guichard la, oliwon lanne 1976. An Kawbe-gouvelman atè-lakay se pa anni pou mete larel-gouvelnaj franse kòdjòm epi wach sosial Matnik, se pou mete larel-gouvelnaj atè-lakay-matnik nan brann ek ranbonni yo longsay-ale, nan dekou wakle-boulin sosial la, oliwon-latè, eti teknoloji pòte-nouvel ek kouri-nouvel ka toulong ba balan vire kare longsay, ka mande trase-welto-rive krache-dife, nan dekou an bidim jout ekonomi latè-wonn ; Matnik pa pe ka rete adan ekonomi anni-debatje-machandiz li a ek se larel-gouvelnaj la ka mande vire kabeche toulong pou trape an jeray nawflaw se matjoukann-peyi a. A n gouvelman atè-lakay  pe rive, nan an prèmie wonn mete larel-gouvelnaj nan brann eti ka fè kontaj-matjoukann lan ek trase welto-rive pou pa se pèdi tout nan anni an kou men se anni an gouvelman natifnatal-matnik ki pe rive mete larel-gouvelman nan brann pou vire faktore matjoukann-peyi ki se lavannen ek pou anchay adan matjoukann-peyi taha ki anchouste adan kare-peyi Karayib la, se anni an gouvelman natifnatal-matnik ki se pe ni djokte pou ale pran lang kantekant epi kontel gouvelman Repiblik Trinidad ek Tobago15 a oben Repiblik Pòte-kole Gayana16 a epi woltonn petrol li a, si kontel an bidimblo, an lanm-a-kouri nwè, anni-petrol se vini echwe nan sab drivayaj Sentàn lan.

 

I – Matjoukann-peyi politik ek kawbe-gouvelnaj fondalnatal nan djokte mès-longsay-peyi politik la.

Matjoukann-peyi politik se toulong bagay ki pa kòtok, se pa bagay moun ka sale nan kwi oben dousi nan pòt, men se bagay eti an palpa-moun-peyi-natifnatal se apiye anlè y pou doubout an plan-divini, an progranm pou pran letjèt nan divni ka rive gran balan, pou fè kakol douvan larel-gouvelnaj isenbòt an gouvelman peyi-lòtbòtsay, tousa. Matjoukann-peyi politik la toulong nan liannaj kòtòf epi tan-nanninannan-longsay la, kout-zie eti palpa-moun-peyi-natifnatal la ka ladje anlè chimen eti y fè depi nanninannan pou rive la eti y ye la a.

Se kawbe-gouvelnaj la yo menm (kawbe-gouvelnaj politik, mès-longsay-peyi, sosial-ekonomi, anbrazonnaj laliwonn oben sistenm-tribinal) ka faktore matjoukann-peyi politik. Pi an peyi, an palpa-moun-peyi-natifnatal se trape kawbe-gouvelnaj, pi peyi taha trape matjoukann-politi, tout bagay ki ka faroze dekatonn politik, mès-longsay-peyi, sosial-ekonomi, tousa. Nan se kawbe-gouvelnaj politik la, ni se krèy-politik la oben lawonn-politik eti ka faktore matjoukann-peyi politik lè yo ka fè an pawol politik kouri lawonn ek lè ni an konsit kabwataj ka bay adan yo, chak lanne oben de-lanne, o-pi-plis.

Konte-dekantje matjoukann-peyi politik la se toulong an bat-manman. Dabò-pou-yonn pou kòtok eti se matjoukann-peyi taha pa jenhen kòtok, bagay moun pe menyen ; lòtbòtsay pou anba jouk anchay janjol-dekantje kontel rel dekatonn media pòte-nouvel, rel anchoustaj palpa-moun-peyi-natifnatal la nan mès-longsay-peyi a ek nan lang natifnatal la, tousa epi dòt janjol-dekantje. Nan wach-lavi-toulejou, matjoukann-peyi politik la anba bloublou tout larestan matjoukann-peyi a, matjoukann-peyi mès-longsay-peyi a ek matjoukann-peyi kawbe-gouvelnaj ek matjoukann-peyi sistenm-tribinal, plis pase tout larestan.

Atè Matnik otila se kawbe-gouvelnaj la se anni kawbe-gouvelnaj franse ek, ni lang natifnatal-matnik la, ni mès-longsay-peyi matnik la pa ka kouri lawonn adan yo, se anni lang franse-bannann lan oben an kreyol dòmi-dewò, matjoukann-peyi politik ka pe leve yenki andidan se krèy-politik palantjè-peyi a oben krèy-politik wayalachi-politik matnik la ; delè kawbe-gouvelnaj mès-longsay-peyi ek kawbe-gouvelnaj anbrazonnaj laliwonn. Matjoukann-peyi politik ki sòti nan se kawbe-gouvelnaj taha ka toulong flòkò pou lang franse-bannann oben kreyol wòkòkòy ki nan fondas yo.

Se anni nan an lang natifnatal otila matjoukann-peyi politik ka leve djok nan sa eti, lè pa ni an kawbe-gouvelman nan an peyi, se se an kawbe-gouvelman atè-lakay,  se anni lang natifnatal la ki pe fè moun nan peyi a sansle asou tan-nanninannan-longsay la ; se pa anni pou ale badjole asou gangan ki pase pàs sistenm ninang-founang oben ki te ka brè dlo y nan tjek savann lòtbòtsay (gangan an pa pe janbe laliman peyi a men pa ni kat moun kole atè Matnik ek Gwadloup sanble pou konprann sa), se pou konprann chak tit-langayele lang natifnatal la eti limenm se an matjoukann-peyi ka pe mete an dwel tan-nanninannan-longsay la nan brann.

            I–1. Gawoule-politik Sèptanm 1870 pi matjoukann-peyi politik pase gawoule pete-chenn 22 Me ? An gawoule se toulong an dekou tan ka pase dawlakataw ek tan politik la eti mande kabeche an trase-welto-rive ek brile angwo woltonn matjoukann-peyi politik, pi lanben ek ka mize nan chimen. Nan menm lèspri epi matjoukann-peyi mès-longsay-peyi a, matjoukann-peyi politik la se tout bagay ki pa kòtok, branbrann-kòtok, ek ka pe ba palpa-moun-peyi-natifnatal la tankon an balan lèspri-djok pou mete nan brann ek rive anlè  rel-rive eti y se trase.

Gawoule Sèptanm 1870 la te trape an plan-divini politik  nan plodari Ehèn Lakay la eti se pou te separe tè kawbe-bitako, pou te leve an Repiblik nèg-ginen tankon ta Ayiti a tousa. Plodari Lwi Telga a eti te ka lonje dwèt asou rayi-ras-nèg-ginen Kode a ek sistenm lan, te plis nan lèspri gawoule depotjole sistenm ninang-founang 21, 22 ek 23 Me 1848 la. Pa ni piès matjoukann-peyi politik nan plodari taha, pa ni piès plan-divini isiya la.

            I–2. Progranm politik OJAM  la. Se te an progranm politik gouvelman natifnatal epi nan se mete-nan-brann pi fondok li a te ni  natifnatalizay se tè a ek lizin lan ; te ni pou anchouste Matnik adan an bidim leve-doubout debaba sistenm anba-jouk-la-frans lan ; se te an progranm pou tòt-genyen palpa-moun natifnatal-matnik la, ek se pa pou ayen eti lavwa-regle a se te "Matnik se ta moun natifnatal-matnik".

