Prèmie konsit Karayib asou rete-kouche-kalbòy san-se-apre-kontaminaj
25 octobre 2022
Kouri-nouvel CARPHA
Kingston, Jamayik : "Pou nou menm nan peyi CARICOM, rete-kouche-kalbòy san-se-apre-kontaminaj se an chay-pòte depi tan-fè-tan, tan-kite-tan. Ja lè pou nou mete nan brann, san patate, goumen san moli an may, ek sove lavi moun lajounen-jòdi ek yich-dèhè", se sa Dk. Joy St. John eti se sobreka-kabwataj CARPHA (Caribbean Public Health Agency) bàt nan dekou prèmie konsit peyi-CARICOM asou se rete-kouche-kalbòy san se apre kontaminaj, bay-nannan, sokodong lèspri ek vidjozay djokte ale-vini. Rel-kantinaj djabèt la, tansion an ek dòt rete-kouche-kalbòy san-se-apre-kontaminaj, ek dòt janjol pou se rete-kouche-kalbòy rive blo anlè moun, se an bidim tjak sokodong ba gouvelman se peyi Karayib la.
Konsit la fè moun tann se pran-pawol la ek wè se rel-rive latè-wonn lan, kare-peyi oliwon-kontinan ek kare-peyi oliwon nan gade-pou-douvan-kore ek trape lanmen nan rete-kouche-kalbòy san-se-apre-kontaminaj ek te fè moun wè anchay montray anlè progranm se peyi-CARPHA a pou goumen kore se rete-kouche-kalbòy san-se-apre-kontaminaj, voye an zie-klere asou se krab-senyen-kòch la ek sistenm-kabeche bay-nannan ek manhe-plen-bouden-moun. Plis pase sa, se sobreka konsit la te trape an zie-klere ek an aprann-sa-sav asou depenn ek dekantje se djing-kontaj sistenm kare-peyi-karayib anlè se rete-kouche-kalbòy san-se-apre-kontaminaj. Nan dekou konsit taha se sobreka-CARPHA a te pe koumanse kabeche plan mete-nan-brann peyi-natifnatal yo pou palantje an sistenm vèy-o-gren oliwon-karayib ek te mare doukre an konsit djoubak se kawbe-kabwataj peyi-CARPHA a.
Nan plodari y, kabwatè progranm PAHO/WHO nan Karayib la, Dean Chambliss, bay lavwa eti goumen pou kore se rete-kouche-kalbòy san-se-apre-kontaminaj ka mande an dekantjay nan de wonn : mete an politik gouvelman nan brann eti ka bàt anlè se janjol bòdò a, epi larel-gouvelnaj, larel-kabwataj ek woutjat ekonomi nètche, epi ba moun plis pwa-peze anlè lavi yo, pou yo se rive ka pran rel-kabeche pi kòdjòm pou kanman ek woule-lavi yo epi ta fanmi yo. Se de zoko-fondalnatal taha mande kantinaj ek dekantjay djing-kontaj pou se klere karetel goumen-kore se rete-kouche-kalbòy san-se-apre-kontaminaj nan Karayib la.
"AFD ek CARPHA te siyen prèmie topay lahan-palantje plan-divini, oliwon 1,5 million ewo pou se apiye se kabeche welto-rive a, se pòte-nouvel la ek se pòte-kole pou rive kore ek trape an lanmen-kabwate se rete-kouche-kalbòy san-se-apre-kontaminaj ek vidjoze progranm-gouvelman pou leve an politik kore-kratjak nan sistenm doubout-sokodong lan, oliwon Karayib la. Plan-divni an ka depenn, nawflaw, vidjozay pòte-kole karayib la ek palantjay matjoukann-peyi kawbe-gouvelnaj nan apiye asou sa-sav-teknik se laliman-peyi franse a eti yo menm trape se menm dekou wòkòkòy la", se Marc Dubernet eti se sobreka tòt-genyen Ewòp-Yonnife nan laliman Atlantik, ki kabeche sa.
Konsit la te sanble 80 moun, nan CARPHA, PAHO/WHO, CARICOM, HCC, AFD, epi se kawbe-gouvelnaj chak se 22 peyi-CARPHA (Angiya, Antigwa ek Barbuda, Arouba, Ayiti, Bahamas, Bawbad, Beliz, Bermuda, British Virgin Islands, Dòmnik, Gayana, Grènada, Jamayik, Kayman, Kourasao, Monserat, Sen-Kitts ek Nevis, Sentlisi, Senvensan ek Grinadin, Sirinàm, Trinidad ek Tobago, Turks ek Kaykòs) ; epi Matnik.
Ale li nan today.caricom.org
La Asociación Latinoamericana para el Desarrollo Alternativo (Aldea) de Ecuador notificó el miércoles que en lo que va de 2022, se han registrado 272 muertes violentas por razones de género, lo que indica que cada 28 horas ocurre un feminicidio en ese país suramericano.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 24 novembre 2022 à 19:13