Progranm politik OJAM lan se te pou anchouste Matnik adan laliwonn jeopolitik li Karayib la eti yo te ka di Antiy nan tan taha ek anni sa te ja ka fè moun konprann tout progranm ki se pe ka vini dèhè se te ke pou gare y adan an jeopolitik franse, bagay koulè lapo-fidji ek delantiraye Matnik tankon peyi-karayib pou voye nan Ewòp (anlè fondas ràs-moun betje a) oben nan Afrik (anlè fondas ràs-moun nèg-ginen an), an gwo konpanyi konpayel-politik wayalachi-politik la towblip adan an debielaj afrik san-manman eti ka lantje peyi a adan sistenm anba-jouk franse a.     

            I–3. Topay politik Mònwouj  la. Se nèhè twazienm matjoukann-peyi politik ki pi fondok atè Matnik, apre Gawoule-politik Sèptanm 1870 la epi progranm politik OJAM lan "koubare rete-anba-jouk politik ek pou pete chenn politik Matnik". Lamenm-la, nan tout larel-bat politik, progranm politik Ehèn Lakay la epi progranm politik OJAM lan pi douvan nèt pase Topay Mònwouj la eti pou krèy-leve-doubout politik  ek lawonn-leve-sosial peyi-lòtbòtsay (Gwadloup, Gwiyann, La-Reyinion) ki te bat adan te pe parèt pi douvan nan kabeche progranm politik. Topay politik Mònwouj la, 16-17-18 Awout 1971, anni "pou jere zafè nou nou-menm", se an bidim bat-dèhè apre progranm politik OJAM lan.

Kisa ? Topay politik Mònwouj la eti te sanble 15 kawbe-mete-nan-brann ek krèy-leve-doubout politik (kontel PCM ki te ka mete nan brann, PPM, CGTM, AMS, REM Matnik la ;  CGEM Gwiyann lan, PCG, UFG epi CGTG Gwadloup la ; PCR, CGTR, FJA, UGTR  La-Reyinion an ; UTG ek PSG Gwiyann lan te vote an kouri-lèt apiye, REG Gwadloup la, PCF ek CGT An-Frans lan, tou) te ka bàt pou an gouvelman atè-lakay (an kawbe-gouvelnaj plodari-politik epi an kawbe mete nan brann politik eti te ke mètafè douvan kawbe-gouvelnaj plodari-politik la eti doubout apre jout-politik), lide trape an lanmen-gouvelnaj nan politik ekonomi ek sosial peyi a, takse machandiz, leve an taks atè-lakay, kabwate sistenm-lekol la ek sistenm pòte-nouvel, mete se lizin lan anba lanmen gouvelman atè-lakay la. Se menm lanmen-gouvelnaj epi CTM lajounen-jòdi men epi an lanmen-gouvelnaj anlè sistenm-kolbòkò eti CTM pa ni epi anlè se 34 lanbouk Matnik la eti CTM pa ni tou. Gouvelman atè-lakay taha pa te ke ni lanmen anlè sistenm-tribinal la, liannaj epi peyi-lòtbòtsay, kawbe-gouvelnaj defann-laliman-peyi, tousa.  

  

II – Lè pa ni an gouvelman peyi-natifnatal, se matjoukann-peyi mès-longsay-peyi a pi fondok pase matjoukann-peyi  politik la.

Matnik, Gwadloup ek Gwiyann tou, pa ni se se an gouvelman atè-lakay (ale wè an gouvelman peyi-natifnatal) pou ta yo ek, se pou yo pa jenhen mete an konte-dekantje se matjoukann-peyi a nan brann.  Se pa anni pou te ke vini badjole, nou ni oliwon 30 mil-million m3 gaz anba lanmè Karavel la ek se anni bese pou ranmase y. An gouvelman atè-lakay, oben pi djok an gouvelman peyi-natifnatal, se toulong lide konte ek dekantje se matjoukann-peyi a longsay-ale, chak lanne, ek kabeche an trase-welto-rive pou se fè yo antipile.

Lamenm la, se pou konprann matjoukann-peyi fondas-laliwonn lan (kontel gaz anba-lanmè Karavel la, wòch Savann bwa-tounen-wòch Sentàn lan, sab Gran Makabou a, kawyè sab Fon Kanovil la, oben 100.000 m3 wòch-lacho Mòn Amerik oliwon Fon Moustik atè Sentàn lan) pa ni vire-fakte ek owala yo se yize, pa ni matjoukann-peyi taha ankò, se pou sa fok se ni an konte-dekantje toulong pou sav nan ki eti y ka lavannen ek ki matjoukann-peyi fondas-laliwonn  oben matjoukann-peyi laliwonn-vire-fakte ki se pe pran dèhè y.

Se matjoukann-peyi laliwonn-vire-fakte a se toulong matjoukann-peyi ka pe vire leve oben vire bay nan dekou lavi moun ; se kontel, dlo-lasous La-Machouloun lan (oliwon Bwa-Nèf ek Mòn-Pito, O-Fanswa),  gran-bwa Ajoupa-Bouyon an oben dlo Lawviè-banbou atè Sentmari), isiya la konsa, konte-dekantje a se plis pou sav rel-kantinaj oben rel-kòdjòm   men an kawbe-gouvelnaj tankon CTM pa se pe rive nan rel gouvelnaj taha. An gouvelnaj atè-lakay ka pe kabwate, se se klòtok-klòtok, rel-kantinaj oben rel-kòdjòm taha nan tan-ka-pase.

Gouvelnaj atè-lakay la (CTM Marijàn/Liz la oben Lètchimi/Salibè a ja adan an gouvelnaj atè-lakay) eti lòlòy nan matjoukann-peyi sistenm-tribinal (larel-gouvelnaj atè-lakay pa sa tjenbe doubout douvan an larel-gouvelman franse a) pe apiye anni asou matjoukann-peyi mès-longsay-peyi matnik pou se jere rel-kantinaj oben rel-kòdjòm se matjoukann-peyi laliwonn-vire-fakte a, men an gouvelnaj atè-lakay pe ke sa mete an progranm politik ek sistenm-tribinal pou se vire fakte an patàt matjoukann-peyi. An gouvelnaj atè-lakay pa ke sa fè an djoubaktwa peye lahan-kòtok pou kòchte eti y se kòchte an laliwonn.

Men, si gouvelnaj atè-lakay taha ka mete matjoukann-peyi mès-longsay-peyi a pi fondok pase matjoukann-peyi politik la, an bèlè - "man ke lele y ba w, man ke mete y ba w, man ke soukre y ba w"  - ka pe chaye plis memwa-peyi (se pa di yich-dewò eti lele-y taha ja mete asou latè) pase an lavwa-egal politik kontel, "Matinik se ta nou, Matinik se pa ta yo, an bann pofitè-vòlè, nou ke foute yo dewò", se pou se tann ek konprann, - tann se yonn, tann ek konprann se de -, lide-kòtòf gouvelman an, nan limenm (gouvelman atè-lakay oben gouvelman peyi-natifnatal), se an bagay ki lòtbòtsay mès-longsay-peyi politik Matnik la. 

            II–1. Matjoukann-peyi mès-longsay-peyi, sa sa ye sa ? Nan Les damnés de la terre, nan depenn-dekantje asou mès-longsay-peyi natifnatal la, Franz Fanon ka depenn mès-longsay-peyi natifnatal la tankon tilili doum-apiye eti an palpa-moun-peyi-natifnatal  ka kabeche pou depenn, fondase ek gloriye mete-nan-brann eti y fè pou doubout tankon palpa-moun-peyi natifnatal ek tjenbe nan tan-ka-pase.

Se pou se tann ek konprann de bagay ; yonn se fondokte tan-ka-pase a nan tout mès-longsay-peyi ek se moun-doubout ki ka fè mès-longsay-peyi taha eti ka chape anlè yo owala mès-longsay-taha fondase. Tousa pou kabeche se matjoukann-peyi mès-longsay-peyi a tankon tout sa-fè ki ka apiye anlè lang natifnatal pou  mete moun nan yonn-a-lòt oliwon peyi a, depi lawonn bèlè a, kous-yol la jik blaf boyo-ton an. 

            II–2. Depareye mès-longsay-peyi ek mès-nanninannan.  Nan plodari-kabeche palpa-moun-natifnatal-matnik la, mès-longsay-peyi ek mès-nanninannan ka fè yonn toulong-ale ek se menm bagay la. Mès-nanninannan an se an bagay ki ka bàt depi nanninannan epi se menm larel-kòtòf la, isiya la konsa pa ni toumbilaj, an zoko-fondàs pe vini pi djok pase anlòt oben pe djigilòp men pa ni, nan peze pawol la kòdjòm, plis anchoustaj oben dezanchoustaj nan lavi toulehou.

Nan depareye mès-nanninannan taha ek mès-longsay-peyi, se pou se tann ek konprann an rel-apiye tan-nanninannan-longsay la peyi a ek pou mete pawol-matje a douvan pawol-pale a. nan pawol-pale a, nan badjolaj politik atè-lakay-matnik la lide gouvelman, atè-lakay oben natifnatal-matnik, pa jenhen boujonnen atè Matnik. Nan pawol-matje a, se anni PALIMA (Parti pour la Libération de la Martinique) ki rive matje an jou, men nan lang-matje franse a, "Un peuple, une nation, un Etat", lide taha eti an plodari politik pa se pe ka kriye woulo ba palpa-moun-peyi-natifnatal-matnik la, depenn an peyi-natifnatal-matnik ek pa fouti rive konprann fok ni an gouvelman natifnatal-matnik pou se fè tjè peyi-natifnatal-matnik taha kouri lawonn.

           II–3. Bèlè ek yol pou matjoukann-peyi mès-longsay-peyi fondok.  Yol la vini matjoukann mès-longsay-peyi debranbrannize moun-oliwon-latè, UNESCO (United Nations Educational Scientific and Cultural Organization) nan Desanm 2020 ki pase ek pou gwoka Gwadloup la ki ja matjoukann mès-longsay-peyi debranbrannize moun-oliwon-latè depi Novanm 2017, nan ti-lèspri kanman-fondok-bèlè piplis konpayel wayalachi-politik matnik la, bèlè matnik la ke vini matjoukann mès-longsay-peyi debranbrannize moun-oliwon-latè. Mi se sa mi, se pa anni atè Matnik otila bèlè ka bay, Ayiti ni an bèlè, Dòmnik ni kat bèlè (bèlè-djouba, bèlè-pitje, bèlè-rikiki ek bèlè-sote), Sentlisi ni an bèlè, Trinidad ni twa bèlè, tousa anlè tanbou djouba a ek Gwadloup ni twa bèlè eti se lavwa-wosiyole san kwenyen tanbou.

Bèlè ek yol se anni de adan tilili zoko-fondas mès-longsay-peyi matnik la eti lang natifnatal-matnik la ka kantinen ek tonnfakte longsay-ale. Pou gouvelman peyi-natifnatal eti Matnik pa ni pou ta y, pa menm an gouvelman atè-lakay, se anni lang natifnatal-matnik la ka pe vire pase lanmen adan tilili zoko-fondas mès-longsay-peyi taha, anchouke yo adan an liannaj, ba yo an rarate tan-ka-pase pou yo se pran letjèt nan divini, si pa ni sa se pou yo djigilòp.

    

III – Matjoukann-peyi mès-longsay-peyi ka pe pòte ba matjoukann-peyi politik.

Dabò-pou yonn, se de matjoukann-peyi ki ka vire fakte pi dawlakataw-daw, nan dekou an konsit palantje mès-nanninannan, nan dekou an leve-doubout sosial, nan dekou fondase an krèy-politik oben an topay politik (kontel ta lannwit 7 a 8 Desanm 2015 lan), nan an kawbe-gouvelnaj, nan dekou vini matjoukann mès-longsy-peyi debranbrannize oliwon-latè, tousa ; dezienm kare-kabeche, se de matjoukann-peyi taha pa ka mande gouvelman atè-lakay oben peyi-natifnatal pou vire fakte yo ; twazienm kare-kabeche, nan se konte-dekantje a, yo ka peze toulong nan liannaj epi tout larèstan matjoukann-peyi. Ni an katriyenm ek an senkienm kare-kabeche eti yonn se fondok eti pòte-nouvel la pi fondok nan ladje-ba-yich-dèhè a nan se de matjoukann-peyi taha plis pase larestan, ek lòt la se pou flògòdò yo pe flògòdò nan dekou wakle-boulin sosial la.

Se pou se konprann nan se de krèy matjoukann-peyi taha, lang natifnatal la fondok ek owala lang natifnatal la se vini bat dèhè, dechèpi nan tjek kreyol-franse lòlòy oben franse-bannann pou brèbrè-mouton, se pou se matjoukann-peyi taha, yo menm, vini wòkòkòy, pèdi djokte yo. Se pa pou yo se djigilòp tankon se kreyolis la ka plenyen an, se pou larel-kòtòf eti an matjoukann-peyi ka toulong faktore pianmpianm ladje nan bililik-longsay li, vini pi flouz pou konprann, pou franse-bannann lan ek kreyol-dòmi-dewò a vini ka fè yonn, "man ke voye w an mel", vini wakle anlè "man ke voye an mayl ba w", bann isenbòt.

Rive la, nou pa pe pa kabeche-dekantje, se se fap-fap, asou djoubap lang-pale a atè Matnik. Lajounen-jòdi, se pa anni pou de lang-pale an menm souch-lang te ke ka rete nan an menm nich lang (diglossie conflictuelle GEREC-F se lanne 1976/90 la) ek se pou lang-piòpiò a se vire fonn nan manman-lang lan owala se kawbe aprann manman-lang lan ka dekatonnen, owala se tjanmay-lekol la trape lang-manman an tankon lang-nennenn, se pou lang atè-lakay la vini ka kantinen tout ti koze-lakay (owala an moun atè-lakay-matnik se pran pawol ek anlòt moun sipoze atè-lakay-matnik, tousa asou fondas an souch ràs-moun) ek pou moun ka koumanse an wonn-pawol nan an lang ek ka bout li nan lòt lang lan, tousa nan an tilili kreyolad.

Tousa fè, matjoukann-peyi mès-longsay-peyi atè Matnik la vini pri adan an bidim matjak. Nan menm balan vire-boujonnen an konpanyi matjoukann-peyi mès-longsay-peyi (bèlè, yol, mès-kanbizinaj, rimèd-razie, tousa), lang-pale atè-lakay vini ka bàt dèhè douvan franse-bannann lan. Si nan an lawonn-bèlè, lavwa-pitjan ek lavwa-note ka bay nan an Kreyol, annou matje kòdjòm, tout koze oliwon ka bat nan an franse-bannann oben an franse djol-pwenti se ti-lanbouk bòdaj Paris a ; nan kous-yol la pa menm pale, pa ni de yol kol eki ni an tit atè-lakay-matnik pou ta yo.

Matjoukann-peyi mès-longsay-peyi a pou ka pòte ba matjoukann-peyi politik la, ka kantinen yo, toulong-ale eti limenm, nan an vire-voye-matjoukann-longsay ka pe doubout larel-kabwataj ek/oben larel-gouvelnaj pou palantje ek dekatonnen se matjoukann-peyi mès-longsay-peyi taha. Men mi atè Matnik, kabwatè-politik ek badjolè-politik pa fouti konprann an tit-langayele lòlòy tankon "tòt-genyen Matnik nan Repiblik franse a" ale wè matjoukann-peyi eti ja ka voye Matnik nan rel peyi-asou-latè menm san an gouvelman natifnatal pou se bay antre nan lawonn peyi-oliwon-latè.

            III–1. Wayalachi matjoukann-peyi mès-longsay-peyi, anlè matjoukann-peyi politik. Se pa anni pou mès-longsay-peyi a ki toulong pi blayi pase mès-longsay  politik la ; san gouvelman, se se atè-lakay, an peyi pe menm bàt ek debàt san mès-longsay politik, anni gade asou Gwadloup, Gwiyann ek Matnik. Se pou mès-longsay-peyi a ki ka toulong fè yonn, fè kò epi an laliwonn eti lang natifnatal la machokete, may-an-may.

Mès-longsay politik la ka bàt pou fè yonn anni epi tan-nanninannan-longsay la, tan-ki-ja-pase a. Isiya la konsa, se pou fouye nan fondok, laliwonn lan pa fondalnatal ek lang natifnatal la  pe djigilòp ; Matnik pe woule  epi an mès-longsay politik franse menm si moun se pèd lakat, sa eti ka bay lajounen-jòdi, asou chenn-liannaj sosial la, moun atè-lakay-matnik ka rive kouri nouvel asou pawol-rapòte, milan la-frans, san jenhen sa di hak asou sa ki ka fèt Sentlisi oben Dòmnik, ale wè Ayiti oben Trinidad ek Tobago, tousa.

               III–2. Djoubap lang-pale a ka apiye wayalachi matjoukann-peyi mès-longsay-peyi anlè matjoukann-peyi politik. Moun Matnik pa fouti koumanse an plodari bloublou moun, se se an plodari politik oben an plodari media kouri-nouvel nan an lang-pale ek rete toulong-ale nan menm lang-pale taha. Plodari nan lang-pale franse a ka toulong tjoke an lang kreyol dòmi-dewò epi anchay "c’est-à-dire que bon que"  oben "donc…que" adan. Plodari nan lang-pale kreyol la se an manje kochon ki ka joure manman fondas lang kreyol taha, aleliwon-galba ; jik pou an "eti que" rive ka bay adan asou RFA Radio.

Se pa jòdi eti djoubap lang-pale a ka denèfle lang natifnatal-matnik la ek, nan menm balan an, ka bwabwatize badjolè franse a, delè menm plodayè-dekantjè a vini tjanmay anba pale-franse y la. Lide taha eti plodari politik pa pe plodari nan fondok si pa ni an liannaj mabial epi katel-dekantje-longsay gouvelman an, ek pou se tann epi konprann, tout plodari politik atè Matnik se anni pawol-rapòte sòti-an-frans. Moun atè-lakay-matnik pa fouti pale asou an plodari politik atè-lakay-matnik, se anni pou badjole asou moun-politik an-frans ek, nan menm balan an, vire towblip adan an djoubap depenn-ràs-moun, betje-ewòp/nèg-ginen ; ek, se pa jòdi nèg-ginen an ja pèd lakat adan djoubap depenn-ràs-moun taha.

                III–3. Vire-boujonnen matjoukann-peyi mès-longsay-peyi a nan se lanne apre  1974 la. Apre 1974  epi bidim leve-doubout sosial Janvie-fevriye a, lide wayalachi-politik la vini pri atè Matnik, anchay tibray ek ti-mafi vini sansle anlè lide wayalachi-politik la ek sa te dekatonnen tout se matjoukann-peyi mès-longsay-peyi a. Anchay konpayel-politik te vire kabeche se mès-nanninannan an (bèlè, danmie, kalennda, tire-kont, rimèd-razie, tousa) tounen yo nan mès-longsay-peyi, bèlè Sentmari a vini bèlè peyi-natifnatal.

Men vire-boujonnen taha pa te nepi apiye an dekatonn lang natifnatal-matnik la, fè y ladje rel-doubout lang kreyol li pou tounen lang natifnatal-matnik, fè y ale pi nolfok pase rel lang-pale y, rive nan rel lang-matje a. Se pou  anchay palantjè vire-boujonnen matjoukann-peyi mès-longsay-peyi taha kip a te nan lèspri wayalachi-politik la, pi gwo palantjè a se te lanbouk Foyal ek mi kabwatè-gouvelnaj li, Eme Sezè, pa te le tann pale lang taha eti nan lèspri y se pa te an lang. Se anni lang-an-frans ki te lang ek te ka pe wouvè chimen gangan-afrik li a, tousa te fè an leve-doubout palantje mès-longsay-peyi kip a te ni piès rel-rive politik dèhè y ek pa ladje piès matjoukann-peyi politik nan lanmen palpa-moun-peyi-natifnatal matnik la, PPM pa di w yo se prèmie krèy leve-doubout politik peyi-natifnatal Matnik.

         

IV – An konpanyi matjoukann-peyi nan jeray epi peyi oliwon, se pou se tann ek konprann fondokte gouvelman natifnatal la nan anchoustaj politik kare-peyi a.

Se pa anni lanmè Karayib la epi tout nich-lavi anba-lanmè eti ka apiye se kawbe-mete-nan-brann lan tankon AEC (Association of Caribbean States), CANARI (Caribbean Natural Resources Institute), CARDI (Caribbean Agricultural Reseatch & Development Institute), CARICOM-CSME (CARICOM Single Market and Economy), CARPHA (Caribbean Public Health Agency), CTO (Caribbean Tourism Organization), OECS (Organisation of Eastern Caribbean States), PAHO (Pan American Health Organization), UWI-SRC (University of the West Indies - Seismic Research Centre), epi dòt) ni menm matjoukann-peyi fondas-laliwonn ki te ke anlè de laliman-peyi, se pou te ke sa tann ek konprann tout matjoukann-peyi taha kontel matjoukann-peyi moun-doubout nan an peyi ki pe ka vini djoubake adan anlòt peyi, nan an tan fann, ale koupe kann atè Matnik, ale swenyen moun nan peyi otila gouvelnaj sistenm doubout-sokodong lan se flòkò, tousa.

Apre se pou se rive tann ek konprann an pòte-kole karayib ek amerik (kontinan laliwonn lan) avan ek apre dezas-laliwonn ki ka toulong faktore ek ranbonni matjoukann-peyi politik, matjoukann-peyi mès-longsay-peyi, an palpa matjoukann-peyi branbrann-kòtok, an palpa-matjoukann moun-doubout epi an sa-fè teknik, tousa. Pòte-kole karayib la, toulong pi kalibiche, pi nan kanmouzaza pou piplis se peyi taha ki sòti anba jouk menm politik antra angle taha ek ki, nan fè kakol ek chakale politik antra angle a te leve depi lanne 1973 atè Chaguaramas, menm mès-longsay-peyi politik la ek près se menm matjoukann-peyi politik la.

Menm si matjoukann-peyi politik ek matjoukann-peyi mès-longsay-peyi ki leve nan pòte-kole taha se pe ka vini fè toumpak, leve jout, epi matjoukann-peyi kòtòf (Sentlisi pa se pe ni menm tòt-genyen epi Trinidad ek Tobago oben Jamayik), pòte-kole karayib taha ka leve rel-kantinaj ek rel-kòdjòm tout se matjoukann-peyi a nan chak peyi a. Se pou se tann ek konprann an gouvelman natifnatal fondalnatal nan pòte-kole taha ek se anni nan dekou wayalachi-politik la eti an gouvelman-peyi ka pe mete lanmen anlè tout se matjoukann-peyi a, fè yo fè tilili.

Nan an gouvelman-peyi atè-lakay, ek Matnik pòhò menm nan gouvelman-peyi atè-lakay taha, gouvelman-peyi a pa pe ni lanmen-gouvelnaj asou tout se matjoukann-peyi a ek pa se pe, kontel fè djoubakè peyi-oliwon, djoubakè kare-peyi a vini pòte-kole, vini djoubake tousa. Nan doukou toumbilaj rel-kalibich-karenm-livènaj ek, lòtbòtsay, wakle-boulin teknoloji a, sa fondok pou an bidim pòte-kole nan an lawonn peyi, nan an laliwonn fann (Matnik nan Karayib/Amerik-Latin, se pa epi peyi Afrik eti fok gade wè pòte kole, se epi peyi Karayib/Amerik-Latin) se ka bay pou toulong leve rel se matjoukann-peyi a, nan chak peyi.

Lòtbòtsay, tout matjoukann-peyi anba lanmen-jere kare-peyi kontel matjoukann-peyi Lanmè Karayib la, ka mande an bidim sistenm-tribinal dèhè yo, yonn pou regle djoubap nan mitan de peyi ek se anni nan dekou an wayalachi-politik otila an peyi pe peze nan regle djoubap nan mitan de peyi, Matnik nan rel-liannaj epi AEC (Asociación de Estados del Caribe) men pa pe ka vote pou regle djoubap nan mitan kontel Ayiti epi Dominikana ; dezienm zig, an sistenm-tribinal pou regle dezas ki pe rive nan an peyi ek toumpakte lezòt, kontel an lanm-a-kouri nwè (petrol) eti an peyi mètafè adan, epi lide-kòtòf taha, "se anni peyi ki kòchte lanmè ki ni pou peye".

            IV–1. Lanmè Karayib la, an bidim laliman tilili matjoukann-peyi. Blayi eti y blayi asou 2.640.002 km2, ek 7.886 mèt fondok nan bim Kayiman an, lanmè Karayib la ka benyen lèstè 35 peyi ek laliman-peyi eti yo tout ka voye lak nan lanmè pou trape pweson ek nannan-lanmè pou ba palpa-moun-doubout yo kranm-kranm. Lanmè cho otila rel-chalè oliwon rel-boulouwe lanmè a ka toulong rete mitan-o-peze oliwon 26°C, Lanmè Karayib la se an bidim laliman ekonomi-drivayaj la ; se milion drivayajè oliwon-latè ki ka debatje chak lanne. Pou rel-boulouwe lanmè toulong anlè 26°C taha, Lanmè Karayib la se, chak lanne, laliman wakle-boulin van se toumvas lanmè-ble Atlantik la ek tonnfaktaj yo nan hourakàn.

Se an palpa lahan-matjoukann ek nan menm balan an, anchay zòdi ek dezas-laliwonn pou jere ; Lanmè Karayib la ni owonzon 70.000 bato eti ka jete oliwon 85.000 tòn zòdi, ka janbe y chak lanne, ni oliwon 2.000 gran-kanawa ka voye lak nan Lanmè Karayib la chak lanne, tousa. Lanmè Karayib la se matjoukann-peyi laliwonn fondas (sab bò-lanmè, kokiyaj, wòch-tilili-metal, dlo-lanmè, tousa), matjoukann-peyi laliwonn vire-faktorele (sel-lanmè, tout bèt-lanmè, tout pweson moun pe pran nan senn, nan lak, nan nàs, krab se mang lan,  zibie-maren, wawèt, tousa), matjoukann-peyi mès-longsay-peyi (teknik voye lak, teknik fè kanno, tousa), matjoukann-peyi politik epi se kawbe-gouvelnaj mete-nan-brann lan kontel ACS oben CANARI, epi dòt.

            IV–2. Topay politik Kartajèn la. Matnik adan ACS (Association of Caribbean States pou Kawbe-gouvelnaj gouvelman-peyi Karayib la) men anni tankon peyi-nan-liannaj, se pou konprann Matnik ka vote anni anlè katel-dekantje-longsay ki ka toumpakte y. Si an djoubap laliman se leve nan mitan de peyi ACS (kontel Gayana ek Venezwela), vwa an peyi nan liannaj pa ka konte. Pou se jere Lanmè Karayib, pak-an-pak, fok se vini peyi-ACS kòtok.

ACS oben AEC (Asociación de Estados del Caribe) se an pòte-kole 25 gouvelman-peyi Karayib la ek 10 peyi-anba-jouk oben laliman-peyi tankon Gwadloup, Matnik, Senmaten oben Arouba, Bonnè, Kouraso, tousa ; epi 28 peyi nan lonyen-gouvelnaj, kontel Arjantin, Brazil Ekwadò, Espany, Japon, La-Risi, Mawok,  Palèstin, Saoudi Arabia,  Tirki, Arab-Yonnife, epi dòt. Se nan 24 Jwiye 1994 atè Kartajèn nan Kolonmbia otila yo fondase AEC ek masonn-gouvelnaj li atè Pòtospèn Trinidad ek Tobago ; se Rodolfo Sabonge, plodayè-politik Panama, ki ka kabwate gouvelnaj AEC.

            IV–3. Anchoustaj politik karayib taha ka vidjoze wakle-boulin toumbele lavi toulejou a. Laliwonn karayib taha se pa anni pou doukou-atjolman-la nan laliwonn karayib, sa pi flouz ale genyen ek vann nan peyi lantouraj pase nan peyi nolfok oliwon-latè, se dabò-pou-yonn, pou leve an memwa karayib pou jere se apre-dezas la pi nan pòte-longsay. Pou jere dezas apre an hourakàn, an toumvàs, an latè-tranble, an deblozonn-volkan, an woule-lanm, an lanm-a-kouri wawèt, tousa fok ale èche nan memwa se peyi karayib oliwon an, tou. An menm peyi pa ke sa ni tout se memwa taha pou ta y.

Men mi nan dekou wakle-boulin sosial la ek pi nan-konte-yonn-de-twa, wakle-boulin toumbele lavi-toulejou a, moun pa fouti ale pi nolfok pase memwa poul yo, an lanne pou anlòt, yo ja bliye hourakàn lanne douvan an epi an kout "se prèmie kou nou ka wè sa" ; ek  nan se peyi san gouvelman natifnatal taha, se pou moun ale tjoke gangan nan peyi ek kontinan lòtbòtsay, bagay ki ka dekalibiche mès-longsay-peyi a ek pi douvan mès-longsay-peyi politik la. Nan peyi san gouvelman atè-lakay, ale wè an gouvelman natifnatal, pi wakle-boulin sosial la ka bay, pi moun ka pèdi memwa, ale èche gangan an tjou man deviran, nan savann-sab Koush la, se lanbouk Nepata ek Kerma a, nan lang-franse, ek pi yo ka dekalibiche mès-longsay-peyi natifnatal la, depotjole y, dekalaminen y menm, lang natifnatal la tou.    

 

V – Nan dekou wakle-boulin sosial la, epi wakle-boulin teknoloji eti liannen longsay-ale epi y la, se matjoukann-peyi atè-lakay la ka rive toulong nan an blo-toumpak epi matjoukann-peyi lòtbòtsay ki ka debatje.

Se nan peyi ki pa ni an gouvelman natifnatal otila tout se matjoukann-peyi ka rive tou  touni, san an larel-gouvelman pou, se se, anbrazonnen yo, douvan matjoukann-peyi lòtbòtsay ki ka debatje ek ka plis wakle boulin djigilòp yo pase se ka vini vidjoze yo, ranbonni yo, vire djezinen yo, tousa. Se pou se tann ek konprann, nan se peyi san gouvelman natifnatal taha, ni menm an gouvelman atè-lakay (Bermuda, British Virgin Islands, Cayman Islands, Gwadloup, Gwiyann, Matnik, Monsera, Turcs and caisos, US Virgin Islands,  adan yo) pa menm ni an konte-dekantje se matjoukann-peyi a ki ka bay ek se kawbe-gouvelnaj atè-lakay la pa fouti sav rel-kantinaj se matjoukann-peyi a. Nan se peyi taha, wakle-boulin sosial la (se pa anni pou tan ka pase pi towtow ek moun pi yonn-tou-yonn nan lavi a, toulong) ka rale an bidim lavanniz se matjoukann-peyi mès-longsay-peyi a (lang atè-lakay la, se lang atè-lakay la nan Gwiyann, adan mès-longsay-peyi taha), se matjoukann-peyi politik la, se matjoukann-peyi moun-doubout la tou, menm si y se ka kreve zie moun epi branbrann-kòtok, krizokal ki ka debatje nan bidim kantinaj.

Wakle-boulin teknoloji a eti se zoko-fondas poto-mitan wakle-boulin sosial la, pa ka anni pou voye teknoloji atè-lakay asou bòdaj lakou-peyi a, nan tjek kare ekonomi ek sosial mawon (degrade-tè, djob, fou-chabon, koutlase, latche-o-zen san wol, taksi-mawon, vann-bò-chimen, tousa), se pou y depotjole tout laliwonn sosial  ek mès-longsay ki te ka bay oliwon se teknoloji atè-lakay taha, fè moun ladje tout sa-fè teknik ki te pe ni adan an djoubak, tout lang-pale, tilili tit-langayele ki te ka kouri lawonn adan yo, dekreyolaj Jan Bernabe (1942-2017), mapipi-eskwaya dekantjè-lang atè Matnik la.

Nan peyi otila ni an gouvelman atè-lakay (kontel Puerto Rico, Arouba, Kourasao, tousa), ni toulong an konte-dekantje se matjoukann-peyi a, ek larel-gouvelman ka pe anbrazonnen yo, jik ranbonni yo pianmpianm, fè yo fè tilili. Se gouvelman atè-lakay taha pa nepi trape an lanmen asou wakle-boulin sosial la men yo ka rive apiye se matjoukann-peyi yo a, fè yo rete doubout, jik fè kakol, douvan wakle-boulin teknoloji a, pa ladje tout sa-fè teknik yo nan an kou ek nan tousa-pou-sa, frennen wakle-boulin toumbele lavi, fè moun rete, se se pianmpianm, nan an yonn-a-lòt.

Nan se peyi otila ni an gouvelman atè-lakay la, peyi otila an larel-gouvelman pe rive anbrazonnen se matjoukann-peyi a, teknoloji krache-dife ki ka debatje, pi-wèt-anni-wèt tekonoloji pòte-nouvel, ka pe, nan an konpanyi doukou, vire doubout teknoloji atè-lakay, sa-fè teknik atè-lakay, ki te pe ka dekati, kanyan-kanyan, fè yo vire doubout pimpe pou an tan fann. Tan-ka-pase atè-lakay la pa ka pe, nan se dekou taha, ladje moun nan chimen leve anchay dezas sosial eti gouvelman pa se pe rive kore yo.

Nan se peyi san gouvelman, se se atè-lakay la, se pou anchay dezas sosial se vini toumpakte peyi a, nan dekou wakle-boulin teknoloji a se depotjole tout se sa-fè teknik atè-lakay la, san an konte-dekantje matjoukann-peyi  te ja fèt. Se pa anni pou pa sa trase an plan-gouvelnaj se dezas taha nan tan-divini, se pou memwa gouvelnaj ki pa nan se kawbe-gouvelnaj politik franse a ek moun se laliman-peyi taha pa sa nepi rive depareye matjoukann-peyi atè-lakay ki pou ka bay longsay ek matjoukann-peyi lòtbòtsay ki ka rive anni tankon branbrann-kòtok ek pe djigilòp blo, san yo menm pe bloublou ayen adan sa.

            V–1. Wakle-boulin sosial 1870 la. Gawoule-politik Sèptanm 70 la se dabò-pou-yonn bay antre krèy sosial mayonmbo Matnik la adan djoubap sosial Matnik la ek se pou sa man toulong dekantje sa tankon ranboulzay sosial (nan tout ranboulzay ni an bidim wakle-boulin sosial) otila pa te ni an wakle-boulin teknoloji ka bàt epi y  pou krèy sosial mayonmbo a ki leve nan kawbe-bitako a (moun-san-chenn-nan-savann, nèg-mawon, moun-delofe, tousa) dwe mitan 18enm siek la.

Isiya la konsa fok sa li an wakle-boulin toumbele lavi, ninang-founang eti yo ladje san-chenn oben ki fè an kout nèg-mawon, se toulong an moun yonn-tou-yonn, nan depareyaj epi krèy ninang-founang lan ki te an krèy moun ki pa te ni piès lanmen asou yonn-a-lòt yo se pe leve, se pa an krèy sosial. Si nan Me 1848, chak ninang-founang lan te vini an moun yonn-tou-yonn ek te pe leve an yonn-a-lòt, nan Sèptanm 1870, mayonmbo a tankon krèy sosial  te ka mete yonn-a-lòt taha nan brann, sa eti mande an konte-dekantje tout matjoukann-peyi eti  yo te ni anba lanmen yo.

            V–2. Fondokte media pòte-nouvel nan dekou wakle-boulin sosial la. Nan Gawoule-politik Sèptanm 1870 la, se fi Ejèn Lakay la te ka li se kouri-nouvel gouvelnè franse a ba se mayonmbo Matnik la ek te ka teste sa eti franse a te le vire mete dangpantang ninang-founang lan pou gonfle tjè se gawoulè a. Pòte-nouvel la fondok nan dekou an wakle-boulin sosial, an gawoule-politik se an doukou otila tout bgay ka ale pi towtow, se pa anni pou moun se tjenbe teknoloji krache-dife nan lanmen yo, li jounal nan dekou Sèptanm 1870 la, men se pou se toumbele lavi-toulejou a eti ka fè yonn ek ka wakle boulin yo tou.

Men pòte-nouvel la te mafoudja nan dekou Gawoule-politik Sèptanm 1870 la eti pa te ni kont tan kouri-lawonn pou doubout an sistenm pòte-nouvel ni menm an sistenm kouri-nouvel ki ka ale pi douvan pase soufle nan an kòn-lanbi. Gouvelnen se pa anni gade pou douvan, gouvelnen se, dabò-pou-yonn, kabeche an sistenm pòte-nouvel ek an langayelaj anni-pou-sa.

            V–3. Rarate tan-nanninannan-longsay la se toulong pou mete an lanmen-djok asou wakle-boulin sosial la. Nan an peyi otila pa ni gouvelman natifnatal, pa menm an gouvelman atè-lakay epi sa, pa ni divini, moun pa ni piès lanmen-gouvelnaj asou tan-ka-pase a ; se anni pou jere ek fè kankan o-pi-jere branbrann-kòtok ; pa menm matjoukann-peyi moun-doubout la pa ka konte ale wè matjoukann-peyi mès-longsay-peyi a eti rarate tan-nanninannan-longsay la anchouste adan an.

Ehe, rarate tan-nanninannan-longsay la se plis pase an djing tan-ka-pase nan se peyi san gouvelman natifnatl la, se toulong pou teste ek apiye an divini tankon palpa-moun-peyi-natifnatal asou-latè jik an peyi-natifnatal. Nan se peyi san gouvelman natifnatal taha, rarate tan-nanninannan-longsay la se pou ranbonni djokte palpa-moun-peyi-natifnatal la pou tjenbe bwa-kore wakle-boulin sosial la nan de lanmen yo, pou y pa se ka fè tròp dezas mete moun yonn-tou-yonn nan lavi a.  

 

            Nan Jedi 22 Sèptanm 1870 taha, kote twa-hè nan labrenn, Ehèn Lakay te rive nan laplas lanbouk Lawviè-Pilòt epi titak plis pase 300 moun dèhè, ka mande pou an gouvelman krache-dife, pou separe tè se kawbe-bitako a ba moun ka fouye tè, pou an Repiblik nèg-ginen tankon ta Ayiti a, tout mande-trape plis matjoukann-peyi politik  eti dekantjè-plodayè tan-nanninannan-longsay Matnik la pa rive tann (se te pawol rapòte Di-Vènankou ki te kabwatè-gouvelnaj Lawviè-Pilòt) ni menm konprann, kwennse eti yo kwennse adan an lonje-dwèt asou rayi-ràs-nèg-ginen eti pe pa pa ka bay nan dekou an peyi-anba-jouk.

Nan menm Jedi 22 Sèptanm 1870 la, kote senk-hè kole-seren, Lwi Telga te rive nan menm laplas lanbouk Lawviè-Pilòt la epi owonzon mil moun dèhè y ka kriye "pete tjou betje, fann tjou Kode", pou "fredi Kode, anfwa" (si w ka fredi an malfentè fok pa ale djole sa nan lari, se pou y ke veye w vini) anni sa epi lonje dwèt asou rayi-ras-nèg-ginen ki ka bay ; mi se Lwi Telga eti se dekantjè-plodayè tan-nanninannn-longsay Matnik la pran tankon kabwatè an gawoule-politik eti piplis moun ki te ka bat adan se mayonmbo ek yo depenn Ehèn Lakay anni tankon an tjenbwazè, an menntò, delè menm kon an moun debiele ki pa te ni an plodari kare-bare douvan tribinal franse a. 

Nan plodari konsit CTM lan (Collectivité Territoriale de Martinique) pa te ni ayen la konsa ki ka wouvè chimen, se se an gouvelman atè-lakay, ayen ki ka palantje lide an kawbe-gouvelnaj ki, te ke ni djokte pou matje larel-gouvelman ek gade pou mete yo nan bann, ayen, ayen menm, nakach, natin, men an konpanyi moun ja ozabra, an konpanyi "palantjè-peyi" epi sa, ja ka lonje dwèt anlè an vèglaj politik, moun ki te ke genyen an jout-politik franse atè Matnik ek pa te ke ni pou ale pran lang ek kabwatè-repiblik franse a anlè tèt moun atè-lakay-matnik.

Se pa anni pou mès-longsay-peyi politik anni larel-jakoben franse a ki pa le tann pale djokte politik atè-lakay, gouvelman atè-lakay, tousa, ek ka voye an mès palantje-chèf douvan, moun-yonn-tou-yonn, se pou piplis moun-politik atè Matnik la ki pa fouti  kabeche pi wo pase sa ek dezanzobrayte y pou se pran letjèt nan divini, kabeche nan an krèy moun ek anni se matjoukann-peyi a.   

Gawoule, leve-doubout pou rive trape an dwel pi djok nan matjoukann-peyi, se se branbrann-kòtok ka toulong, nan tout peyi oliwon-latè, apiye asou tout se matjoukann-peyi a, pa anni an konpanyi adan yo. Se pou se konprann ek kabeche sa eti  an gawoule-politik se an doukou otila an lakou, an palpa-moun-peyi-natifnatal  ka kabeche an trase-welto-rive ki ka mete tout matjoukann-peyi oben piplis adan matjoukann-peyi nan brann pou se pran gouvelman peyi a. Se pa pou lonje dwèt asou rayi-ras-nèg-ginen ki ka bay ek ke toulong bay adan an peyi otila moun ka pran letjèt nan divini tankon nèg-ginen, si pa ni an gouvelman natifnatal adan an peyi konsa. Se pou dekantjè tan-nanninannan-longsay matnik la, palantjè-peyi a, konpayel-politik peyi-natifnatal-matnik la, ranboulzayè sosial Matnik la, tout se moun taha, se rive konprann zeklit an gawoule-politik (djoubap-tribinal Lopol Liben an) se pa nepi sa ki ka fè gawoule a pri oben pa rive jik bout.  

 

Simao moun Wanakera      

    

1 – Nou Pèp La : Se an lawonn leve-doubout politik epi MODEMAS (Mouvement des Démocrates et Ecologistes Martiniquais pou la Souveraineté), an konpanyi konpayel-politik CNCP (Conseil National des Comités Populaires), an konpanyi konpayel-politik GRS (Groupe Révolution Socialiste) epi dòt konpayel-politik san krèy-politik, an konpanyi konpayel leve-doubout sosial la, ki fèt nan dekou bat-lawonn politik  2015 lan pou jout-politik  kabwate CTM 06 ek 13 Desanm 2015 lan. Konsit pou fondase Nou Pèp La te fèt nan 22 pou 24 Avril 2016.

2 – Peyi-a : Lawonn leve-doubout politik ki fondase nan 03 Fevriye 2019 ek ka sanble an konpanyi konpayel-politik ki te kase lo epi MIM ; piplis konpanyi konpayel-politik Nou Pèp La ; konpayel-politik ki te ladje PALIMA (Parti pour la Libération de la Martinique) ; konpayel-politik ki ladje MODEMAS ; konpayel-politik ki ladje GRS ek  konpayel leve-doubout sosial la, epi dòt moun.              

3 - RDM : Rassemblement Démocratique pour la Martinique krèy-politik ki fondase nan 26 Maws 2006 apreKlòd Liz, kabwatè-politik li te kase lo epi PPM.   

4 - A2PN – Ansanm Pou Péyi Nou : Se an lawonn pou jout-politik CTM Jwen 2021 an ki te ka sanble piziè krèy-politik RDM, Peyi-a, Anlòt Blan ba Fanswa, Martinique Citoyenne, epi krèy leve-doubout sosial la, nan dekou jout-politik kabwate kawbe-gouvelnaj politik franse atè Matnik la, nan 20 ek 27 Jwen 2021.

5 – MIM : Mouvement Indépendantiste Martiniquais ki fondase nan 1e Jwiye 1978 epi Forces Populaires Lawviè-Sale epi kabwatè-politik li Marc Pulvar, Groupe Zanma Sentàn epi kabwatè-politik li Garcin Malsa, an konpanyi konpayel-politik Les Marronneurs, an konpnyi konpayel-politik GS.70 (Groupe Sèptanm 70), apre bàt-pi-rèd politik nan La Parole au Peuple 1973 la.

6 – Laten : "Si vis pacem para bellum, si nou pase nou bel", pawol initil-sek ti an badjolè-politik te voye nan dekou jout-politik kabwate lanbouk Loren nan Maws 1983.

7 – Frantz Fanon : Fondements réciproques de la culture nationale et des luttes de libération, plodari nan dezienm konsit matjè-plodayè ek trasè-djezinè nèg-ginen, atè Roma, 1959, nan Les Damnés de la terre, éd. François Maspéro, Paris 1961.

8 – Stuart Hall : Cultural Studies 1983 - A Theoretical History – Duke University Press, 2016   

9 - Gwadloup se : 1.628 km2 tè-danme, 405 km londjè lèstè ek 86.000 km2 laliman-ekonomi-lanmè.   

10 - Mòn Djabloten : 1.447 mèt-londjè fetay,  se dezienm mòn pi wo nan Karayib-atè-solèy la, se Soufriyè Gwadloup la ki pi wo epi 1.467 mèt-londjè, an 20 mèt-londjè palpa anlè Mòn Djabloten, ek volkan Mòn-Makouba Matnik la ni 50 mèt-londjè anba Mòn Djabloten.

11 - Gwiyann se : 83.846 km2, 608 km londjè lèstè ek 126.000 km2 laliman-ekonomi-lanmè.

12 – "Intérêts propres" : se te anni pou te konprann se moun-politik atè-lakay-matnik la te ke la pou defann tòt-genyen Matnik nan sistenm-gouvelman franse a. Sistenm-gouvelman franse a rive konprann Matnik, tankon laliman-peyi franse, pa pe adan menm rel ekonomi ek sosial epi kontel Kòwsika oben Brètany, ni anchay janjol-kòtòf ki ka depareye yo ; ek plis pase sa (pou sav nou sav sa te ja ka bay tankon lide-sere-dèhè nan fondas-gouvelman-peyi 1958 la ek se Eme Sezè ek se kominis Matnik la ki pa te ka rive tann ni konprann, tout sistenm politik ni pou  toumbile toulong pou pa djigilòp), pou wach-kòtok tan-nanninannan-longsay ki pa pe menm, nan lanmè Karayib la ek lanmè-ble Pasifik la oben lanmè-ble Lezenn lan, se laliman-peyi anba-jouk La-Frans lan pa se pe nan menm rel gouvelnaj franse, an peyi-anba-jouk pou anlòt peyi-anba-jouk ; franse a ka di "les outremers", badjolè politik Matnik la pa ka demòd epi "l’outremer" li a.

13 – PPM : Parti Progressiste Martiniquais eti Eme Sezè fondase nan 22 Maws 1958 apre an kase lo epi kominis la. Nan 1958, PPM te prèmie krèy-politique atè Matnik, te ni de plodayè-politik asou twa eti se te Eme Sezè limenm ek Viktò Sable ek te ka kabwate nan 4 lanbouk, Fòdfrans, Gwamòn, Prechè ek Sentàn. Nan 1958, Eme Sezè pa te le tann pale "autonomie" eti te ke depotjole tout faro sosial  ek dekati anlè rel lavi-kòdjòm se djoubakè a. Rel gouvelnaj-politik Eme Sezè te ka espère se te se laliman-peyi Italia a eti se owonzon rel gouvelnaj-politik CTM lajounen-jòdi.

14 – Konsit Mònwouj la : Nan 16, 17 ek 18 Awout 1971, tjenz kawbe-mete-nan-brann ek krèy politik se 4 laliman-peyi La-Frans lan, Gwadloup, Gwiyann, Matnik ek La-Reyinion te sanble anba kabwataj PCM (Parti Communiste Martiniquais), atè Mònwouj pou te mande an gouvelman atè-lakay nan chak se laliman-peyi taha, se pou konprann an kawbe-gouvelnaj plodari-politik ki ka vote larel-gouvelman pou jere tout lavi atè-lakay la epi an kare-gouvelman  eti kawbe-gouvelnaj plodari-politik la te ke doubout. Nan krèy-politik atè Matnik ki te vini, te ni PPM, PCM, CGTM, Amicale des maires du Sud epi Regroupement de l’Emigration Martiniquaise en France.

15 – Repiblik Trinidad ek Tobago : Se nan 31 Awout 1962, lanne eti Trinidad ek Tobago vini trape an gouvelman natifnatal anba kabwataj Eric Williams (1911-1981) ek se nan 1976 eti peyi a vini ladje Wangan angle a ek doubout Repiblik Trinidad ek Tobago. Nan 2015, Trinidad ek Tobago te twazienm peyi kontinan Amerik la pou Faktorel Kòtòf Peyi pou an moun, GNP (gross national product) per capita, dèhè Etazini ek Kanada.

16 - Repiblik Pòte-kole Gayana :  Se nan 23 Fevriye 1970 jou eti Gayana pran tit  Cooperative Republic of Guyana ek koupe tout liannaj epi Wangan angle a. Se nan 1966 lanne eti Gayana ("peyi tilili dlo" nan lang arawak la) vini trape an gouvelman natifnatal se Forbes Burnham (1923-1985) ki te kabwatè-gouvelman nan tan taha. Nan  Awout 1972, gouvelman Forbes Burnham lan palantje liannaj ek Kouba gouvelman Fidel Castro a ek  Gayana bay antre nan lawonn peyi san liannaj-politik epi peyi-antra,       

        

 

   

Commentaires

Carib.News

Hurricane Fiona hit this Saturday eastern Canada 🇨🇦 with winds above 140 kilometers per hour, after passing through the island of Bermuda

El Caracol del Caribe

El Gobierno de Puerto Rico informó esta tarde el porcentaje de clientes con luz: San Juan 82%, Bayamón 69%, Caguas 36%, Arecibo 16%, Mayagüez 12%, Ponce 5% y Puerto Rico 50%.

Carib.News

Ian Now a Tropical Storm. But Still Expected to Produce Strong Winds, Heavy Rains, and Storm Surge Across Portions of Florida, Georgia, and the Carolinas.

El Caracol del Caribe

Pasan a Fase Recuperativa las provincias de Pinar del Río, Artemisa, La Habana, Mayabeque y el Municipio Especial Isla de la Juventud y a la normalidad las provincias de Matanzas, Cienfuegos, Villa Clara, Sancti Spíritus y Ciego de Ávila. En la fase de recuperación se insta a extremar las medidas de seguridad y normas de conducta durante la ejecución de las diversas acciones para la rehabilitación y reconstrucción ante los daños ocasionados.

Jersen 1804

Nasyonzini ap soutni jefò gouvènman ayisyen an pou frennen epidemi kolera a epi pran mezi prese prese pou sove lavi moun ki trape l yo, jan sa konfime ke gen yon ka pozitif epi plizyè lòt ka yo sispèk, nan rejyon kapital Pòtoprens la.

El Caracol del Caribe

55 años de la partida física del médico, periodista, político y líder revolucionario Ernesto "Che" Guevara de la Serna.

Vérifiez votre commentaire

Aperçu de votre commentaire

Ceci est un essai. Votre commentaire n'a pas encore été déposé.

En cours...
Votre commentaire n'a pas été déposé. Type d'erreur:
Votre commentaire a été enregistré. Poster un autre commentaire

Le code de confirmation que vous avez saisi ne correspond pas. Merci de recommencer.

Pour poster votre commentaire l'étape finale consiste à saisir exactement les lettres et chiffres que vous voyez sur l'image ci-dessous. Ceci permet de lutter contre les spams automatisés.

Difficile à lire? Voir un autre code.

En cours...

Poster un commentaire

Vos informations

(Le nom et l'adresse email sont obligatoires. L'adresse email ne sera pas affichée avec le commentaire.)